Wikipedia

Hamburg

Hamburg (službeno ime: Slobodni i Hanzin grad Hamburg, njem. Freie und Hansestadt Hamburg)[1] drugi je po veličini grad u Saveznoj Republici Njemačkoj i jedna od njenih najmanjih saveznih pokrajina,[2] smješten na sjeveru zemlje. Ova srednjoevropska metropola (središte metropolitanske regije Hamburg, jedne od ukupno jedanaest takvih regija u Njemačkoj) smjestila se na čvorištu puteva sa sjevera prema jugu, odnosno sa zapada ka Istočnoj Evropi, na rijeci Elbi i gradskim jezerima Mali i Veliki Alster. U ukupnom poretku svih gradova Hamburg je šesti po veličini u Evropskoj uniji.

Hamburg
Grad
Gradska vijećnica
Gradska vijećnica
Službeni grb Hamburg
Grb
Hamburg nalazi se u Njemačka
Hamburg
Hamburg
Lokacija u Njemačkoj
Koordinate: 53°33′0″N 10°0′0″E / 53.55000°N 10.00000°E / 53.55000; 10.00000
Država Njemačka
PokrajinaHamburg
Vlada
 • NačelnikPeter Tschentscher (SPD)
Površina
 • Ukupno755,26 km2
Nadmorska visina6 m
 • GustoćaGreška izraza: Neočekivani / operator /km2
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj20001–21149, 22001–22769, 27499
Pozivni broj040, 04721
Registracija vozilaHH
Veb-sajtwww.hamburg.de
Hamburg

Geografija

uredi
 
Chilehaus

Hamburg se nalazi na sjeveru Njemačke, na ušću rijeka Alster i Bille u Elbu,[3] koja zatim, nakon 110 km toka prema sjeverozapadu utiče u Sjeverno more. Elba je u Hamburgu vrlo pogodna prirodna luka sa direktnim pristupom od mora, a najpogodnija je njena južna obala, nasuprot gradskih četvrti St. Pauli i Altona. Obale su povezane mostovima, kao i starim i novim tunelom ispod rijeke Elbe. Zemlja sjeverno i južno od Elbe je povišena nanosima šljunka i pijeska od glečera za vrijeme ledenog doba. Obje strane Elbe su stoljećima plavljene u vrijeme visokih voda Sjevernog mora, koje su tu odlagale pijesak i mulj. U međuvremenu su sa obje strane Elbe podignuti brojni nasipi. Sami nasipi još podsjećaju na vremena kada su za vrijeme visokih voda cijele gradske četvrti bile poplavljene, što je danas rijetko slučaj.

U gradu je prije više stotina godina na Alsteru priroda (uz ljudsku pomoć) podigla branu, koja je u samom centru grada stvorila dva različito velika, međusobno povezana jezera: Mali (Unutrašnji) i Veli (Vanjski) Alster. Nebrojeni plovni kanali, rječice i kanali premošteni su sa više od 2500 mostova. Time je Hamburg grad sa najviše mostova u Evropi i ima ih više nego Venecija (400), Amsterdam (1200) i London zajedno.

Današnje granice grada Hamburga postoje tek od 1. aprila 1938, nakon usvajanja Velikohamburškog zakona od strane nacionalsocijalističke uprave grada. Nakon Berlina, to je i površinom i brojem stanovnika najveći grad u Njemačkoj.

Sjeverno od Elbe Hamburg graniči sa saveznom zemljom Schleswig-Holstein, a južno od nje sa Donjom Saksonijom. I tri ostrva na ušću Elbe, Neuwerk, Scharhörn i Nigehörn kao i Nacionalni park hamburški prud spadaju u područje grada Hamburga.

Najviša uzvisina Savezne zemlje Hamburg je 116,1 m visok bezimeni vrh u Hamburškim brdima.[4]

Upravna podjela

uredi
 
Hamburg 1800

Hamburg je podijeljen na sedam gradskih okruga:

Svaki okrug ima svoj parlament, koji se u Hamburgu zove skupština. Te skupštine pravno imaju status upravnog tijela sa vrlo ograničenim nadležnostima. Svaki okrug je podijeljen na više gradskih četvrti, kojih je ukupno 104 u cijelom gradu. Nekim četvrtima u neposrednoj blizini sjedišta skupština upravljaju direktno skupštine, dok za druge četvrti postoje tzv. mjesni uredi, kojih je ukupno 15.

