Wikipedia

Nevada

savezna država Sjedinjenih Američkih Država
Za druga značenja, pogledajte Nevada (čvor).
39°9′11″N 119°45′48″W / 39.15306°N 119.76333°W / 39.15306; -119.76333

Nevada je savezna država u zapadnom i jugozapadnom dijelu Sjedinjenih Američkih Država. Na sjeverozapadu graniči s Oregonom, na sjeveroistoku Idahom, Kalifornijom na zapadu, Arizonom na jugoistoku a Utahom na istoku. Ona je sedma po površini, dok po broju stanovnika zauzima 34. mjesto među saveznim državama. Također je deveta najslabije naseljena savezna država u SAD. Gotovo tri četvrtine stanovništva Nevade živi u okrugu Clark, u kojem se nalazi metropolitansko područje Las Vegas–Paradise[2] gdje se nalaze i tri od četiri najveća zvanična grada.[3] Glavni grad savezne države je Carson City.

Nevada
Savezna država
Zastava
Grb
Službeni naziv: State of Nevada (en)
Uzrečica: All For Our Country
Sve za našu zemlju
Nadimak: Silver State (Zemlja srebra)
Sagebrush State; Battle Born State
Država  Sjedinjene Američke Države
Graniči sa
Glavni grad Carson City
 - Koordinate 39°9′11″N 119°45′48″W / 39.15306°N 119.76333°W / 39.15306; -119.76333
Najviša tačka
 - Položaj Boundary Peak
 - Nadmorska visina 4.007 m
Najniža tačka
 - Položaj Rijeka Colorado
 - Nadmorska visina 147 m
Dužina 787 km
Širina 519 km
Površina 286.382 km2
 - Voda 0,67%
Stanovništvo 2.998.039[1] (procjena 2017)
Gustoća 10,46 /km2 
Osnovan 36. savezna država
Datum 31. oktobar 1864.
Vlada
 - Guverner Steve Sisolak (D)
Vremenska zona UTC-8, UTC-7
West Wendover UTC-7, UTC-6
Poštanski broj NV
Kod US-NV
Položaj Nevade na karti Sjedinjenih Američkih Država
Veb-sajt: www.nv.gov

Nevada je zvanično poznata kao "Država srebra", jer je srebro imalo veliku važnost u njenoj historiji i ekonomiji. Također je poznata i kao "Država rođena u bici" (engleski: Battle Born State) jer je svoj status savezne države dobila tokom građanskog rata (riječi "Battle Born" nalaze se i na državnoj zastavi). Također se ponekad naziva i "Država komoljike" prema biljci koja raste širom Nevade.[4] Ova savezna država je većinom pustinjska i polupustinjska, a veći dio države unutar je Velikog bazena. Područja južno od Velikog bazena pripadaju pustinji Mojave, dok se na zapadnom kraju nalaze jezero Tahoe i Sierra Nevada. Oko 86% površine države pod upravom je raznih agencija Vlade SAD, bilo civilnih ili vojnih.[5]

Prije dolaska Evropljana, domorodačko stanovništvo na području današnje Nevade činila su plemena Pajuta, Šošona i Washoa. Prvi Evropljani koji su istraživali ovo područje bili su Španci. Regiju su nazvali Nevada (bos. "sniježna") zbog snijega koji je zimi prekrivao planine. Poručje je ušlo u sastav kolonije Nove Španije, te je kasnije postalo dio Meksika kada je ono proglasilo nezavisnost 1821. godine. Sjedinjene Američke Države su anektirale ovo područje 1848. nakon što su pobijedile u Američko-meksičkom ratu, te su Nevadu 1850. pripojili teritoriji Utah. Otkriće nalazišta srebra na istočnim padinama planine Davidson (žila Comstock) 1859. godine, dovelo je velikog porasta broja stanovnika, što je kasnije bilo podsticaj stvaranju teritorije Nevada 1861. njenim izdvajanjem iz teritorije Utah. Nevada je postala 36. američka savezna država 31. oktobra 1864. godine, kao druga od dvije savezne države dodane Uniji tokom građanskog rata (prva je bila Zapadna Virginia).[6]

Nevada u SAD je na glasu kao država vrlo liberalnih zakona. Godine 1940. stanovništvo Nevade iznosilo je tek nešto više od 110 hiljada, pa je ona ubjedljivo bila najslabije naseljena savezna država, gotovo dvostruko manje od sljedeće najmanje naseljene države.[7] Međutim, legaliziranje kockanja i vrlo liberalni bračni zakoni, "pretvorili" su Nevadu u popularno turističko odredište 20. vijeka.[8][9] Nevada je jedina savezna država u SAD gdje je prostitucija dekriminalizirana, mada je nelegalna u okruzima Clark (Las Vegas), Washoe (Reno) i gradu Carson Cityju (koji, kao nezavisni grad, ne spada u nijedan okrug). Turistička industrija i danas zapošljava najveći broj radnika u ovoj saveznoj državi,[10] dok je rudarstvo i dalje jedan od osnovnih sektora ekonomije Nevade. Ona je četvrti najveći proizvođač zlata na svijetu.[11]

Etimologija

uredi

Naziv savezne države potiče od španske riječi nevada [neˈβaða], u značenju "prekrivena snijegom",[12] a izvedeno je iz imena planina Sierra Nevade ("planinski lanac prekriven snijegom"). Većina stanovnika Nevade izgovara ime svoje države tako da u drugom slogu slovo a izgovaraju kao u engleskoj riječi bad (između a i e), dok mnogi u SAD isto slovo izgovaraju kao a u father (blisko bosanskom a). Iako je "čisto" a mnogo bliže španskom izgovoru ove riječi, to nije izgovor koji preferira većina stanovnika Nevade.

Geografija

uredi
 
Planine zapadno od Las Vegasa u pustinji Mojave
 
Topografska karta Nevade

Nevada se gotovo u potpunosti nalazi unutar fiziogeografske provincije Basin and Range, gdje je presijeca veliki broj planinskih lanaca koji se pružaju u pravcu sjever-jug. Većina tih planinskih lanaca između sebe imaju endoreične doline, što je u suprotnosti sa zamišljenim izgledom pojma "Velikog bazena".

