Vatikan

Vatikan Status Civitatis Vaticanae; Stato della Città del Vaticano
Zastava	Grb
	Himna: "Inno e Marcia Pontificale" ("Pontifikalna himna i marš") ;
	Položaj Vatikana na karti Položaj Vatikana
Glavni grad	Vatikan;
Službeni jezik	italijanski (de facto)1
Državno uređenje
• Suvereni entitet	Sveta Stolica
• Papa	Franjo
• Državni sekretar	Pietro Parolin
Zakonodavstvo
Nezavisnost	11. februar 1929. (od Italije)
Površina
• Ukupno	0,44 km2 (232.)
• Vode (%)	0
Stanovništvo
• Ukupno	783 Procjena 2005 (229.)
• Gustoća	1780/km2
Valuta	euro (€) (EUR)
Vremenska zona	CET (UTC+1); - ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj	+379
Internetska domena	.va
	1 nema zvanično službenog jezika po zakonu, ali su vladini dokumenti na italijanskom

Vatikan (italijanski: Stato della Citta del Vaticano) je kontinentalna suverena grad-država čija teritorija se nalazi u gradu Rimu u Italiji. Ima površinu od oko 110 hektara i broj stanovnika od oko 840. To čini Vatikan najmanjom međunarodno priznatom nezavisnom zemljom na svijetu.

Vatikan je crkvena ili svešteničko - monarhistička država, kojom vlada biskup Rima - Papa. Najviši državni funkcioneri su svi katolički sveštenici različitog nacionalnog porijekla. To je suverena teritorija Svete Stolice (latinski: Sancta Sedes) i mjesto Papinog boravka, koje se naziva Apostolska palata. Pape su uglavnom boravili u Vatikanu, osim 1377. godine kada su bili u Avignonu.

U gradu su kulturne znamenitosti, kao što su bazilika Sv. Petra, Siktinska kapela i Vatikanski muzeji. Oni imaju neke od najpoznatijih svjetskih slika i skulptura.

Nezavisna grad-država je osnovana 1929. godine Lateranskim ugovorom, koji je potpisao državni sekretar kardinal Pietro Gasparri, u ime pape Pija XI i premijer Italije Benito Mussolinija u ime kralja Italije Viktora Emanuela III. Sporazum govori o novom stvaranju države (Preambula i član III), a ne ostatku od mnogo veće papske države (756–1870), koja je obuhvatala cijelu centralnu Italiju.

Grad Vatikan se razlikuje od Svete stolice. Službeni dokumenti Vatikana se objavljuju na italijanskom jeziku, a službeni dokumenti Svete stolice izdaju se uglavnom na latinskom jeziku. Papa i kardinali imaju diplomatske pasoše, dok Vatikan izdaje normalne pasoše za svoje građane.

Geografija

Glavni članak: Geografija Vatikana

Ime Vatikan prethodi kršćanstvu i dolazi od latinske riječi Mons Vaticanus, što znači brdo Vatikan. To područje se nalazi na prostoru gdje se danas nalazi Apostolska palata, Sikstinska kapela i muzeji zajedno sa raznim drugim zgradama. Područje je bilo dio rimske rione. Bio je odvojen od grada, na zapadnoj obali rijeke Tibar. Izdanak grada je bio zaštićen zidinama pape Lava IV (847–855), a kasnije su prošireni bedemi koji su izgrađeni za vrijeme papa Pavla III (1534–1539), Pia IV (1559–1565) i Urbana VIII (1623–1644). Potpisivanjem Lateranskog ugovora 1929. godine, granice Vatikana su određene ovim zidovima, a za mali dio granice je izgrađen moderan zid.

Prema Lateranskom ugovoru, određena svojstva Svete stolice nalaze se na teritoriji Italije, posebno papska palata Castel Gandolfo i velika bazilika, koje imaju ekstrateritorijalni status sličan onome koje imaju strane ambasade. Ove kuće su razbacane po cijelom Rimu i Italiji, i imaju suštinski značaj institucije koja je neophodna Svetoj Stolici.

Castel Gandolfo je bazilika koja je pod patronatom policije Vatikana, a ne italijanske policije. Prema Lateranskom ugovoru, trgom Svetog Petra obično patroliraju italijanski policajci.

Klima

Klima u Vatikanu je umjerena mediteranska klima sa blagim kišovitim zimama od septembra do sredine maja, sa toplim suhim ljetima od maja do augusta.

U julu 2007. godine Vatikan je objavio da želi da postane prva karbon neutralna država. Oni to planiraju ostvariti prebijanjem emisije ugljen-dioksida sa stvaranjem Vatikanske šume.

Mapa Vatikana

Trg Svetog Petra u Vatikanu

Historija

Rana historija

Ime "Vatikan" je bio u upotrebi još u vrijeme Rimske republike i označavao je močvarno područje na zapadnoj obali Tibra preko puta grada Rima. Za vrijeme Rimskog carstva, tu su bile izgrađene mnoge vile. Čak i prije dolaska kršćanstva, pretpostavlja se da je prvobitno nenaseljen dio Rima dugo smatran svetim, ili barem nije dostupan za stanovanje. Hram posvećen frigijskoj boginji Cybele i njenom suprugu Atisu je ostao aktivan dugo nakon izgradnje Konstantinove bazilike svetog Petra.

U Vatikanu je Kaligula dao izgraditi obelisk koji je preuzet iz Egipta i koji je posljednji ostatak iz rane prošlosti. Ovo područje je postalo mjesto mučeništva mnogih kršćana nakon velikog požara u Rimu 64. godine. Drevna tradicija kaže da je na ovom mjestu sveti Petar razapet naopako.

