Izvorni kôd stranice GNK Dinamo Zagreb

{{Nedostaju izvori}}
{{Infokutija fudbalski klub
| Boja1                       = white
| Boja2                       = darkblue
| Ime kluba                   = '''GNK Dinamo Zagreb'''
| Puno ime                    = Građanski nogometni klub<br/>Dinamo Zagreb
| Grb                         = 
| Nadimak                     = ''Modri''
| Osnovan                     = [[1911.]]
| Lokacija                    = [[Zagreb]]<br/>[[Hrvatska]]
| Federacija                  = [[Hrvatski nogometni savez|HNS]]
| Konfederacija               = 
| Liga                        = [[Prva hrvatska nogometna liga|1. HNL]]
| Stadion                     = [[Stadion Maksimir|Maksimir]]<ref>{{Cite web |url=http://www.stadiumguide.com/maksimir/ |title=Stadion Maksimir |work=stadiumguide.com|access-date= 12. 6. 2018}}</ref>
| Kapacitet                   = 35.423
| Vlasnik kluba               = 
| Predsjednik kluba           = {{ZD|HRV}} Velimir Zajec
| Trener                      = ''Upražnjeno''
| Uspjesi                     = 
| Nacionalni kupovi           = 
| Evropski kupovi             = 
| Adresa                      = 
| Plasman u prethodnoj sezoni = 1. mjesto
| Prethodna sezona            = [[Prva hrvatska nogometna liga 2023/2024.|2023/24.]]
| Webstranica                 = [http://www.gnkdinamo.hr/ gnkdinamo.hr]
| Trenutna sezona             = 
| uzorak_lr1                  = 
| uzorak_t1                   = _dzagreb2021h
| uzorak_dr1                  = 
| uzorak_š1                   = _ipswich2021h
| uzorak_č1                   = _3_stripes_white
| lijeva ruka1                = 0000ff
| tijelo1                     = 0000ff
| desna ruka1                 = 0000ff
| šorc1                       = 0000ff
| čarape1                     = 0000ff
| uzorak_lr2                  = _adidascondivo20bwb
| uzorak_t2                   = _adidascondivo20bwb
| uzorak_dr2                  = _adidascondivo20bwb
| uzorak_š2                   = _adidascondivo20bwb
| uzorak_č2                   = _adidas20ebsb
| lijeva ruka2                = CCE6FF
| tijelo2                     = FFFFFF
| desna ruka2                 = CCE6FF
| šorc2                       = CCE6FF
| čarape2                     = CCE6FF
}}
'''GNK Dinamo Zagreb''' je nogometni klub iz [[Zagreb]]a. Najtrofejniji je hrvatski klub od osnivanja [[1. HNL|hrvatske nogometne lige]].

Svoje domaće utakmice igra na stadionu [[Stadion Maksimir|Maksimir]], a navijači kluba zovu se ''Bad Blue Boys''. Najveći rival im je [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], s kojim igraju "vječni derbi". Za Dinamo su igrali mnogi [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatski reprezentativci]] kao što su [[Davor Šuker]], [[Zvonimir Boban]], [[Robert Prosinečki]], [[Zlatko Kranjčar]], [[Zvonimir Soldo]], [[Luka Modrić]], [[Eduardo da Silva]], [[Vedran Ćorluka]] i drugi.

== Historija ==

Klub nastavlja tradiciju Prvog hrvatskog građanskog sportskog kluba ''Građanski'', osnovanog u aprilu [[1911]]. godine. Pod tim nazivom nastupao je do maja [[1945]]. godine, potom je rasformiran odlukom{{izvor}} nove [[komunizam|komunističke]] vlasti, a sva bogata korespondencija je vandalski uništena. Umjesto Građanskog osnovano je tada Fiskulturno društvo Dinamo, a pet godina kasnije osamostaljuje se njegov nogometni klub. Godine [[1991]]. klub mijenja naziv u HAŠK Građanski, [[1993]]. u Croatia, a u februaru [[2000]]. vraćen je naziv Dinamo.

U prostorijama ''Elektre'' u Gundulićevoj ulici osnovan je 9. juna [[1945]]. godine Dinamo. Klub je dobio ime po uzoru na [[Moskva|moskovski]] [[FK Dynamo Moskva|Dinamo]]. Ondašnji zagrebački sportski komesar Ivica Medarić, koji je najprije igrao u HAŠK-u, potom i u Građanskom, je predložio ime Dinamo koje je prihvaćeno zbog bliskih odnosa sa [[SSSR]]-om.