Veći dio sjevernog područja države nalazi se unutar Velikog bazena, blage pustinje u kojoj ljeti vladaju vrlo visoke temperature i jako niske temperature zimi. Ponekad vlaga koja prodire u sklopu Arizonskog monsuna uzrokuje snažne ljetne oluje, dok pacifičke oluje ovo područje često prekriju snijegom. Najviša ikad zabilježena temperatura na teritoriji Nevade iznosila je 52 °C, izmjerena 29. juna 1994. u gradu Laughlin (nadmorska visina 184 m).[13] Najniža izmjerena temperatura bila je -47 °C izmjerena 1972. u San Jacintu, koji se nalazi u sjeveroistočnom dijelu države.[13]

Rijeka Humboldt protiče kroz državu sa istoka prema zapadu, pretežno sjevernim dijelom savezne države, te se ulijeva u istoimeno povremeno jezero u blizini Lovelocka. Nekoliko rijeka teku sa Sierra Nevada prema istoku, kao što su rijeke Walker, Truckee i Carson. Sve te rijeke su endoreični bazeni, tj. završavaju u jezerima Walker, Pyramid i Carson Sink, respektivno. Međutim, nije sva teritorija Nevada unutar Velikog bazena. Pritoke rijeke Snake teku daleko na sjever, dok rijeka Colorado, koja čini veći dio granice Nevade i Arizone, odvodi veliki dio voda iz južne Nevade.

Planinski lanci, među kojima su neki visoki i iznad 4.000 m, okružuju bujne šume visoko iznad pustinjskih ravnica, stvarajući "nebeska ostrva" i idealne uslove za život nekih endemskih vrsta. Čak ni doline nisu na nadmorskim visinama ispod 910 m, dok neke doline u centralnoj Nevadi su i iznad 1.800 m. Južna trećina države, gdje se nalazi i Las Vegas, prostire se unutar pustinje Mojave. Ovo područje dobija mnogo manje kiše tokom zime, a ljeti pada gotovo isto kao i u područjima zahvaćena Arizonskim monsunom. Zemljište je također znatno niže nego u sjevernim područjima, uglavnom sa nadmorskom visinom ispod 1.200 m, što ima za posljedicu vrlo vruće ljetne dane i vrlo hladne zimske noći.

Nevada i Kalifornija imaju ubjedljivo najdužu dijagonalnu liniju (u aspektu kardinalnih smjerova) za državnu granicu, dužine nešto više od 640 km. Ova granica počinje približno 6,5 km od obale jezera Tahoe (u smjeru granice), a nastavlja se na rijeku Colorado gdje se spajaju granice Nevade, Kalifornije i Arizone, približno 19 km jugozapadno od mosta Laughlin. Najveći planinski lanac u južnom dijelu države jeste Spring Mountains, zapadno od Las Vegasa. Najniža tačka države Nevada nalazi se duž rijeke Colorado, južno od grada Laughlin. Nevada ima 172 planine čiji vrhovi (relativne visine) su viši od 610 m. Također, država je druga u SAD po broju planina, odmah nakon Aljaske, a ispred Kalifornije, Montane i Washingtona. Ona je država s najviše planina od 48 kontinentalnih saveznih država (bez Aljaske i Havaja).

Klima

uredi
 
Tipovi klime po Köppenu u Nevadi

Prema mnogim pokazateljima, Nevada je najsušnija savezna država u SAD-u.[14] Nju najvećim dijelom sačinjavaju pustinje i polupustinjska područja i, uz izuzetak doline Las Vegasa, u većini države prosječni dnevni temperaturni raspon u ljetnim mjesecima iznosi približno 22 °C (razlika između najviše dnevne i najniže noćne temperature). U sjevernoj Nevadi zime su pretežno duge i vrlo hladne, dok je zimska sezona na jugu države relativno kraća i blaža. U većem dijelu Nevade padavina je vrlo malo tokom cijele godine. Većina kišnih padavina u saveznoj državi pada na zavjetrinskoj strani Sierra Nevade (istočne i sjeveroistočne padine).

Prosječne godišnje kišne padavine iznose oko 180 mm; dok najvlažniji dijelovi države primaju oko 1000 mm. Najviša zabilježena temperatura u Nevadi iznosila je 52 °C, koliko je izmjereno u gradu Laughlin 29. juna 1994. godine, dok je najniža zabilježena temperatura od −46 °C izmjerena u San Jacintu 8. januara 1937. godine. Najviša temperatura u Nevadi od 52 °C je treća najviša temperatura među svim saveznim američkim državama, nakon Arizone gdje rekord iznosi 53 °C i Kalifornije gdje je izmjeren rekord od 57 °C.

Flora i fauna

uredi

Vegetacija Nevade je vrlo raznolika i razlikuje se od područja do područja. U saveznoj državi razlikuje se šest vegetativnih zona: planinska, subplaninska, područje žutog bora (Pinus ponderosa), šume čempresa, te područja niskih pustinjskih žbunova, grmova i niske trave.[15]

Administrativna podjela

uredi
Glavni članak: Okruzi u Nevadi

Nevada je podijeljena na političke podjedinice koje se nazivaju okruzi (engleski: county, množ. counties). Carson City je zvanično povezana (udružena) općina, međutim, po zakonu savezne države u mnoge svrhe se smatra i zasebnim okrugom. Godine 1919. bilo je samo 17 okruga u državi, čija se površina kretala između 380 i 47.030 km2.

Okrug Lake, jedan od prvobitnih devet okruga formiranih 1861. godine, preimenovan je 1862. godine u okrug Roop. Dijelovi ovog okruga postali su okrug Lassen u Kaliforniji 1864. godine. Godine 1883, okrug Washoe je pripojio preostali dio okruga Roop koji je ostao u Nevadi.[16] Godine 1969. okrug Ormsby je rasformiran te je zakonom osnovana udružena općina Carson City čija teritorija je obuhvatila i ranije granice okruga Ormsby. Okrug Bullfrog formiran je 1987. godine od dijelova okruga Nye. Nakon što je osnivanje ovog okruga proglašeno neustavno, okrug je ukinut dvije godine kasnije.[16] Okrug Humboldt je osnovan 1856. godine izglasavanjem u zakonodavnoj skupštini teritorije Utah, a njegovo formiranje je potvrdila i zakonodavna skupština Nevade 1861. godine.