Stanovništvo

uredi
 
Motiv iz centra grada
 
Speicherstadt u Hamburgu
 
Thalia Theater, najbolji teatar na njemačkom govornom području

Grad Hamburg sa okolnim gradskim područjem broji oko 1,7 miliona stanovnika, koji čine jednu od prostorno najmanjih saveznih država u Njemačkoj. Pored Nijemaca, u Hamburgu živi i visok broj građana sa nenjemačkim državljanstvom (oko 14,9% ili 255.070 u decembru 2004., a po nekim procjenama i gotovo 130.000 njemačkih građana Hamburga su inozemnog porijekla), iz gotovo svih zemalja svijeta. Najbrojnije etničke grupe čine stanovnici turskog, poljskog, perzijskog, italijanskog, španskog, portugalskog, afganistanskog i južnoslavenskog porijekla, uključujući tu i ne malu bosansku koloniju, koja se u Hamburgu nastanila mahom početkom 1990ih godina, po dolasku iz ratom zahvaćene Bosne i Hercegovine.

Obzirom da je Hamburg bio pošteđen razaranja u vrijeme Tridesetogodišnjeg rata, u 17. stoljeću važio je kao najveći njemački grad. Neposredno prije početka Drugog svjetskog rata Hamburg je već imao 1,682 miliona stanovnika (1939). Najveći broj stanovnika, čak 1,9 miliona, Hamburg je dosegao 1964. godine. Nakon toga počinje suburbaniziranje Hamburga i do 1986. se broj stanovnika smanjuje na 1,6 miliona. Iza toga stanovništvo ponovo raste, tako da je broj narastao na 1.742.846 (stanje: 1. august 2005.) Za sljedećih 20 godina se predviđa daljnji porast stanovništva, prema srednjoj varijanti će narasti ponovo do oko 2 miliona. Time bi Hamburg bio najbrže rastuća njemačka metropola.

Starosna struktura:

  • mlađi od 18 godina: 16,1%
  • 18-60 godina: 60,0%
  • više od 60 godina: 23,9%

Religija

uredi

Od vremena reformacije grad Hamburg ima evangeličko-luteransko obilježje (37% stanovništva 2002). Zbog položaja važne luke, Hamburg je odavno vrlo otvoren svim konfesijama. Tako je ovdje 1834. ovdje osnovana prva njemačka baptistička zajednica. Osim toga, od 1995. je ovdje i sjedište rimokatoličke Hamburške nadbiskupije sa centrom u Katedrali Sv. Marije. Udjel rimokatoličkog stanovništva je 10,3%. Osim toga, od 1960-ih je i značajan udio muslimanskog stanovništva, a postoji i aktivna jevrejska zajednica.

Vjerski objekti

uredi

'Hauptkirchen' ili 'Glavne crkve' su u evangelističkoj tradiciji isto kao i katedrale u rimokatoličkoj. Hamburg ih ima pet, te jednu rimokatoličku, koja je ujedno i sjedište hamburškog biskupa:

Brojne džamije muslimanskih zajednica iz cijeloga svijeta, te jedna sinagoga.

Jezik

uredi

Do duboko u 19. vijek je donjenjemački jezik bio jedini jezik kojim se govorilo u Hamburgu. Od ranije je gornjenjemacki bio jezik kojim se pisalo, i do sredine 20. vijeka je uglavnom istisnuo donjenjemački i u svakodnevnom govoru.

Od vremena velikog vala useljavanja 1960-tih su se u gradu stvorili "jezična ostrva" jer su se doseljenici često smještali u istim dijelovima grada, tako da danas postoji portugalska četvrt, gdje prevladava portugalski, dok turski i kurdski prevladavaju u Altoni i Wilhelmsburgu.