Nakon osnivanja klubu su pristupili neki od najpopularnijih igrača Građanskog: Urch, Franjo Wölfl, Mirko Kokotović, August Lešnik, Zvonimir Cimermančić, Pleše, Milan Antolković, Belošević, Ivan Jazbinšek, Reiss, te njegovi juniori: Bučar, Ferković, Martinec, Kukec, Gereš, Čonč i Režek, kao i trener Márton Bukovi. Od igrača HAŠK-a klubu su pristupili Čajkovski, Kacian, Lojen, Peričić. Od njih je samo Čajkovski dugo ostao u Maksimiru, čak jedanaest godina. Dinamo je od Građanskog naslijedio plavu boju dresova i status najpopularnijeg zagrebačkog nogometnog kluba, nadimak "purgeri", navijačku bazu, a od [[1969]]. i grb je vrlo sličan grbu Građanskog.

U periodu nakon [[2. svjetski rat|2. svjetskog rata]] bio je glavni predstavnik zagrebačkog nogometa, te jedan od četiri najuspješnija kluba u SFRJ uz [[split]]ski [[HNK Hajduk Split|Hajduk]], te [[beograd]]ske klubove [[FK Crvena Zvezda|Crvena Zvezda]] i [[FK Partizan Beograd|Partizan]], koji su zbog dominacije u jugoslavenskom nogometu dobili naziv ''velika četvorka''. Osvojio je jugoslavenska prvenstva [[1948]], [[1954]], [[1958]], [[1982]]. i kupove [[1951]], [[1960]], [[1963]], [[1965]], [[1969]], [[1980]]. i [[1983]].

Iako je u 1960-im godinama imao daleko najbolju ekipu u [[SFRJ|Jugoslaviji]] nije uspio osvojiti niti jedan naslov.

Dinamo je dugo vremena bio jedini jugoslavenski klub koji je osvojio jedan od evropskih kupova: Kup velesajamskih gradova 1967. nakon pobjede u finalu nad [[Leeds United]]om, a prije toga je eliminirao njemački [[Eintracht Frankfurt]], italijanski [[Juventus FC|Juventus]], rumunski [[Dinamo Bukurešt]], škotski [[Dunfermline]] i čehoslovački [[Spartak Brno]]. Godine [[1963]]. bio je finalist istog takmičenja, izgubivši od španske [[Valencia|Valencije]].

Nakon 24 godine čekanja Dinamo osvaja svoj četvrti naslov u Jugoslaviji 1982, predvođen legendarnim trenerom [[Miroslav Blažević|Ćirom Blaževićem]] i igračima [[Velimir Zajec|Zajecom]], [[Zlatko Kranjčar|Kranjčarom]], [[Marko Mlinarić|Mlinarićem]], [[Stjepan Deverić|Deverićem]] i [[Marijan Vlak|Vlakom]]. Mnogobrojni igrači generacije iz 1982. postali su idoli navijača i legende kluba. Dinamo je te godine imao više od 40.000 članova, najviše u Evropi iza slavne [[FC Barcelona|Barcelone]].

Godine 1991. klub mijenja naziv u ''HAŠK Građanski'', a [[1993]]. u ''Croatia Zagreb''. Bio je to potez kojim se tadašnji hrvatski politički vrh, predvođen predsjednikom [[Franjo Tuđman|Franjom Tuđmanom]], želio distancirati od komunističke prošlosti i naziva kluba.{{izvor}} Tuđman je uspješnim nastupom kluba u Evropi, kojeg su državne kompanije obilno finansirale, pod imenom "Croatia" želio promovirati novostvorenu hrvatsku državu. Navijači Dinama, naročito [[Bad Blue Boys]]i, žestoko se protive i zahtijevaju vraćanje imena Dinamo. U drugoj polovini 1990tih Dinamo osvaja pet hrvatskih prvenstava u nizu: [[1996]], [[1997]], [[1998]], [[1999]]. i [[2000]].

