Razlika između verzija stranice "Tenesin"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
Rescuing 1 sources and submitting 0 for archiving.) #IABot (v2.0.9.3 |
||
| (Nije prikazana 18 međuverzija 4 korisnika) | |||
Red 1:
{{Infokutija
| Hemijski element =
| Simbol =
| Atomski broj = 117
| Serija = ''nepoznato''<br/>vjerovatno postprelazni metal
| Grupa = 17
| Perioda = 7
Red 11:
| Zastupljenost = 0
| Atomska masa = oko 294
| CAS registarski broj = 54101-14-3
| Atomski radijus = 138<ref name="bonchev" />
| Atomski radijus izračunat = -
Line 16 ⟶ 17:
| Van der Waalsov radijus = -
| Elektronska konfiguracija = [[[Radon|Rn]]] 5f<sup>14</sup>6d<sup>10</sup>7s<sup>2</sup>7p<sup>5</sup> (''pretpostavka'')<ref name="haire" />
| Elektroni u energetskom nivou = 2, 8, 18, 32, 32, 18, 7
| Energija ionizacije_1 = 742,9 (''pretpostavka'')<ref name="haire" /><ref name=Chang/>
| Energija ionizacije_2 = 1785,0–1920,1 (''ekstrapolirano'')<ref name="bonchev" /><ref name=Chang/>
| Energija ionizacije_3 = 2161,9 (''pretpostavka'')<ref name=Chang/>
| Agregatno stanje = čvrsto (''pretpostavka'')<ref name="bonchev" />
| Struktura kristala =
| Gustoća = 7100–7300 (''ekstrapolirano'')<ref name="bonchev" />
Red 30:
| Tačka ključanja_C = 550 (''procjena'')<ref name="haire" />
| Molarni volumen =
| Oksidacioni broj = −1, +1, +3, +5 (''procjena'')<ref name=BFricke/>
| Oksidi =
| Elektrodni potencijal =
| Elektronegativnost =
| Oznaka upozorenja = {{
| Oznake upozorenja R = {{Oznake upozorenja R|-}}
| Oznake upozorenja S = {{Oznake upozorenja S|-}}
| Radioaktivan = da
| Izotopi =
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol =
| Maseni broj = 294
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
Line 59 ⟶ 47:
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 10,81
| Tipraspada1ZP = [[
}}
{{Infokutija Hemijski element/Izotop
| Broj tipova raspada = 1
| Simbol =
| Maseni broj = 293
| Rasprostranjenost u prirodi = 0
Line 69 ⟶ 57:
| Tipraspada1ZM = [[Alfa-zraci|α]]
| Tipraspada1ZE = 11,11<br>11,00<br>10,91
| Tipraspada1ZP = [[
}}
|}}
'''
Tenesin bi se mogao nalazi u blizini takozvanog "[[ostrvo stabilnosti|ostrva stabilnosti]]", pretpostavljenog koncepta kojim se pokušava objasniti zašto su neki od superteških elemenata stabilniji u odnosu na opći trend smanjenja stabilnosti za elemente koji slijede nakon [[bizmut]]a u periodnom sistemu elemenata. Sintetizirani atomi tenesina imaju "životni vijek" (vrijeme poluraspada) od deset do stotinu milisekundi. U periodnom sistemu elemenata, za tenesin se očekuje da bude član 17. grupe, u kojoj su svi drugi članovi [[halogeni elementi]].{{efn|Pojam "17. grupa" odnosi se na kolonu periodnog sistema elemenata koja započinje sa [[fluor]]om te je različit pojam od "halogena", koji označavaju zajedničke hemijske i fizičke osobine koje međusobno dijele elementi fluor, [[hlor]], [[brom]], [[jod]] i [[astat]], odnosno svi elementi koji su iznad tenesina u grupi 17. Za razliku od drugih članova grupe 17, tenesin možda nije halogeni element.<ref name="notgonnabeahalogen"/>}} Međutim, pretpostavlja se da bi neke od njegovih osobina mogle biti značajno drugačije od osobina halogenih elemenata zbog relativističkih efekata. Kao rezultat toga, za tenesin se očekuje da bi mogao biti volatilan metal koji ne gradi anione niti ima visoka oksidacijska stanja. Uprkos toga, za neke od osnovnih osobina, poput njegove tačke topljenja i ključanja te prve energije ionizacije, očekuje se da će slijediti periodne trendove halogenih elemenata.
