Izvorni kôd stranice Gorile

{{Taksokvir 
| boja = yellow
| naziv = Gorile
| status = 
| slika =Male gorilla in SF zoo.jpg
| slika_širina = 250px
|slika_opis =Mužjak zapadnog gorile (''Gorilla gorilla'')
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Hordati|Chordata]]
| classis = [[Sisari|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| subordo=Anthropoidea - Catarrhini<br>Uskonosni majmuni
| superfamilia = Hominoidi|Hominoidea
| familia = ''Hominidae'' / ''Pongidae''
| genus = '''''Gorilla'''''
| genus_autorstvo = [[Isidore Geoffroy Saint-Hilaire]], 1852.
| tip_species = Zapadni gorila|''Troglodytes gorilla''
| tip_species_autorstvo = [[Thomas S. Savage]], 1847
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
Zapadni gorila<br>''Gorilla gorilla''<br/>
Istočni gorila<br>''Gorilla beringei''<br>
*sinonim:''Pseudogorilla'' <small>Elliot, 1913</small>
}}
[[File:ZL Gorilla (genus).png|mini|thumb|right|260px|Rasprostranjenje roda ''Gorilla'']]
'''Gorile''' pripadaju rodu  ''Gorilla'', porodice ''Hominidae'' ([[čovjekoliki majmuni]]) – najkrupnijim živućim [[primat]]ima (red: ''Primates''). Prema ranijim [[biosistematika]]ma ovi „veliki majmuni“ su klasificirani u jednu istu  [[vrsta|vrstu]], dok ih noviji izvori dijele na dvije, od  kojih svaka ima po dvije podvrste:
* '''zapadni gorila''' (''G. gorilla'') 
:*'''zapadni nizijski gorila''' (''G. g. gorilla'') 
:*'''gorila sa Cross Rivera''' (''G. g. diehli'')
* '''istočni gorila''' (''G. beringei'')
:*'''istočni nizijski gorila''' (''G. b. graueri'')
:*'''planinski gorila''' (''G. b. beringei'')
[[DNK]] gorila je vrlo slična onoj ljudskoj – 95-99% ovisno o tome šta se analizira, a oni su sljedeći najbliži srodnici današnjim ljudima nakon šimpanzi (uključujući bonoboe – ''Pan paniscus'').
== Glavna obilježja ==
[[Datoteka:Gorilla gorilla skull.jpg|thumb|upright 1| left|Spolni dimorfizam lubanje]]
Gorile su robustne građe i pokriveni dlakom, izuzimajući lice i uške. Nadočni lukovi su izrazito naglašeni i frontalno izbočeni.
U spravnom položaju, gorile mogu doseći visinu i do 1,75 m, ali stvarna dužina tijela im je nešto veća, jer su im koljena uvijek malo povijena. Raspon ruku nadmašuje dužinu tijela i iznosi do 2,75 m. [[Spol|Međuspolne]] razlike u težini su uočljive i značajne. Ženke obično teže između 70 i 90 [[kg]], a mužjaci dosežu i do 275 kg. Dobro hranjene gorile u zatočeništvu mogu težiti čak i do 350 kg.

[[Krzno]]  im je uglavnom crno, a kod starijih mužja na leđima postaje srebreno-sivkasto. Po tom  obilježju se opisuje i kao "srebrenoleđi" mužjak. Dlaka planinskih  gorila je svilenkasta i duža od dlake nizijskih gorila. Kao i svi [[čovjekoliki majmuni]], ni gorila nema rep. Gorile su robustno građeni, a lice i uške nemaju dlaku. Luk iznad očiju im je vrlo izražen.<ref>Groves C. P. et al., Eds. (2005): Mammal species of the World (3rd ed.).  Johns Hopkins University Press Baltimore,ISBN 0-801-88221-4.</ref>
[[Datoteka:Lightmatter_silverback_gorilla.jpg|thumb|upright 1|lijevo|Odrasli mužjak]]