Pod vodstvom [[Otto Barić|Otta Barića]] 1997. ponio je titulu s 81 od 90 mogućih bodova i s 21 bodom ispred drugoplasiranog Hajduka. U dva navrata 1998. i 1999. godine igra [[Liga šampiona|Ligu šampiona]]. Godine 1998. nakon pobjede nad [[Glasgow Celtic|Celticom]] u trećem pretkolu, u grupi s [[Ajax Amsterdam|Ajaxom]], [[Olympiakos FC|Olympiakos]]om i [[FC Porto|Portom]], Dinamo završava kao drugi iza Olympiakosa s 8 bodova, dvije pobjede i dva poraza. Godine 1999. u grupi s [[Manchester United]]om, [[Olympique de Marseille|Olympiqueom]] iz [[Marseille]]a i [[SK Sturm Graz|Sturmom]] iz [[Graz]]a završava kao posljednji s pobjedom i dva remija.

Dana 14. februara 2000. godine, vraća se ime Dinamo. Početak 21. vijeka obilježen je teškom finansijskom situacijom i dugovima prema bivšim igračima. Predsjednik Dinama 2000. postaje [[Mirko Barišić]]. Situacija se polahko stabilizira. Dinamo [[2003]]. osvaja prvenstvo, ali pokušaji proboja u Evropi redovno završavaju uvjerljivim porazima. U trećim pretkolima Lige prvaka 2000. poražen je od [[AC Milan|Milana]], [[2003]]. od [[Kijev]]skog [[Dinamo Kijev|Dinama]], [[2006]]. od [[Arsenal FC|Arsenala]], [[2007]]. od [[Werder Bremen|Werdera]] iz [[Bremen]]a i [[2008]]. od [[FK Šahtar Donjeck|Šahtara]] iz [[Donjeck]]a. U tri navrata, [[2004]], [[2007]]. i [[2008]]. godine modri nastupaju u grupama [[Kup UEFA|Kupa UEFA]].

Nakon najlošijeg prvenstvenog rezultata u prvenstvu Hrvatske, igranja u Ligi za ostanak [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2004./05.|2005.]] godine, Dinamo doživljava oporavak u narednoj sezoni predvođen trenerom [[Josip Kuže|Josipom Kužeom]], te uvjerljivo osvaja prvenstva 2005./06, 2006./07. i [[Hrvatska nogometna liga - sezona 2007./08.|2008.]] godine. Predvođen [[Branko Ivanković|Brankom Ivankovićem]] kao trenerom, u prvenstvu 2006./07. od 99 mogućih osvaja 92 boda, uz 30 pobjeda u 33 kola. Od 14. kola sezone 2006/07 do 8. kola 2007/08 nanizao je 28 uzastopnih pobjeda u 1. HNL, a između marta 2006. i februara 2008. 29 pobjeda zaredom na domaćem terenu. S takvim dostignućima Dinamo je zadnjih godina statistički najuspješnija{{izvor}} ekipa u evropskom nogometu.

== Godina 1967. ==
[[Datoteka:Grafit Zagreb Peščenica NK Dinamo 1967.jpg|mini|260px|Grafit na Peščenici u Zagrebu]]

Dinamo je jedini klub sa prostora današnje Hrvatske koji je osvojio neki od evropskih kupova. Desilo se to 1967. kada je Dinamo osvojio Kup velesajamskih gradova protiv engleskog [[Leeds United]]a , četiri godine kasnije od poraza u finalu istog takmičenja protiv [[Valencia|Valencije]].

Te sezone je Dinamo igrao fantastično. U novembru 1966. Dinamo je u Srednjoevropskom kupu, koji se igrao u isto vrijeme kao i Kup velesajamskih gradova, porazio jaki [[A.C. Milan]] sa Schnellingerom, Riversom, Amarillom, Sormanijem. Slaven Zambata je zabio jedini pogodak na utakmici. U februaru 1967. u prijateljskoj utakmici u [[Glasgow]]u, pred više od 65.000 gledalaca, Dinamo je ponovno golom Zambate pobijedio snažni [[Celtic Glasgow|Celtic]], ekipu koja će nekoliko mjeseci kasnije postati šampion Evrope.