Okrug Clark je najmnogoljudniji okrug u Nevadi, u kojem živi gotovo tri četvrtine stanovništva savezne države. Las Vegas, kao najveći grad u Nevadi, sjedište je okruga od kako je okrug formiran 1909. godine od dijelova bivšeg okruga Lincoln. Prije toga, on je bio dio teritorije Arizona. Okrug Clark privlači najveći broj turista, procjenjuje se da je 2014. oko 44 miliona turista posjetilo ovaj okrug.[17] Okrug Washoe je drugi po broju stanovnika u Nevadi. Njegovo sjedište nalazi se u gradu Reno. Ovaj okrug obuhvata i metropolitansko područje Reno–Sparks.

Okrug Lyon je treći okrug po broju stanovnika u saveznoj državi. On je jedan od devet prvobitnih okruga formiranih 1861. godine. Dobio je ime po Nathanielu Lyonu, prvom generalu Unije koji je poginuo tokom građanskog rata. Njegovo trenutno sjedište je u Yeringtonu. Njegovo prvo sjedište bilo je proglašeno 29. novembra 1861. godine u gradiću Daytonu.[18]

Historija

uredi
Glavni članak: Historija Nevade

Prije 1861.

uredi
 
Skulptura predstavlja parnu lokomotivu u gradu Ely, Nevada. Prve lokomotive su imale značajnu ulogu u rudarskoj industriji Nevade
 
Teritorija Nevade 1861.
 
Poštanska marka izdata povodom 100-godišnjice osnivanja prvog naselja u Nevadi

Smatra se da je Francisco Garcés bio jedan od prvih Evropljana u ovom području,[19] kada je Nevada pripojena kao dio Španskog Carstva u sklopu sjeverozapadne teritorije kolonije Nove Španije. Administrativno, područje današnje Nevade bilo je dijelom Provincias Internas vicekraljevstva Nove Španije. Kasnije je postala dijelom provincije Alta California (Gornje Kalifornije) 1804. godine u vrijeme kada je Kalifornija podijeljena (na današnju meksičku i američku Kaliforniju). Nakon uspjeha u Meksičkom ratu za nezavisnost 1821. godine, provincija Alta California postala je savezna država (teritorija) Meksika, mada veoma slabo naseljena. Jedediah Smith prvi je istražio dolinu Las Vegas 1827. godine, dok je Peter Skene Ogden 1828. putovao i istraživao duž rijeke Humboldt. Kada su Mormoni proglasili državu Deseret 1847. godine, imaju su pretenzije na cjelokupnu današnju teritoriju Nevade unutar Velikog bazena i sliva rijeke Colorado. Oni su također osnovali i prvu naseobinu Bijelaca na teritoriji Nevade 1851. godine, Mormon Station (današnji grad Genoa). U junu 1855. William Bringhurst i još 29 mormonskih misionara iz Utaha došli su u područje sjeveroistočno od današnjeg centra Las Vegasa gdje su sagradili vojnu utvrdu, opasanu 45 m visokim bedemima, koja predstavlja prvu stalnu građevinu izgrađenu u dolini Las Vegas. Ta građevina ostala je pod kontrolom Salt Lake Cityja sve do zime 1858/59.

Kao rezultat rata između Meksika i SAD i mirovnog sporazuma iz Guaddalupe Hidalga, Meksiko je od 1848. trajno izgubio kontrolu nad područjem Alta California. SAD su dobile nova područja na kojima su nastavili upravljati kao administrativnim teritorijama. Kao dio predaje meksičkih teritorija SAD-u 1848. te kasnijoj pojavi "Zlatne groznice" u Kaliforniji koja je bila uzrokom brzog i ogromnog naseljavanja američkog Zapada, današnja Nevada je prvo evoluirala kao dio teritorije Utah, da bi se 2. marta 1861. odvojila od nje postajući samostalna teritorija Nevada.

Odvajanje od Teritorije Utah

uredi

Dana 2. marta 1861. teritorija Nevada odvojila se od teritorije Utah i usvojila ime koje i danas nosi, a koje predstavlja skraćeni naziv Sierra Nevade (španski naziv za "snijegom prekriveni planinski lanac").[20] Stara južna granica Nevade iz 1861. obilježena je 1960-ih historijskim oznakama broj 57 i 58 u okruzima Lincoln i Nye.[21]

Savezna država 1864.

uredi
 
Poštanska marka američke pošte izdata povodom 100-godišnjice proglašenja Nevade saveznom državom SAD

Osam dana prije predsjedničkih izbora u SAD 1864. Nevada je postala 36. savezna država Unije. Da bi se uštedjelo vrijeme pri slanju Ustava Nevade u Washington, D.C. putem Pony Expressa, odlučeno je da se državni ustav pošalje telegrafom, što je u konačnici koštalo 3.416,77 US$, najskuplje slanje nekog dokumenta putem telegrafa.[22] Odgovor iz Washingtona 31. oktobra 1864. glasio je "porođajni bolovi su gotovi, dijete je rođeno, Nevada je od danas primljena u Uniju". Razlog žurbe priznavanja državnosti Nevade do 31. oktobra jeste da se time pripomogne u ponovnom izboru Abrahama Licolna za predsjednika SAD na izborima 8. novembra 1864. i poslijeratne dominacije Republikanaca u američkom Kongresu,[23] jer je ekonomija Nevade zasnovana na rudarstvu bila veoma povezana s industrijaliziranim državama Unije. Međutim, kako se ispostavilo, republikanci i Lincoln lahko bi pobijedili na izborima i bez pomoći Nevade.

Nevada je jedna od dvije savezne države koje su znatno proširile svoju teritoriju nakon primanja u Uniju. (Druga je Missouri, koji je pridodao dodatne teritorije 1837. nakon kupovine Plattea.) Godine 1866. još jedan dio zapadne teritorije Utaha pripojen je Nevadi u istočnom dijelu države, čime je konačno formirana današnja istočna granica Nevade.

Država je svoju južnu granicu konačno utvrdila 18. januara 1867. nakon što je pripojila dio okruga Pah-Ute od teritorije Arizone zapadno od rijeke Colorado, zapravo cjelokupnu današnju teritoriju južno od 37. paralele. Ovaj transfer teritorije uslijedio je nakon otkrića nalazišta zlata u tom području, jer su zvaničnici smatrali da bi savezna država Nevada mogla bolje nadzirati očekivano naseljavanje rudara i tragača za zlatom. Ovo područje uključuje većinu današnjeg okruga Clark kao i metropolitansko područje Las Vegasa.