== Historija ==
=== Otkriće ===
U januaru 2010. godine, naučnici u Flerovom laboratoriju za nuklearne reakcije su interno objavili<ref name="E117" /> da su uspjeli detektirati radioaktivni raspad novog elementa sa atomskim brojem 117 pomoću reakcija:
:<sup>48</sup>Ca + <sup>249</sup>Bk → <sup>297</sup>
:<sup>48</sup>Ca + <sup>249</sup>Bk → <sup>297</sup>
Samo je šest atoma sintetizirano od dva susjedna izotopa, ni jedan od njih se nije raspao na poznate izotope lakših elemenata. Svoje otkriće objavili su 9. aprila 2010. u žurnalu ''Physical Review Letters''.<ref name="yuts" /> Potvrda postojanja ovog elementa objavljena je 2. maja 2014. godine, kada je grupa naučnika u GSI Helmholtz centru za proučavanje teških iona u [[Darmstadt]]u, [[Njemačka]], zajedno sa elementom 117 otkrila i neke nove izotope poput [[Lorensij|<sup>266</sup>Lr]].<ref name="live" />
=== Etimologija ===
Nakon otkrića, elementu je najprije dodijeljeno sistematsko ime ''ununseptij'' (uz odgovarajući hemijski simbol ''Uus''), što je izvedeno iz {{jez-la}} "jedan" i {{jez-la}} "sedam", što odgovara njegovom atomskom broju 117. Također je bio poznat i kao ''eka-[[astat]]'', što predstavlja Mendeljejev način imenovanja neotkrivenih elemenata, izvedeno iz [[sanskrt]]a ''eka'' "jedan" i ''[[astat]]'', što je zasnovano na njegovom mjestu u periodnom sistemu "jedno mjesto ispod astata".
Dana 30. decembra 2015. [[IUPAC]] je zvanično obznanio otkriće elementa 117, te čast otkrića i pravo njegovog imenovanja dodijelio radnoj grupi naučnika okupljenoj oko Združenog instituta za nuklearna istraživanja u Dubni, Rusija; Nacionalne laboratorije Lawrence Livermore iz Kalifornije i Nacionalne laboratorije Oak Ridge iz [[Tennessee]]ja, SAD.<ref name= "IUPAC_2015_12_30"/> Kasnije, 8. juna 2016. IUPAC je objavio da su njegovi pronalazači predložili naziv ''tenesin'' (Ts, prema imenu američke savezne države [[Tennessee]], gdje je sjedište laboratorije Oak Ridge), a rok za žalbe istekao je 8. novembra iste godine.<ref name= "IUPAC_2016_06_08"/> Konačni i trajni naziv za element ''117'' objavljen je 30. novembra 2016. godine.<ref name= "IUPAC_2016_11_30"/>
== Osobine ==
Dva do danas poznata izotopa tenesina, <sup>293</sup>Ts i <sup>294</sup>Ts, imaju isuviše kratka vremena poluraspada koja onemogućavaju provođenje hemijskih eksperimenata u vezi elementa. Uprkos tome, mnoge hemijske i fizičke osobine tenesina su predviđene računski.<ref name=Moody/> Za razliku od prethodnih, lakših elemenata iz 17. grupe, tenesin vjerovatno neće iskazivati hemijske osobine karakteristične za halogene.<ref name="notgonnabeahalogen"/> Naprimjer, fluor, hlor, brom i jod "rutinski" prihvataju [[elektron]] čime postižu stabilnu [[elektronska konfiguracija|elektronsku konfiguraciju]] plemenitog plina, imajući osam elektrona (pravilo okteta) u svojoj valentnoj ljusci umjesto početnih sedam.<ref name="baderrf"/> Ova sposobnost slabi povećanjem atomske težine i silazeći niz 17. grupu PSE. Za tenesin se predviđa da bi mogao biti element 17. grupe sa najslabijom sposobnošću primanja elektrona. Od [[oksidacijsko stanje|oksidacijskih stanja]] za koja se previđa da bi on mogao graditi, za stanje −1 se predviđa da bi moglo biti najmanje stabilno i dosta neuobičajeno.<ref name="haire" /> Standardni redukcijski potencijala para Ts/Ts<sup>−</sup>, prema predviđanjima, mogao biti imati vrijednost −0,25 V. Ova vrijednost je negativna pa se tenesin ne bi mogao reducirati do oksidacijskog stanja −1 pod standardnim uslovima temperature i pritiska, što je razlika u odnosu na sve prethodne halogene elemente.<ref name=BFricke/>