{| class="wikitable" style="margin: 1em auto 1em auto" border="1" width="750pt"
|-
! scope=col| Taksonomija roda ''Gorilla''
! scope=col| [[Filogenija]] superfamilije ''Hominoidea''
|-
|
* '''Rod ''Gorilla'''''
** [[Gorile|Zapadni gorila]] (''G. gorilla'')
*** [[Gorile|Zapadni nizijski gorila]] (''G. g. gorilla'')
*** [[Gorile|Gorila sa ''Cross Rivera'']] (''G. g. diehli'')
** [[Istočni gorila]] (''G. beringei'')
*** [[Gorile|Planinski gorila]] (''G. b. beringei'')
*** [[Gorile|Istočni nizijski gorila]] (''G. b. graueri'')
|
{{Clade
|label1=&nbsp;Hominoidea
|1={{Cladex
   |1={{Cladex
      |1={{Cladex
         |1={{Cladex
            |1=humans&nbsp;(Rod&nbsp;''Homo'')
            |2=chimpanzees&nbsp;(genus&nbsp;''Pan'')
            }}
         |2='''gorillas&nbsp;(Rod ''Gorilla'')'''
         }}
      |2=orangutans&nbsp;(Rod ''Pongo'')
      }}
   |2=gibbons&nbsp;(familija&nbsp;''Hylobatidae'')
   }}
}}
|}

== Ekologija i rasprostranjenje ==
Prirodna staništa gorila su u tropskim ili suptropskim šumama [[Afrika|Afrike]]. Iako njihov areal pokriva relativno mali  dio Afrike, one pokrivaju širok spektar nadmorskih visina. Planinski gorila nastanjuje Albertine Rift planinske šume u rasponu od 2.200-4.300 metara n/v, a nizijski žive u gustim šumama i močvarnim niskim zajednicama trske,do razine mora. 

Zapadni nizijski gorila (''Gorilla gorilla gorilla'') živi na području između jugoistoka [[Nigerija|Nigerije]] preko [[Ekvatorska Gvineja|Ekvatorske Gvineje]] i [[Gabon]]a do [[Republika Kongo|Republike Kongo]]. Areal istočnog nizijskog gorile je u istočnom dijelu [[Demokratska Republika Kongo|Demokratske Republike Kongo]]. Planinske  gorile nastanjuju  padine visokih [[vulkan]]a Virunga i brda Bwindi u graničnoj oblasti  [[Uganda|Ugande]], [[Ruanda|Ruande]] i Demokratske Republike Konga (bivši Zair).

==Etologija==
[[File:Gorillas-moving.jpg|thumb|left|Gorile u svom tipskom staništu]]
[[File:Gorilla gorilla08.jpg|thumb|right|Gorila prikuplja hranu]]
[[Datoteka:Silverback.JPG|thumb|right|300px|Srebreni (srebrenoleđi) gorila sa svojom ženkom]]

Gorile su aktivne danju. Dok nizijske gorile žive u primarnim tropskim kišnim šumama, brdsko-planinske  su uglavnom na tlu u sekundarnih šumskih sastojina. Nizijske gorile, uključujući i  teške mužjake, u potrazi za [[hrana|hranom]],  penju se i na visoko drveće, nerijetko  i do 20 m visine. Na tlu se kreću na sva četiri [[kretanje|ekstremiteta]], oslanjajući se na srednje članke prstiju prednih ekstremiteta i ostavljaju prepoznatljive tragove. Za noćno spavanje prave gnijezda od granja i lišća i to svake večeri novo, pri čemu to postižu čak za jedva nešto duže od pet minuta. Planinski gnijezda prave  na tlu, a nizijski na stablima. 

Gorile žive u manjim skupinama koje obično čine jedan mužjak i  „harem“ od nekoliko ženki s podmlatkom.  Grupe s dva ili više mužjaka se rijetko susreću. Prosječna velićina grupe je oko 10 do 15 [[jedinka|jedinki]], ali sreću se i one od samo dvije pa do 30 individua. Ako je  u nekoj grupi više mužjaka, samo jedan ima ulogu vođe i jedino on, po hijerarhiji,  ostvaruje parenje. Ponekad, međutim,  dolazi do borbe između mužjaka za položaj vođe i prilike za rasplod. Ako novi mužjak pobijedi, ubija svu djecu svog prethodnika. Biološki smisao tog [[infanticid]]a može biti u činjenici da ženke koje doje  ne mogu ostati skotne, ali nakon gubitka  mladunca vrlo brzo su ponovo plodne. Time moćniji mužjaci ugrađuju više gena u genski fond naredne generacije.
Grupe gorila su vrlo fleksibilne, pa se dijele i spajaju. Najčešće se razdvajanju samo privremeno, u potrazi za hranom. Za razliku od ostalih [[primati|primata]], grupu napuštaju i mužjaci i ženke, koji mogu formirati nove grupe. Međutim, već  osnovane grupe vrlo su  dugotrajne. 