Rudarstvo je dugo godina obilježavalo privredu Nevade. Period tokom kojeg je pisac Mark Twain živio u Nevadi, opisao je u svom djelu Roughing It, kada je rudarenje dovelo do porasta špekulacija ali i ogromnog bogaćenja pojedinaca. Međutim, i broj stanovnika i obim rudarenja značajno je opao krajem 19. vijeka. Ipak, nakon otkrića bogatih nalazišta srebra kod Tonopah, kao i kasnije kod Goldfielda i Rhyolitea, ponovno je dalo podstreka za novi rast stanovništva.

Kockanje

uredi

Kockanje nije bilo zakonski regulirano u rudarskim gradićima Nevade prvih godina postojanja savezne države. Međutim, stavljeno je van zakona 1909. u sklopu nacionalnog programa protiv ilegalnog kockanja. Tokom Velike depresije, zbog stalnog opadanja rudarske industrije ali i pada u poljoprivrednoj proizvodnji, kockanje je ponovno legalizirano 19. marta 1931. glasanjem u zakonodavnoj skupštini. Tadašnji guverner Fred B. Balzar proglasio je tada najliberalniji zakon o razvodu u cijeloj SAD kao i zakon o legalnosti kockanja. Reforme su uslijedile samo osam dana nakon što je federalna vlada predstavila građevinske ugovore vrijedne 49 miliona US$ za izgradnju Bolderske brane.[24]

Nuklearna testiranja

uredi

Pokusni poligon Nevada (Nevada Test Site), nalazi se 105 km sjeverozapadno od Las Vegasa, osnovan 11. januara 1951. u svrhu testiranja nuklearnog oružja. Poligon se prostire na oko 3.500 km2 pustinje i planinskih područja. Testiranje nuklearnog oružja na ovom poligonu započeto je sa bombom od 1 kT bačenom na Frenchman Flat 27. januara 1951. godine. Posljednji atmosferski test obavljen je 17. juli 1962. dok su podzemni testovi nuklearnog oružja nastavljeni sve do 23. septembra 1992. godine. Pokusni poligon u Nevadi mjesto je gdje je detoniran najveći broj nuklearnog oružja u SAD.

Preko 80% ukupne površine Nevade u vlasništvu je federalne vlade. Jedan od osnovnih razloga za to je taj, što vlada nije dodjeljivala dovoljno velike farme (prema zakonu o besplatnoj dodjeli zemlje farmerima (Homestead Act)) koje bi bile samoodržive u pustinjskim uslovima koji vladaju širom Nevade. Umjesto toga, prvi kolonizatori su naseljavali zemljišta oko izvora pitke vode, kako bi njihova stoka mogla pasti na okolnom javnom zemljištu, koje je beskorisno za poljoprivredu ako na njemu nema vode. Ovakva šema rančeva i dalje tamo preovladava.

Stanovništvo

uredi
Broj stanovnika
Popis Broj
stanovnika 		Promjena u odnosu
na prethodni popis ± u %
1860. 6.857 –
1870. 42.941 526,2 %
1880. 62.266 45 %
1890. 47.355 −23,9 %
1900. 42.335 −10,6 %
1910. 81.875 93,4 %
1920. 77.407 −5,5 %
1930. 91.058 17,6 %
1940. 110.247 21,1 %
1950. 160.083 45,2 %
1960. 285.278 78,2 %
1970. 488.738 71,3 %
1980. 800.493 63,8 %
1990. 1.201.833 50,1 %
2000. 1.998.257 66,3 %
2010. 2.700.551 35,1 %
Procjena 2017 2.998.039 50 %
Izvori: 1910–2010[25]; procjena 2017.[1]

Popisni biro SAD procijenio je stanovništvo Nevade sa stanjem na dan 1. juli 2016. na 2.940.058 stanovnika, što predstavlja povećanje za 56.300 građana (ili 1,95%) u odnosu na procjenu iz 2015. i povećanje za 239.367 osoba (ili 8,86%) u odnosu na zvanični popis stanovništva SAD iz 2010. godine.[26] Nevada je imala drugi najveći procentualni porast stanovništva od 2015. do 2016. godine. Od popisa 2010. stanovništvo Nevade imalo je prirodni priraštaj od 87.581 stanovnika (neto razlika između 222.508 novorođenih i 134.927 umrlih), kao i neto povećanje zbog migracija od 146.626 stanovnika (od čega je 104.032 pridošlih unutar SAD i 42.594 pridošlih od međunarodnih migracija).[27]

Statistički centar populacije Nevade nalazi se u južnom dijelu okruga Nye.[28] Centar populacije u tom okrugu nalazi se sjeverno od neinkorporiranog grada Pahrumpa, 97 km zapadno od Las Vegasa na samoj granici sa Kalifornijom, koji je zabilježio veoma brzi rast od 1980. do 2010. godine. Na popisu 2010. grad je imao 36.441 stanovnika.[29] Las Vegas je počeo rasti od sela sa oko 100 stanovnika 1900. godine, do gradića od 10.000 stanovnika 1970. i bio je najbrže rastući grad i metropolitansko područje u SAD u periodu 1960. do 2000. godine. Od približno 1940-ih do 2003. Nevada je bila savezna država sa najbržim porastom stanovništva u SAD računajući po postotku. Između 1990. i 2000. stanovništvo Nevade poraslo je za 66% dok je ukupno stanovništvo SAD u istom periodu naraslo za 13%. Preko dvije trećine stanovnika Nevade živi u okrugu Clark odnosno metropolitanskom području Las Vegas–Paradise.