Tačke topljenja i [[tačka ključanja|ključanja]] tenesina nisu poznate. Raniji radovi predviđali se da bi one mogle iznositi oko 350–500 °C i 550 °C, respektivno,<ref name="haire" /> ili 350–550 °C i 610 °C, respektivno.<ref name="Seaborg"/> Ove vrijednosti bile su više nego one kod astata i ostalih lakših halogena, čime se zapravo slijede periodni trendovi. Kasniji radovi su predviđali da se tačka ključanja tenesina kreće oko 345 °C<ref name="Radioanalytical"/> (kod [[astat]]a ona je procijenjena na 309 °C,<ref name="Ullmann"/> 337 °C,<ref name="punter"/> ili 370 °C,<ref name="wiberg"/> mada su neki istraživači objavili da su eksperimentalno izmjerili vrijednosti od 230 °C<ref name="boiling_point_chromatography"/> i 411 °C<ref name="India"/>). Za gustoću tenesina se očekuje da iznosi otprilike između 7,1 i 7,3 g·cm<sup>−3</sup>, čime se također nastavlja trend porasta gustoća duž halogenih elemenata; pošto se gustoća astata procjenjuje na oko 6,2 do 6,5 g·cm<sup>−3</sup>.<ref name="bonchev"/>
== Napomene ==
{{spisaknapomena}}
== Reference ==
{{refspisak|
<ref name="bonchev">{{Cite journal|author=Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia
<ref name="E117public">[http://blogs.physicstoday.org/newspicks/2010/04/element-117-discovered.html Otkriven element 117] na physicstoday.org</ref>▼
<ref name="haire">{{Cite book|author=Haire, Richard G.
<ref name=Chang>{{cite journal |author=Chang Zhiwei; Li Jiguang; Chenzhong Dong |year=2010 |title=Ionization Potentials, Electron Affinities, Resonance Excitation Energies, Oscillator Strengths, And Ionic Radii of Element Uus (Z = 117) and Astatine |doi=10.1021/jp107411s |journal=J. Phys. Chem. A |volume=2010 |issue=114 |pages=13388–94}}</ref>
<ref name="yuts">Yu. Ts. Oganessian et al., [http://prl.aps.org/abstract/PRL/v104/i14/e142502 ''Synthesis of a New Element with Atomic Number Z=117''], Phys. Rev. Lett. 104, 142502 (2010)</ref>▼
<ref name=BFricke>{{cite journal |author=Fricke B. |year=1975 |title=Superheavy elements: a prediction of their chemical and physical properties |journal=Recent Impact of Physics on Inorganic Chemistry |volume=21 |pages=89–144 |doi=10.1007/BFb0116498 |url=https://www.researchgate.net/publication/225672062_Superheavy_elements_a_prediction_of_their_chemical_and_physical_properties |access-date=4. 10. 2013 }}</ref>
<ref name="live">Denise Chow: [http://www.livescience.com/45289-superheavy-element-117-confirmed.html New Super-Heavy Element 117 Confirmed by Scientists]</ref>▼
▲<ref name="E117public">[http://blogs.physicstoday.org/newspicks/2010/04/element-117-discovered.html Otkriven element 117] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719234528/http://blogs.physicstoday.org/newspicks/2010/04/element-117-discovered.html |date=19 Juli 2011 }} na physicstoday.org</ref>
▲<ref name="bonchev">Bonchev, Danail; Kamenska, Verginia (1981). "Predicting the Properties of the 113–120 Transactinide Elements". J. Phys. Chem. 85: 1177–1186. {{doi|10.1021/j150609a021}}</ref>
<ref name="E117">{{Cite web |url=http://www.jinr.ru/img_sections/PAC/NP/31/PAK_NP_31_recom_eng.pdf |title=Preporuke: 31. sastanak, PAC za nuklearnu fiziku |access-date=9. 4. 2012 |archive-url=https://web.archive.org/web/20100414173735/http://www.jinr.ru/img_sections/PAC/NP/31/PAK_NP_31_recom_eng.pdf |archive-date=14. 4. 2010 |url-status=dead }}</ref>
▲<ref name="haire">Haire, Richard G. (2006). "Transactinides and the future elements". u: Morss; Edelstein, Norman M.; Fuger, Jean. ''The Chemistry of the Actinide and Transactinide Elements'' (3. izd.). Dordrecht, Holandija: Springer Science+Business Media. str. 1724, 1728. ISBN 1-4020-3555-1.</ref>
<ref name="notgonnabeahalogen">{{Cite web|author=autori|title=Superheavy Element 117 Confirmed - On the Way to the "Island of Stability"|url=https://www.superheavies.de/english/research_program/highlights_element_117.htm#Is%20Element%20117%20a%20Metal|publisher=GSI Helmholtz Centre for Heavy Ion Research|access-date=26. 7. 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20180803133710/https://www.superheavies.de/english/research_program/highlights_element_117.htm#Is%20Element%20117%20a%20Metal|archive-date=3. 8. 2018|url-status=dead}}</ref>
▲<ref name="yuts">{{Cite journal|author=Yu. Ts. Oganessian ''et al.