Nakon 0:2 i 2:0 protiv [[Spartak Brno|Spartaka]] iz Brna, modre je spasio baraž, odnosno novčić i spretnost kapetana Zambate. Naime nakon što je sudija bacio novčić Zambata i ostali igrači su počeli skakati od sreće i potpuno zbunili suca i protivnika. Ni do danas se ne zna na čiju je stranu odlučio novčić. Od tada je fortuna očito okrenula leđa modrima jer od tada, više od 40 godina, nisu prezimili u Evropi. U drugom kolu mučili su se i sa škotskim [[Dunfermline]]om (2:4 i 2:0), a u trećem strepili i protiv rumunskog Dinama (1:0 u Pitestiju i 0:0 u Maksimiru).

U četvrtfinalu Kupa velesajamskih gradova ''Stara dama'' se jedina izvukla, u [[Torino|Torinu]], gdje su Zagrepčani, s dva gola Jukića, sve do posljednjih trenutaka vodili s 2:1. Poraz [[Juventus Football Club Torino|Juventusa]] od 3:0 u Zagrebu bio je najveći evropski poraz u tri sezone što ga je doživio italijanski velikan. Golove su zabili Novak, Mesić i Rudi Belin.

U polufinalu njemački [[Eintracht Frankfurt]] dolazio je u Zagreb s ogromnom prednosti od 3 gola iz prve utakmice. Ipak Dinamo je pobijedio 4:0. Briljantno je odigrao Stjepan Lamza, a golove su postigli Slaven Zambata u 14. minutu, Marijan Novak u 16., Josip Gucmirtl u 87. te napokon nakon 102 minute igre iz penala, koji je iznudio Lamza, gol postiže Rudi Belin. Poduhvat protiv Eintrachta, 14. juna 1967., ostvarili su: Škorić, Blašković, Brnčić, Mesić, Belin, Ramljak, Novak, Gucmirtl, Zambata, Lamza i Rora.

U finalu je srušen i veliki [[Leeds United]] sa Sprakeom, Bremnerom, Grayem, O'Gradyjem i Jackijem Charltonom. Plavi su 30. augusta 1967. u prvoj utakmici postigli odlučujuću prednost od dva gola. Strijelci su bili mladi devetnaestogodišnji Marijan Čerček i Krasnodar Rora. U uzvratu su [[Englezi]] pokušali na svom terenu dostići Dinamovu prednost ali nisu mogli slomiti odbranu predvođenu Zlatkom Škorićem, Mladenom Ramljakom i Filipom Blaškovićem.

Bio je to datum koji će zlatnim slovima biti upisan u historiju hrvatskog nogometa: 6. septembra 1967. Tadašnji predsjednik [[FIFA]]-e Sir Stanley Rous predao je trofej kapitenu i najboljem strijelcu Dinama Slavenu Zambati. Ekipa koja je ostvarila taj sjajan uspjeh: Slaven Zambata, Zlatko Škorić, Branko Gračanin, Filip Blašković, Rudolf Belin, Denijal Pirić, Krasnodar Rora, Marijan Čerček, Marijan Brnčić, Mladen Ramljak, Josip Gucmirtl, Stjepan Lamza. Treneri su bili Branko Zebec i Ivica Horvat.

* '''Prvo kolo:'''
**{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ČEŠ}} Spartak Brno 2–0
** {{ZD|ČEŠ}} Spartak Brno – {{ZD|HRV}} Dinamo 2–0
* '''Drugo kolo:'''
**{{ZD|HRV}}  Dinamo – {{ZD|ŠKO}}  Dunfermline 2–0
** {{ZD|ŠKO}} Dunfermline – {{ZD|HRV}}  Dinamo 4–2
* '''Treće kolo:'''
**{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|RUM}} Dynamo Pitesti 0–0
** {{ZD|RUM}} Dynamo Pitesti – {{ZD|HRV}} Dinamo 0–1
* '''Četvrtfinale:'''
**{{ZD|ITA}} Juventus – {{ZD|HRV}} Dinamo 2–2
** {{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ITA}} Juventus 3–0
* '''Polufinale:'''
**{{ZD|NJE}} Eintracht Frankfurt – {{ZD|HRV}} Dinamo 3–0
** {{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|NJE}} Eintracht Frankfurt 4–0
* '''Finale:'''
**{{ZD|HRV}} Dinamo – {{ZD|ENG}} Leeds United 2–0
** {{ZD|ENG}} Leeds United – {{ZD|HRV}} Dinamo 0–0