Gradovi Henderson i North Las Vegas su među 20 najbrže rastućih gradova u SAD sa preko 100 hiljada stanovnika. Seoska zajednica Mesquite, 105 km sjeveroistočno od Las Vegasa bila je primjer mikropolitanskog rasta tokom 1990-ih i 2000-ih. Drugi pustinjski gradovi poput Indian Springsa i Searchlighta smješteni na prilazima Las Vegasu također su zabilježili značajan rast. Veliki broj novih stanovnika Nevade porijeklom su iz Kalifornije, što je navelo neke starosjedioce da izraze svoje mišljenje kako je njihova država "kalifornicirana" (eng. californicated).[30]

Etnički sastav

uredi
Novorođeni po rasi/etnicitetu majke
Rasa 2013[31] 2014[32] 2015[33] 2016[34]
Bijelci: 27.293 (77,9%) 27.638 (77,1%) 27.648 (76,2%) ...
> Bijelci
koji nisu latinoamerikanci 		14.951 (42,7%) 15.151 (42,2%) 14.937 (41,2%) 13.918 (38,4%)
Afroamerikanci 4.215 (12,0%) 4.603 (12,8%) 4.803 (13,2%) 4.205 (11,6%)
Azijati 3.097 (8,8%) 3.145 (8,8%) 3.337 (9,2%) 2.666 (7,3%)
Pacifički ostrvljani 308 (0,8%)
Domorodačko stanovništvo 425 (1,2%) 475 (1,3%) 510 (1,4%) 303 (0,8%)
Latinoamerikanci (svih rasa) 12.718 (36,3%) 13.006 (36,3%) 13.225 (36,4%) 13.391 (36,9%)
Ukupno Nevada 35.030 (100%) 35.861 (100%) 36.298 (100%) 36.260 (100%)
  • Počev od 2016, podaci o novorođenim bijelcima latinoameričkog porijekla nisu prikupljani, ali su uključeni u jednu od latinoameričkih grupa, osobe latinoameričkog porijekla mogu biti bilo koje rase.

Najveći gradovi

uredi

Religija

uredi
Religija u Nevadi[35]
Religija postotak
Protestanti
  
 35 35%
Ateisti
  
 28 28%
Katolici
  
 25 25%
Mormoni
  
 4 4%
Jevreji
  
 2 2%
Budisti
  
 0,5 0,5%
Hindusi
  
 0,1 0,1%
Muslimani
  
 0,1 0,1%

Postotak stanovništva Nevade koje ide u crkvu među najnižim je od svih saveznih država u SAD. Prema Gallupovoj anketi iz 2009. godine samo 30% stanovništva Nevade izjavilo je da posjećuje crkve svake sedmice ili gotovo svake sedmice, što je niže od prosjeka na nivou SAD koji iznosi 42% (samo četiri savezne države imaju niži postotak stanovništva koje posjećuje crkvu).[36]

Najveće vjerske zajednice u Nevadi su: protestanti 35%, ateisti 28%, katolici 25%, mormoni 4%, jevreji 2%, hindusi manje od 1%, budisti oko 0,5% te muslimani manje od 0,1% stanovništva. Dijelovi Nevade (u istočnom dijelu savezne države) nalaze se u mormonskom koridoru.

Prema broju vjernika po podacima iz 2010. najveća zajednica bila je Rimokatolička crkva sa 451.070 pripadnika, zatim Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana (mormoni) sa 175.149 vjernika, Južna baptistička konvencija sa 45.535 pripadnika, budistička zajednica sa 14.727 vjernika, 1.723 pripadnika baha'i religije te oko 1.700 muslimana.[37]

Privreda

uredi

Ekonomija Nevade usko je vezana za turizam (pogotovo za industriju zabave i kockanja), zatim rudarstvo i uzgoj stoke. Njeni osnovni izvori prihoda pored turizma i rudarstva je proizvodnja mašina, štamparska i izdavačka industrija, prerada hrane i proizvodnja električnih aparata i opreme. Agencija za ekonomske analize[38] procijenila je da je ukupni domaći proizvod Nevade u 2010. iznosio 126 milijardi US$.

Bruto domaći proizvod Nevade po glavi stanovnika u 2009. godini iznosio je 38.578 US$, po čemu je ona 19. među svim saveznim državama u SAD.[39] Državni dug Nevade u 2012. dostigao je 7,5 milijadi US$, odnosno 3.100 US$ po svakom poreznom obavezniku.[40] Prema podacima iz decembra 2014. stopa nezaposlenosti u saveznoj državi iznosila je 6,8%.[41] Ekonomija Nevade već dugo je vezana za industriju "poroka". Prema pisanju časopisa The Economist u izdanju od 21. augusta 2010. "Nevada je osnovana na temeljima rudarstva a reformirana na grijesima, počev od [organiziranja ilegalnih] borbi i lahkog procesa razvoda brakova prije jednog vijeka pa sve do kasnije legalizacije kockanja i prostitucije".[42]

Rudarstvo

uredi
 
Rudnik zlata Goldstrike u blizini Elkoa

U dijelovima države izvan metropolitanskih područja Las Vegasa i Renoa, rudarstvo i dalje igra ulogu najvažnije privredne djelatnosti. Po vrijednosti, najvažniji mineral koji se rudari je zlato. Prema podacima iz 2004. u Nevadi je iskopano 190 tona zlata ukupne vrijednosti 2,84 milijarde dolara (po tadašnjoj cijeni), po čemu ova savezna država ima 8,7% udjela u svjetskoj proizvodnji ovog metala. Na drugom mjestu je srebro, kojeg je iskopano 290 tona u 2004. godini, vrijednosti 69 miliona US$ (po tadašnjoj cijeni).[43] Od drugih minerala i ruda u Nevadi se najviše dobijaju bakar, gips, diatomi, litij[44] i građevinski agregati (pijesak, šljunak). I pored vrlo bogatih nalazišta, troškovi rudarenja u Nevadi općenito su vrlo visoki, a proizvodi rudarstva (plemeniti metali) vrlo su osjetljivi na kolebanja cijena na svjetskom tržištu.

Uzgoj stoke

uredi

Rančerski uzgoj stoke je osnovna ekonomska aktivnost u ruralnim područjima Nevade. Osnovni poljoprivredni proizvodi Nevade su stoka, sijeno, mliječni proizvodi, lucerka (Medicago sativa), luk i krompir. Prema podacima od 1. januara 2006. procjenjuje se da u Nevadi ima oko pola miliona goveda i oko 70 hiljada ovaca.[45] Većina stoke je tokom ljeta na ispaši po livadama dok se zimi mora prehranjivati. Goveda koja se tove za tržište obično se šalju van države. Od obradivog zemljišta od 196 hiljada ha, preko 90% se koristi za proizvodnju sijena, uglavnom lucerke za ishranu domaćih životinja.