▲<ref name="live">{{Cite web|author=Denise Chow
<ref name= "IUPAC_2015_12_30">{{Cite web|url=https://iupac.org/discovery-and-assignment-of-elements-with-atomic-numbers-113-115-117-and-118/|title=Discovery and Assignment of Elements with Atomic Numbers 113, 115, 117 and 118|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|datum=30. 12. 2015|access-date=3. 1. 2016}}</ref>
<ref name= "IUPAC_2016_06_08">{{Cite web|url=http://iupac.org/elements.html|title=IUPAC is naming the four new elements nihonium, moscovium, tennessine, and oganesson|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|datum=8. 6. 2016|access-date=9. 6. 2016|archive-date=8. 6. 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608181240/http://iupac.org/elements.html|url-status=dead}}</ref>
<ref name= "IUPAC_2016_11_30">{{Cite web|url=https://iupac.org/iupac-announces-the-names-of-the-elements-113-115-117-and-118|title=IUPAC Announces the Names of the Elements 113, 115, 117, and 118|work=IUPAC {{!}} International Union of Pure and Applied Chemistry|datum=30. 11. 2016|access-date=30. 11. 2016}}</ref>
<ref name=Moody>{{cite book |chapter=Synthesis of Superheavy Elements |author=Moody Ken |editor=Matthias Schädel; Dawn Shaughnessy |title=The Chemistry of Superheavy Elements |publisher=Springer Science & Business Media |edition=2|pages=24–8 |isbn=9783642374661}}</ref>
<ref name="baderrf">{{cite web |author=Bader R. F. W. |url=http://miranda.chemistry.mcmaster.ca/esam/ |title=An introduction to the electronic structure of atoms and molecules |publisher=McMaster University |access-date=18. 1. 2008 }}</ref>
<ref name="Seaborg">{{cite book |title=Modern alchemy |author=Glenn T. Seaborg |year=1994 |isbn=981-02-1440-5 |publisher=World Scientific |page=172 }}</ref>
<ref name="Radioanalytical">{{cite journal |journal=Journal of Radioanalytical and Nuclear Chemistry |volume=251 |issue=2 |year=2002 |pages=299–301 |title=Boiling points of the superheavy elements 117 and 118 |author=N. Takahashi |doi=10.1023/A:1014880730282}}</ref>
<ref name="Ullmann">{{cite book |editor=Ullmann F. |title=Encyclopedia of industrial chemistry |year=2005 |publisher=Wiley-VCH |doi=10.1002/14356007.a22_499 |isbn=978-3-527-30673-2 |author=H. Luig; C. Keller, W. Wolf; J. Shani ''et al.''|chapter=Radionuclides |page=23}}</ref>
<ref name="punter">{{cite book |author=Punter J.; Johnson R.; Langfield S. |title=The essentials of GCSE OCR Additional science for specification B |url=https://archive.org/details/essentialsofgcse0000unse_j1a3 |year=2006 |publisher=Letts and Lonsdale |isbn=978-1-905129-73-7 |page=[https://archive.org/details/essentialsofgcse0000unse_j1a3/page/36 36]}}</ref>
<ref name="wiberg">{{cite book |author=Wiberg E.; Wiberg N.; Holleman A. F. |title=Inorganic chemistry |url=https://books.google.com/books?id=Mtth5g59dEIC |year=2001 |publisher=Academic Press |isbn=978-0-12-352651-9 |page=423 }}</ref>
<ref name="boiling_point_chromatography">{{cite journal |title=Estimation of the chemical form and the boiling point of elementary astatine by radiogas-chromatography |author=Otozai K.; Takahashi N. |journal=Radiochimica Acta |volume=31 |pages=201‒203 |year=1982 |url=http://www.mendeley.com/research/estimation-chemical-form-boiling-point-elementary-astatine-radio-gas-chromatography/ |issue=3‒4 }}</ref>
<ref name="India">{{cite book |author=B. K. Sharma |title=Nuclear and radiation chemistry |url=https://books.google.com/?id=L8mBZcaGUQAC&pg=PA147 |access-date=9. 11. 2012 |year=2001 |edition=7 |publisher=Krishna Prakashan Media |isbn=978-81-85842-63-9 |page=147 }}</ref>
}}
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|
{{PSE}}
[[Kategorija:Hemijski elementi]]
| |||