[[Datoteka:Gorillaweibchen mit Jungem.jpg|mini|250px|desno|Ženka s mladuncem (Zoo [[Hannover]])]]
Kod gorila nije izražena [[teritorijalnost]]. Na istom području, hranu može prikupljati više grupa, koje obično izbjegavaju direktne kontakte. Pošto  im je lišće osnovna hrana, potrage nisu ni duge niti široke. Lišća ima dovoljno pa su, zbog njegove niske energetske vrijednost, prisiljeni na duga razdoblja mirovanja. Gorile se oglašavaju različitim tonovima vrištanja i mumljanja, što je u funkciji označavanja lokacije članovima svoje grupe, ali i opominjanja  drugih grupa o svom položaju. Mogu ispoljavati i  [[agresija|agresivnost]], pri čemu im je znakovito  "bubnjanje" šakama po grudima. Ranije se vjerovalo da to rade samo stariji mužjaci, dok je to  kasnije uočeno i kod svih članova grupe. Vjeruje se ta takvo [[ponašanje]] služi za označavanje aktuelne pozicije ili kao ritualizirano pozdravljanje.<ref>Groves C. P. et al., Eds (2005): Mammal species of the World (3rd ed.). : Johns Hopkins University Press, Baltimore, ISBN 0-801-88221-4.</ref><ref>Prince-Hughes D. (1987): Songs of the gorilla nation. Harmony, ISBN 1-4000-5058-8.</ref>

== Ishrana ==
Od svih [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]] gorile su najizrazitiji  [[biljožder]]i. Glavna hrana im  je lišće, a ovisno o sezoni, voće jedu u  različitim količinama. Ovakve hrane odrasloj životinji dnevno treba oko 25 kg. Dodatak hrani su samo [[insekti]], obično nehotice i nesvjesno, ako se nađu na lisnatoj hrani. Pošto su masivni, veći dio aktivnog razdoblja provode u potrazi za jelom i hraneći se. 

Slično  [[čimpanze|šimpanzima]], i gorile jedu trpko bodljikavo lišće da se riješe uznemirujućih crijevnih [[parazit]]a. Velike količine tog lišća ostaju nesažvakane, što struganje sa crijeva čini djelotvornijim.

==Razmnožavanje==
[[Datoteka:Gorill3.jpg|mini|300px|desno|Planinski gorila]]
U prirodi, gorile nemaju određenu sezonu razmnožavanja. Svakih 3,5 do 4,5 godine, ženka koti najčešće samo jedno mladunče. Bremenitost traje oko 8,5 do 9 mjeseci, što je, uz [[čovjek|ljude]], najduže vrijeme plodonošenja. Težina novorođenčadi je oko 2 [[kg]], ali se brže razvijaju od nekih drugih [[primat]]a, primjerice [[čovjek]]a. Nakon tri mjeseca već pužu, a zatim više godina ženke doslovno nose na leđima svoje mladunce koji ih "jašu". Pri životnoj dobi između dvije i četiri godine, prestaju [[Sisar|sisati]]; [[spol]]nu zrelost ženke dosežu u osmoj, a mužjaci u desetoj godini. Prosječni  [[život]]ni vijek u prirodi im je oko 50, a u zarobljeništvu mogu doseći i 54 godine.

==Reference==
{{reference}}
==Također pogledajte==
*[[Životinja]]
*[[Majmun]]
*[[Primati]]

[[Kategorija:Gorile]]
[[Kategorija:Majmuni]]
[[Kategorija:Primati]]
[[Kategorija:Fauna Afrike]]