Saobraćaj

uredi

Željeznički

uredi
 
Oznaka puta 28 u Nevadi

Amtrakov voz California Zephyr koristi transkontinentalnu željezničku liniju kojom su ranije saobraćali vozovi Union Pacifica. Tom linijom povezuje Chicago na istoku sa Emeryvilleom u Kaliforniji, a prolazi kroz gradove u Nevadi: Elko, Winnemucca i Reno. Kroz Las Vegas ne prolazi niti jedna putnička željeznička linija, otkako je Amtrakova linija Desert Wind prestala sa radom 1997. godine. Autobusna linija Amtrak Thruway Motorcoach pruža usluge povezivanja Las Vegasa sa željezničkim linijama u Needlesu, Los Angelesu i Bakersfieldu (Kalifornija), kao i iz Statelinea u Nevadi prema Sacramentu. Postoji veliki broj prijedloga da se ponovno uvedu linije do Los Angelesa ili prema južnoj Kaliforniji. Željeznički operator Union Pacific Railroad i dalje ima neke linije na sjeveru i jugu Nevade.

Cestovni

uredi

Magistralni put Interstate 15 prolazi kroz južni dio države, povezujući Las Vegas i druge gradove. I-215 i I-515 također povezuju metropolitansko područje Las Vegasa. Interstate 80 se pruža kroz sjeverno područje Nevade, ugrubo prateći tok rijeke Humboldt od Utaha na istoku i rijeke Truckee zapadno, te kroz Reno prelazi u Kaliforniju. On također ima bočni pravac I-580. Kroz Nevadu također prolazi i nekoliko saveznih autoputeva (highways): US Route 6, US 50, US 93, US 95 i US 395. Osim toga, Nevada ima ukupno 189 puteva unutar savezne države (Nevada state route). Većina okruga u njoj također ima vlastiti sistem puteva (okružni putevi), mada postoji veliki broj tih puteva koji nisu označeni ili asfaltirani u seoskim sredinama. Nevada je jedna od malobrojnih saveznih država koje nemaju direktnu povezanost međudržavnim autoputem između dva najveća centra: putna saobraćajnica između Las Vegasa i Renoa je zapravo kombinacija međudržavnih i saveznih autoputeva.

Avionski

uredi

U saveznoj državi nalaze se dva veća međunarodna aerodroma. Međunarodni aerodrom McCarran (ICAO: KLAS) u Las Vegasu je najprometniji aerodrom u Nevadi. Drugi međunarodni aerodrom je Reno-Tahoe (ICAO: KRNO).

Politika

uredi

Prema Ustavu savezne države Nevada, politička moć vlade je podijeljena na tri ogranka vlasti: izvršnu vlast koju čine guverner Nevade sa svojim kabinetom, kao i drugim izabranim zvaničnicima u skladu sa Ustavom; zakonodavnu vlast koju čini Zakonodavna skupština Nevade, sastavljena iz Predstavničkog doma i Senata; te sudska vlast koju čine Vrhovni sud Nevade i sistem nižih sudova.

Guverner Nevade je glavni zvaničnik Nevade,[46] na čelu je izvršnog organa vlasti i vlade savezne države,[46] a ujedno je i glavnokomandujući državnih vojnih snaga (Nacionalne garde Nevade).[47] Zakonodavna skupština Nevade je dvodomno zakonodavno tijelo sastavljeno iz Predstavničkog doma i Senata. Članovi Predstavničkog doma imaju mandat na dvije, dok članovi Senata imaju mandat od četiri godine. Oba doma Zakonodavne skupštine Nevade su od 2010. godine ograničeni sa brojem mandata koje mogu obavljati, tako da su senatori i predstavnici ograničeni na najviše 12 godina službe u svakom domu (bilo da se radi o imenovanju ili izborima) a ograničenje vrijedi doživotno. Ovo ograničenje uneseno je u vidu amandmana na Ustav, što je nedavno potvrđeno jednoglasnom odlukom Vrhovnog suda Nevade. Svaka sesija Zakonodavne skupštine prema ustavu traje 120 dana svake neparne godine ili duže ako guverner sazove vanrednu sesiju.

Vrhovni sud Nevade predstavlja vrhovnu instancu sudske vlasti u saveznoj državi. Nadležnosti sudova u Nevadi su podijeljene između okružnih sudova (koji imaju opću nadležnost) i općinskih i krivičnih sudova (sa ograničenim nadležnostima). Žalbe po osnovu presuda okružnih sudova podnose se direktno na Vrhovni sud Nevade, koji prema svom modelu nadležnosti, ima diskretnu mogućnost da neke slučajeve šalje Apelacionom sudu Nevade na konačnu presudu.[48]

Inkorporirani gradovi u Nevadi sa statusom naselja (city), imaju nadležnost da mogu legalizirati sve ono što nije zabranjeno državnim ili federalnim zakonima. Nedavno je pokrenuta inicijativa da se zakonima o kućnom redu u inkorporiranim gradovima Nevade dopusti veća fleksibilnost i manje ograničenja. Gradska vijeća u neinkorporiranim naseljima su ograničene lokalne vlasti, osnovana bilo referendumom lokalne zajednice bilo da ih je osnovala lokalna komisija okruga, a imaju samo savjetodavnu ulogu i u niukom slučaju ne mogu umanjiti odgovornost komisije okruga koja ih je osnovala.

Izbori

uredi
Rezultati predsjedničkih izbora
Godina Demokrate Republikanci
2016. 47,92% 539.260 45,50% 512.058
2012. 52,36% 531.373 45,68% 463.567
2008. 55,15% 533.736 42,65% 412.827
2004. 47,88% 397.190 50,47% 418.690
2000. 45,94% 279.978 49,49% 301.575
1996. 45,60% 203.388 44,55% 198.775
1992. 37,41% 189.148 34,71% 175.828

Nevada je glasala za pobjedničkog predsjedničkog kandidata na svim izborima od 1912. do 2012. osim na predsjedničkim izborima 1976. kada je glasala za Forda a pobijedio je Jimmy Carter. Ovo također uključuje i podršku za kandidate Demokratske stranke John F. Kennedyja i Lyndona Johnsona 1960. i 1964, respektivno, zatim republikanske kandidate Richarda Nixona na izborima 1968. i 1972, Ronalda Regana 1980. i 1984, Georgea H.W. Busha 1988, demokratskog kandidata Clintona na izborima 1992. i 1996. godine, republikanca George W. Busha na izborima 2000. i 2004. kao i demokratu Obamu koji je osvojio elektorske glasove Nevade oba puta na izborima 2008. i 2012. godine. Zbog ovakvih rezultata, Nevada je stekla status "političkog predvodnika". U periodu od 1912. do 2012. Nevada je na 27 predsjedničkih izbora glasala za pobjednika izbora 26 puta. Ipak, na izborima 2016. Nevada je izgubila "predvodnički status" kada je većina glasala za Hillary Clinton, a na izborima je pobijedio Donald Trump. Nevada je bila jedna od samo tri savezne države američkog Zapada u kojima je John F. Kennedy osvojio većinu glasova na izborima 1960, mada vrlo tijesno.[49]