Klima

uredi

Zbog blizine mora i njegovog uticaja, klima je u Hamburgu blaža nego u zaleđu. Klima je umjereno kontinentalna, sa atlantskim uticajima pogotovo tokom zimskih mjeseci. Grad je poznat po čestim padavinama, tako da ga zbog ne rijetko sivog i vlažnog vremena zovu kontinentalnim Londonom. Tokom godine padne prosječno 714 mm padavina, a 52 dana godišnje grad je obavijen gustom maglom. U zimskim mjesecima mogu biti i vrlo snažne oluje. Klima je cijelu godinu humidna.

Najtopliji mjesec u godini je juli sa prosječnih 17,0 °C, a najhladniji januar sa 0,0 °C. Ipak ni u najtoplijim mjesecima rijetkost nisu i temperature iznad 25 °C. Od 1990-tih godina, vjerovatno kao posljedica globalnog zatopljenja, zabilježene su i temperature do 37,3 °C (9. august 1992.). Najpovoljnije vrijeme za posjet Hamburgu je kraj ljeta (august i septembar).

Turizam

uredi

Znamenitosti grada[5]

uredi
 
Speicherstadt u Hamburgu

Za razliku od vječitog konkurenta Berlina, koji važi kao živopisan i veoma kaotičan grad, ljepote grada Hamburga otkrivaju se tek postepeno, uz puno strpljenja. Znamenitosti grada su glasovita Vijećnica u centru grada, sagrađena krajem 19. vijeka u historijskom stilu poput venecijanske crkve Sv. Marka, gradske kolonade u neposrednoj blizini, Palača pravde, klasicistički hoteli "Atlantik" i "Vier Jahreszeiten" na jezeru Alster, kao i svojevrsni simbol grada i pojam njegove republikanske slobode - toranj glavne crkve Sv. Michaelisa, poznat i pod imenom Michel. Grad ima bogatu trgovačku tradiciju i tokom srednjeg vijeka važio je kao jedan od glavnih centara trgovačke unije Hanze, svojevrsne preteče današnjoj Evropskoj Uniji, kojoj su osim toga pripadali i Lübeck, Bergen, Amsterdam, London, te brojni drugi gradovi sjeverne i zapadne Evrope. Veoma je poznata hamburška luka, koja je nakon one u Rotterdamu jedna od najznačajnijih na cijelom kontinentu. U neposrednoj se blizini nalazi i St. Pauli, poznat i kao Kiez, gradska četvrt karakteristična po brojnim turističkim atrakcijama, kao što su javne kuće, noćni lokali i kockarnice. Duž glavne turističke avenije Reeperbahn nalaze se popularni gradski lokali i teatarske kuće. U novije vrijeme etablirala se i gradska četvrt Schanze, koja svojim bogatim sadržajima uglavnom privlači mlade iz samoga grada, dok je St. Pauli puno više stjecište turista iz cijeloga svijeta. Od kraja devedestih Hamburg je i svojevrsni centar mjuzikla, u kom su do sada bili izvedeni popularni svjetski mjuzikli, kao: "Fantom u operi", "Titanic", "Bal vampira", "Mozart", "Cats" i brojni drugi.

Pozorišta

uredi
 
Schauspielhaus, Dramski teatar

Gradski muzeji

uredi
 
Kunsthalle Hamburg - Umjetnička dvorana
  • Altonaer Museum, zemaljski muzej Sjeverne Njemačke [1] Arhivirano 8. 1. 2006. na Wayback Machine
  • Kunsthalle Hamburg, Umjetnička dvorana Hamburg [2]
  • Brahmsmuseum, Muzej slavnog kompozitora
  • Bucerius Kunst Forum, Umjetnički paviljon [3]
  • Hamburški muzej za arheologiju i historiju Harburga
  • Neuengamme, memorijani centar za žrtve NS-zločina [4]
  • Speicherstadt Museum, Muzej tradicionalnih zanata i življenja u starom Hamburg [5]
  • Museum der Arbeit, Muzej rada [6] Arhivirano 2. 2. 2006. na Wayback Machine
  • Museum für Völkerkunde, Etnološki muzej [7] Arhivirano 13. 8. 2018. na Wayback Machine
  • Museum der Kommunikation, Muzej komunikacije
  • Museum für Hamburgische Geschichte, Najcjelovitiji hamburški muzej za historiju
  • Museum der Kunst und Gewerbe, Muzej za umjetnost i obrt