== Sportski uspjesi ==
* '''Prvenstva: (26)'''
** '''Prvenstvo Kraljevine Jugoslavije:''' 1923., 1926., 1928., 1937., 1940.
** '''Prvenstvo NDH u nogometu:''' 1943.
** '''Prvenstvo SFRJ:''' 1948., 1954., 1958., 1981/82.
** '''[[Prva hrvatska nogometna liga|Prvenstvo Republike Hrvatske]]:''' 1992/93., 1995/96., 1996/97., 1997/98., 1998/99., 1999/2000., 2002/03., 2005/06., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2009/10., 2010/11., 2011./12., 2012./13., 2013./14.
* '''Kupovi: (22)'''
** '''Kup Jugoslavije:''' 1925., 1940., 1951., 1960., 1963., 1965., 1969.,

1979/80., 1982/83.
** '''Hrvatski nogometni kup:''' 1941., 1993/94., 1995/96., 1996/97., 1997/98.,

2000/01., 2001/02., 2003/04., 2006/07., 2007/08., 2008/09., 2010/11., 2011./12.

* '''Superkupovi: (5)'''
** '''Hrvatski superkup:''' 2002., 2003., 2006., 2010., 2013.
* '''Međunarodni uspjesi:'''
** '''Kup velesajamskih gradova''': 1967. (finalisti 1963.)
** '''Balkanski kup''': 1977.

== Grb i dres ==
Dres Dinama tradicionalno je tamno [[Plava|plave]] boje. Rezervni dres je [[Bijela|bijeli]], a u novije vrijeme je zamijenjen srebrenom varijantom. Godine 2007. novi dobavljač sportske opreme Diadora po prvi put u Dinamovoj historiji je prezentirala [[Naranđasta|naranđasti]] dres za gostujuće utakmice. Grb Dinama je okruglog oblika podijeljen kosom linijom na pola. Na desnoj strani nalazi se na plavoj podlozi malo štampano slovo ''d'' bijele boje sa zlatnim obrubom. Na lijevoj strani nalazi se hrvatski historijski grb. Grb je oivičen zlatnom bojom, međutim u zadnjih par godina koristi se i srebrena varijanta. U upotrebi je od 1969. kada je zamijenio stari grb u obliku štita, a inspiracija mu je bio grb HŠK Građanskog.

== Navijači ==
=== Bad Blue Boys ===
[[Datoteka:Dinamo BBB 2008.jpg|mini|desno|300px|Bad Blue Boysi na sjevernoj tribini zajedno s igračima slave naslov šampiona 2008.]]
Iako je Dinamo kroz historiju pratila vojska navijača, prva organizirana grupa pojavila se tek 1980-ih godina. Nekoliko najvjernijih i najzagriženijih navijača plavih osnovala je po uzoru na inostrane grupe navijačku grupu [[Bad Blue Boys]]. Naziv grupe inspirirao je, u to vrijeme vrlo popularni film [[Loši momci|Bad Boys]] sa [[Sean Penn|Seanom Pennom]] u glavnoj ulozi. Od osnivanja 17. marta 1986. godine na utakmici s [[Hajduk Split|Hajdukom]] u [[Split]]u bodre Dinamo u velikom broju kako na domaćim tako i na gostujućim utakmicama. Tokom godina, usprkos brojnim incidentima, postali su zaštitni znak kluba zbog svoje vjernosti i fanatičnog navijanja. Na domaćim utakmicama smješteni su na sjevernoj tribini [[Stadion Maksimir|maksimirskog]] stadiona. Ujedinjeni su u ''Udrugu navijača Dinama'' (bos. ''Udruženje navijača Dinama'') sa sjedištem u Draškovićevoj ulici u [[Zagreb]]u i Klub navijača Bad Blue Boys. Kao maskotu grupe prihvatili su buldoga, a himna grupe je pjesma ''Dinamo ja volim''. Izdavali su fanzin posvećen njima ''Ajmo plavi'', a u decembru 2006. godine pokrenut je fanzin ''Dinamov sjever'' kao službeno glasilo udruženja. Izdaju video materijal, a imaju i internet stranicu.