Porezi

uredi

Porezni zakoni Nevade imaju svrhu da privuku nove stanovnike, preduzeća i kompanije u saveznu državu. Zbog toga, ona nema porez na dohodak niti porez na dobit preduzeća.[50] Pošto Nevada ne prikuplja podatke o dohotku svojih građana, ona takve podatke ne može proslijediti federalnim institucijama kao što je Porezna uprava SAD (Internal Revenue Service).[51]

Porez na promet u Nevadi različit je od okruga do okruga. Stopa ovog poreza na nivou cijele savezne države je 6,85%, a tu stopu primjenjuju pet okruga (Elko, Esmeralda, Eureka, Humboldt i Mineral). Međutim, dopušteno je da okruzi mogu povećati ovu stopu poreza nakon što to na referendumu izglasaju građani tog okruga ili putem odobrenja u državnoj Skupštini. U skladu s tim, primijenjena stopa poreza na promet varira po okruzima od 6,85% do 8,25%,[52] kolika je u okrugu Clark. U okrugu Clark, u kojem se nalazi i Las Vegas, postoje četiri dodatne stope prireza (dodaje se na stopu poreza na promet): 0,25% za kontrolu poplava; 0,5% za javni prijevoz; 0,25% za infrastrukturu i 0,25% za policiju. Okrug Washoe, u kojem se nalazi grad Reno, od 1. aprila 2017. ima stopu poreza na promet od 8,265%,[52] zbog okružnih prireza za kontrolu poplava, za željeznički projekat ReTRAC, javni prijevoz i dodatni okružni porez odobren Zakonom iz 1991. godine.[53] Minimalna stopa poreza na promet u Nevadi promijenjena je 1. jula 2009. godine.[54] Posebna stopa za boravišnu taksu u okrugu Clark, u šta se ubraja i pojas Las Vegasa, iznosi 12%. Unutar granica gradova Las Vegas i Hederson, stopa za boravišnu taksu iznosi 13%.

Prema pisanju časopisa BusinessWeek, neke korporacije, između ostalih i Apple Inc., osnivale su investicione kompanije i fondove u Nevadi kako bi izbjegle plaćanje poreza.[55]

Sport

uredi

Dolina Las Vegasa sjedište je hokejaške ekipe Vegas Golden Knightsa koja se takmiči u NHL. U ovoj ligi počeli su igrati od sezone 2017-18. a svoje domaće utakmice igraju u T-Mobile Areni u Paradiseu, predgrađu Las Vegasa. Golden Knights su jedina veća franšiza sjeveroameričkog profesionalnog sporta u Nevadi.

Osim hokeja, ekipa Oakland Raiders (trenutno sa sjedištem u Oaklandu, Kalifornija) koja igra američki fudbal, izrazila je namjeru u januaru 2017. da svoj tim premjesti u Las Vegas 2020. godine.[56]

U Nevadi značajno mjesto imaju ekipe studenata sa koledža, naročito u američkom nogometu. Naročito se ističu ekipe Nevada Wolf Packs (koji predstavljaju Univerzitet Nevade iz grada Reno) i UNLV Rebels (koji predstavljaju Univerzitet Nevade iz Las Vegasa). Oba tima se takmiče u ligi Mountain West Conference. Univerzitet Nevade iz Las Vegasa je posebno bio poznat po svom košarkaškom timu koji je krajem 1980-ih i početkom 1990-ih postizao zapažene rezultate.

Las Vegas je mjesto gdje su održane neke od vrlo zanimljivih bokserskih borbi, među kojima su borbe između Mikea Tysona i Evandera Holyfielda, Oscara De La Hoye protiv Floyda Mayweathera kao i De La Hoyin meč protiv Mannyja Pacquiaoa.