Klubovi i diskoteke

uredi
 
Galerija moderne

Kalendar zbivanja

uredi
 
Hamburg Alsterfleet
 
Planetarijum
  • Filmski festivali:
    • Filmfest Hamburg [8]: septembar
    • Fantasy Filmfest [9]: april
    • Kurzfilmfestival, Internacionalni festival kratkog filma [10]: juni
    • Lateinamerika-Filmtage, Latinoamerički filmski dani [11]: decembar
    • Spanische Filmtage, Španski dani filma [12]: juli
    • Cinema Italia, Italijanski dani filma: oktobar
    • Schwul Lesbische Filmtage, Filmski festival gay i lezbejskih filmova, [13]: oktobar
  • Umjetnost:
    • Lange Nacht der Museen, Duga noć muzeja (40 izložbi u jednoj noći): maj
    • Lange Nacht der Theater, Duga noć pozorišnih kuća i malih scena: jesen
    • Razni internacionalni festivali savremenog pozorišta i plesa na Sceni Kampnagel: tokom cijele godine
  • Muzika i zabava:
    • Hamburger Dom, Narodni vašar sa cirkusom, zbavanim igrama i obilnom gastronomskom ponudom: tri puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen)
    • Hafengeburtstag [14], Rođendan gradske luke: maj
    • Alstervergnügen, Veliki narodni vašar na obali jezera Mali Alster [15] Arhivirano 13. 1. 2006. na Wayback Machine: august
    • Schanzenfest, Veliki ulični fest u najšarmantnijoj četvrti grada Sternschanze: kasno ljeto
    • Altonale, Veliki multikulturni kulturni ulični festival na Altoni: kasno ljeto/rana jesen
    • Kirschblütenfest, Japanski festival behara: maj
    • Fleetinselfest, Internacionalni Open Air Festival [16]: juli
    • Internacionalni festival vatrometa: august
    • Njemački Izbor za Pjesmu Eurovizije: mart
    • G-Move (Generation Move), Parada mladih ljubitelja techno i rave-muzike: juni
    • Schlagermove, Parada njemačkih šlagera [17]: juli
    • Lange Reihe Strassenfest, Ulični gay festival sa muzikom i zabavom: maj
    • Pulverteich-Strassenfest, Alternativni ulični gay festival sa muzikom i zabavom: august
    • Christopher Street Day, Tradicionalna gay parada [18]: august
    • Ledertreffen, Gay festival za ljubitelje fetiša (koža, uniforma, sportska oprema): august
    • Motorradgottesdienst, Misa za motoriste pred najljepšom gradskom evangelističkom Katedralom Sv. Michaelisa: juni
  • Sport:
    • Hamburški maraton [19]: april
    • Teniski turnir: maj
    • Veslački turnir dragon-brodova: august
    • HEW Cyclassics [20], biciklistička utrka: august
    • Holsten City Man Triathlon [21], triatlonska utrka: august

Znamenite ličnosti

uredi

Reference

uredi
  1. ^ "hamburg.de - Offizielles Stadtportal für die Hansestadt Hamburg". hamburg.de (jezik: njemački). Pristupljeno 25. 7. 2023.
  2. ^ "Hamburg | Germany, History, Population, Climate, & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). 13. 7. 2023. Pristupljeno 25. 7. 2023.
  3. ^ "The Elbe River". hamburg.com (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 7. 2023.
  4. ^ "The 20 Most Amazing Peaks in Lower Saxony | Komoot". komoot (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 7. 2023.
  5. ^ "Historic Sights in Hamburg". hamburg.com (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 7. 2023.

Vanjski linkovi

uredi


 
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Hamburg
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Hamburg&oldid=3552010"