Nasuprot obeliska je groblje koje je odvojeno od Via Cornelia. Tu su u 4. stoljeću izgrađeni pogrebni spomenici, mauzoleji, male grobnice i oltari paganskim bogovima. Konstantin je u blizini izgradio baziliku 326. godine, jer je vjerovao da je na tom groblju sahranjen sveti Petar. Od tada, na tom području su se izgradila mnoga naselja. Palača je izgrađena u 5. stoljeću za vrijeme pontifikata pape Simashusa (498–514).

Papska država

Glavni članak: Papska država

Pape su postepeno sve više imali ulogu kao guverneri regija u blizini Rima. Oni su vladali papskom državom, koja je pokrivala veliki dio italijanskog poluotoka, više od hiljadu godina, sve do sredine 19. stoljeća, kada su im oduzete sve teritorije koje pripadaju papi od strane novoformirane Kraljevine Italije.

Većinu tog vremena pape nisu živjele u Vatikanu. Živjeli su u Lateranskoj palati, na suprotnoj strani Rima. Od 1309. do 1377. godine, oni su živjeli u Avignonu u Francuskoj. Povratkom u Rim izabrali su da žive u Vatikanu. Njihova rezidencija je postala Quirinal palata, koja je završena za vrijeme pontifikata pape Pavla V (1605–1621).

Italijansko ujedinjenje

Glavni članak: Rimsko pitanje

1870. godine, papa je ostao u neizvjesnoj situaciji kada je Rim anektirao Pijemont kako bi ujedinio ostatak Italije. Između 1861. i 1929. godine status pape je nazvan "Rimsko pitanje".

Italija nije htjela da se miješa sa Svetom stolicom unutar zidina Vatikana. Međutim, oni su oduzeli crkvenu imovinu u mnogim mjestima. 1871. godine, Quirinal palata je oduzeta od strane kralja Italije i postala je kraljevski dvor. Nakon toga papa je boravio nesmetano unutar zidina Vatikana i dato mu je pravo da šalje i prima ambasadore. Papa nije dopuštao italijanskom kralja da vlada Rimom sve do rješavanja spora 1929. godine. Papa Pio IX (1846–1878) se osjećao kao zatvorenik u Vatikanu. Prisilno je odustao od svjetovne vlasti i od tada se pape fokusiraju samo na duhovnu temu.

Lateranski ugovor

Glavni članak: Lateranski ugovor

Ova situacija je riješena 11. februara 1929. godine kada je potpisan Lateranski ugovor između Svete stolice i Kraljevine Italije. Potpisali su ih premijer i šef Vlade Benito Mussolini u ime kralja Victora Emanuela III i državni sekretar kardinal Pietro Gasparri u ime pape Pija IX. Tim ugovorom, koji je stupio na snagu 7. juna 1929. godine, osnovana je nezavisna država Vatikan i potvrđen je poseban status katoličanstva u Italiji.

Drugi svjetski rat

Sveta stolica, odnosno Vatikan, vodila je politiku neutralnosti za vrijeme Drugog svjetskog rata, pod vodstvo pape Pija XII. Iako su njemačke trupe okupirale grad Rim, nakon septembra 1943. godine, i saveznika 1944. godine, oni su poštovali Vatikan kao neutralnu teritoriju. Jedan od glavnih diplomatskih prioriteta biskupa Rima je bio da spriječi bombardovanje grada. Papa je protestvovao čak i britanskom bacanju letaka preko Rima, tvrdeći da je nekoliko sletilo u Vatikan kršeći Vatikansku neutralnost.

Nakon američkog ulaska u rat, SAD su se protivile bombardovanju Vatikana, ali su rekli da nisu mogli zaustaviti britance da bombarduju Rim. Britanci su rekli da će bombardovati Rim ukoliko rat to bude tražio. U decembru 1942. godine britanski izaslanik je predložio Svetoj stolici da Rim bude proglašen "otvorenim gradom", ali je to Mussolini odbio. 500 američkih aviona bombardovalo je Rim 19. jula 1943. godine. Nekih 1.500 ljudi je poginulo, a papa Pio XII, zabrinut o mogućim bombardiranjima, otišao je na mjesto tragedije. 13. augusta 1943. godine Mussolini je zbačen sa vlasti. Sutradan je nova vlada proglasila Rim otvorenim gradom, nakon savjetovanja sa Svetom stolicom.

Od 1980. do danas

1984. godine novi konkordat između Svete stolice i Italije je modificirao pojedine odredbe ranijeg ugovora, uključujući položaj katoličanstva kao italijanske državne religije.

Izgradnju nove gostinjske kuće, Domus Sanctae Marthae, u blizini sv. Petra 1995. godine, kritikovale su italijanske ekološke grupe, uz podršku italijanskih političara. Oni su tvrdili da će nova zgrada blokirati pogled na baziliku iz obližnjih italijanskih apartmana. Time su bili zategnuti odnosi između Vatikana i italijanske vlade. Šef odjela za tehničku službu Vatikana snažno je odgovorio da država Vatikan sama izgrađuje objekte unutar svojih granica.

Vlada

Ustavno uređenje: izborna monarhija

Političke podjele

Geografija

Privreda

Do 2002. službena valuta je bila vatikanska lira. Danas je u Vatikanu službena valuta Euro u skladu sa posebnim sporazumom između Vatikana i Europske unije (council decision 1999/98/CE).

Stanovništvo

Država Vatikanskog grada je država sa manje od hiljadu stanovnika. Preciznije u Vatikanu trenutno živi 767 stanovnika.^[1] Njeno stanovništvo sačinjeno je samo od rimokatoličkog svećenstva (dio stalnog stanovništva nema vatikansko državljanstvo) i čuvara Vatikanskih zidina, danas nadaleko poznata, Švicarska garda (94 pripadnika).