Reference

uredi
  1. ^ a b "Nevada: Population estimates". Popisni biro SAD. 1. 7. 2017. Pristupljeno 6. 5. 2018.
  2. ^ "Table 1. Annual Estimates of the Population of Metropolitan and Micropolitan Statistical Areas: April 1, 2010 to July 1, 2011 (CBSA-EST2011-01)". 2011 Population Estimates. Američki popisni biro, Population Division. 24. 12. 2012. Arhivirano s originala (CSV), 27. 4. 2012. Pristupljeno 24. 12. 2012.
  3. ^ "Annual Estimates of the Resident Population for Incorporated Places in Nevada". Arhivirano s originala, 3. 4. 2013. Pristupljeno 4. 5. 2013.
  4. ^ Rines, George Edwin, ured. (1920). "Sage-brush State". Encyclopedia Americana.
  5. ^ "Federal Land Acres in Nevada" (PDF). Američko ministarstvo unutrašnjih poslova, Biro za upravljanje zemljištem. Arhivirano s originala (PDF), 30. 9. 2006. Pristupljeno 7. 5. 2009.
  6. ^ Rocha, Guy "Myth No. 12 – Why Did Nevada Become a State?" "Nevada State Library and Archives", pristupljeno 9. januara 2011.
  7. ^ "Race and Hispanic Origin: 1790 to 1990 by State" (PDF). Census.gov. Popis SAD. Arhivirano s originala (PDF), 21. 11. 2014. Pristupljeno 30. 4. 2018.
  8. ^ Bible, Bill "Protect Gaming's Legacy", "Las Vegas Sun", 11. august 2000, pristupljeno 9. januara 2011.
  9. ^ Jain, Priya "Betty Goes Reno", "Slate", 21. juli 2010, pristupljeno 9. januara 2011.
  10. ^ "Nevada Employment & Unemployment Estimates for November 2010" Arhivirano 25. 5. 2017. na Wayback Machine, "Nevada Department of Employment, Training, and Rehabilitation"
  11. ^ "Frequently Asked Questions", Nevada Mining Association, pristupljeno 7. januara 2011.
  12. ^ "Nevada". Wordreference.com. Pristupljeno 24. 2. 2007.
  13. ^ a b National Climatic Data Center, Asheville, N.C., i Storm Phillips, Stormfax, Inc.
  14. ^ Osborn Liz. "Driest states". Currentresults.com. Pristupljeno 17. 1. 2013.
  15. ^ Federal Writers' Project (1940). Nevada: a guide to the Silver state. US History Publishers. str. 11. ISBN 1-60354-027-X.
  16. ^ a b "Political History of Nevada". Nevada State Library and Archives. Arhivirano s originala, 27. 9. 2007. Pristupljeno 17. 8. 2007.
  17. ^ "Visitors". Clarkcountynv.gov. Pristupljeno 27. 7. 2014.
  18. ^ Zakonodavna skupština teritorije Nevade (1862). Laws of the Territory of Nevada passed at the first regular session of the Legislative Assembly. San Francisco, CA: Valentine & Co. str. 289–291. Pristupljeno 14. 5. 2014.
  19. ^ "Explorers and Settlers in Nevada" (PDF). Washoe County School District. str. 2. Pristupljeno 20. 5. 2010.
  20. ^ "Online Etymology Dictionary". Pristupljeno 20. 5. 2010.
  21. ^ List of all markers by number, na stranici shpo.nv.gov, pristupljeno 4. maja 2018.
  22. ^ "Nevada Statehood". Arhivirano s originala, 13. 5. 2018. Pristupljeno 5. 5. 2018.
  23. ^ Rocha Guy, Historical Myth a Month: Why Did Nevada Become A State?, arhivirano sa originala 13. januara 2008.
  24. ^ Moe, Al W. Nevada's Golden Age of Gambling, Puget Sound Books, 2002, str. 18
  25. ^ Resident Population Data. "Resident Population Data – 2010 Census". 2010.census.gov. Arhivirano s originala, 20. 12. 2012. Pristupljeno 22. 12. 2016.
  26. ^ "Annual Estimates of the Resident Population for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2016 (NST-EST2016-01)" (xlsx). Popisni biro SAD. 20. 12. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2016.
  27. ^ "Cumulative Estimates of the Components of Resident Population Change for the United States, Regions, States, and Puerto Rico: April 1, 2010 to July 1, 2016 (NST-EST2016-04)" (xlsx). Popisni biro SAD. 20. 12. 2016. Pristupljeno 31. 12. 2016.
  28. ^ "Download the Centers of Population by State: 2010" (txt). Popisni biro SAD. Pristupljeno 31. 12. 2016.
  29. ^ "Pahrump CDP QuickFacts from the US Census Bureau". Quickfacts.census.gov. Arhivirano s originala, 17. 1. 2013. Pristupljeno 17. 1. 2013.
  30. ^ doug (8. 8. 2008). "People keep moving to Nevada..." gach.co. Arhivirano s originala, 25. 5. 2017. Pristupljeno 31. 7. 2010.
  31. ^ National Vital Statistics Reports
  32. ^ National Vital Statistics Reports
  33. ^ National Vital Statistics Reports
  34. ^ National Vital Statistics Reports
  35. ^ "Pew Forum on Religion & Public Life". Religions.pewforum.org. Pristupljeno 31. 7. 2010.
  36. ^ "Mississippians Go to Church the Most; Vermonters, Least". Gallup.com. Pristupljeno 27. 7. 2014.
  37. ^ "The Association of Religion Data Archives | State Membership Report". www.thearda.com. Arhivirano s originala, 2. 12. 2013. Pristupljeno 22. 11. 2013.
  38. ^ "GDP by State". Greyhill Advisors. Pristupljeno 23. 9. 2011.
  39. ^ "BEA : Gross Domestic Product by State". Bea.gov. 2. 6. 2009. Arhivirano s originala, 2. 3. 2013. Pristupljeno 31. 7. 2010.
  40. ^ "statedatalab.org: "The 34th worst state" Truth in Accounting" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 10. 8. 2014. Pristupljeno 27. 7. 2014.
  41. ^ "Local Area Unemployment Statistics". BLS. Pristupljeno 8. 2. 2015.
  42. ^ Nevada's Senate race: Return of the prizefighter, The Economist, 21. august 2010, str. 35
  43. ^ Nevada Mining Association, Economic Overview of the Nevada Mining Industry 2004
  44. ^ Patrick Walker (24. 2. 2017). "North America's only working lithium mine is in Nevada". LASVEGASNOW (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 18. 5. 2018. Pristupljeno 9. 5. 2018.
  45. ^ Američko ministarstvo poljoprivrede Nevada State Agriculture Overview – 2005, arhivirano 23. maja 2006.
  46. ^ a b Ustav Nevade, član. V, paragraf 1.
  47. ^ Ustav Nevade, član. V, paragraf 5.
  48. ^ "Court of Appeals". Nevada Judiciary. Arhivirano s originala, 12. 8. 2017. Pristupljeno 12. 8. 2017.
  49. ^ southdem (9. 11. 2012). "2012 vs 1960". Daily Kos. Pristupljeno 17. 1. 2013.
  50. ^ "The Tax Foundation – Tax Research Areas > Nevada". Tax Foundation. Arhivirano s originala, 22. 6. 2012. Pristupljeno 15. 9. 2010.
  51. ^ Nicholas Shaxson: Treasure Islands, Tax Havens and the Men Who Stole the World; The Bodley Head, London, 2011, str. 92, ISBN 9780230341722
  52. ^ a b Sales and use tax publications, The Department of Taxation of Nevada, pristupljeno 10. maja 2018.
  53. ^ "Sales Tax Map" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 29. 1. 2013. Pristupljeno 4. 5. 2013.
  54. ^ "Taxation Publications". Tax.state.nv.us. Arhivirano s originala, 13. 8. 2010. Pristupljeno 31. 7. 2010.
  55. ^ "The Agony and Ecstasy—and 'Disgrace'—of Steve Jobs". The Nation. 9. 11. 2011. Pristupljeno 17. 1. 2013.
  56. ^ "NFL owners approve Raiders' move to Las Vegas". NFL.com (jezik: engleski). Pristupljeno 11. 5. 2018.

Vanjski linkovi

uredi
 
Logo Commonsa
Nevada na Wikimedia Commonsu.
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Nevada&oldid=3635002"