=== Popularnost ===
Dinamo je kroz historiju uvijek imao veliku vojsku navijača kako u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[BiH]] tako i širom svijeta. Dinamo su u [[SFRJ|Jugoslaviji]] uglavnom simpatizirali Hrvati budući da je i bio jedan od simbola hrvatstva.{{izvor}} GfK-Hrvatska proveo je 2005. istraživanje kolika je popularnost nogometnih klubova u Hrvatskoj. Približno 33% ispitanika{{izvor}} je navelo da navija za Dinamo što je otprilike 1.500.000 ljudi, trećina ljudi navela je da navija za druge hrvatske klubove, a druga trećina da ih nogomet ne zanima te ne navijaju ni za koga. Godine 2008. ponovo je provedeno istraživanje, a 36% ispitanika{{izvor}} je navelo Dinamo kao klub za koji navija. Dinamo je najpularniji klub u Zagrebu, sjevernoj, centralnoj Hrvatskoj i Slavoniji, ukratko u Panonskoj Hrvatskoj. U istraživanju je uključeno samo područje Republike Hrvatske tako da je broj navijača širom svijeta vjerovatno još i veći. Dinamo velik broj navijača ima u susjednoj [[BiH]] posebno u dijelovima gdje žive Hrvati poput zapadne [[Hercegovina|Hercegovine]], dijelova Srednje Bosne i bosanske Posavine. U inostranstvu navijači Dinama u većem broju žive u [[Austrija|Austriji]], [[Švicarska|Švicarskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]] te u [[SAD]]-u, [[Kanada|Kanadi]] i [[Australija|Australiji]].

'''Rezultati po regijama:'''{{izvor}}
* [[Zagreb]] i okolina: 55% ispitanika navija za Dinamo
* Sjeverna Hrvatska: 42% ispitanika navija za Dinamo
* [[Lika]], [[Kordun]], [[Banovina]]: 41% ispitanika navija za Dinamo
* [[Slavonija]]: 33% ispitanika navija za Dinamo
* [[Istra]], Hrvatsko primorje i Gorski kotar: 11% ispitanika navija za Dinamo
* [[Dalmacija]]: 7% ispitanika navija za Dinamo

== Stadion Maksimir ==
{{Glavni|Stadion Maksimir}}
[[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|mini|lijevo|250px|Stadion Maksimir]]
Stadion Maksimir je najveći nogometni stadion u [[Zagreb]]u na kojem domaće utakmice igra NK Dinamo. Nazvan je prema gradskom kvartu u kojem se nalazi. Prvobitnim igralištem se služio [[HAŠK]] od [[1912.]] godine, a [[1948.]] na služenje ga je dobio Dinamo. Klub je uskoro na igralištu podigao zgradu, nasipe za stajanje, a na zapadnom dijelu malenu tribinu. Prvu utakmicu Dinamo je na Maksimiru odigrao 1948. godine s [[beograd]]skim [[FK Partizan Beograd|Partizanom]]. Postojeći stadion se počeo graditi [[1952.]], a projektanti su bili arhitekti Vladimir Turina, Eugen Ehrlich i Franjo Neidhardt. U prvoj dionici gradnje [[1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina podignuta je [[1955.]], a u trećoj dionici izgrađeni su zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu te žičana ograda oko stadiona. U četvrtoj etapi gradnje izgrađena je [[1961.]] istočna tribina, koja ujedno natkriva zapadnu tribinu pomoćnog igrališta te je postavljena rasvjeta. Gradnja južne tribine je započela [[1964.]], a završila 1969. Uprava Dinama preselila se [[1972.]] iz prostorija u Haulikovoj ulici u prostorije na stadionu. Godine [[1974.]] na stadionu je uvedena nova rasvjeta, a [[1998.]] počelo je opsežno preuređenje stadiona: srušene su sjeverna tribina te zapadno, istočno i južno stajanje, a dograđena je zapadna tribina i sagrađena nova sjeverna tribina čime je izmijenjen prvobitni izgled stadiona. Radovi nisu završeni, pa se stadion u 2000-ima koristi u nedovršenom stanju. Prije uvođenja sjedećih mjesta na zapadnu i istočni tribinu, kapacitet stadiona je bio 64.000 gledalaca, a u 2000-ima stadion može primiti 35.123<ref name="gnkdinamo.hr">{{Cite web |url=http://gnkdinamo.hr/hr/stadion-maksimir.html |title=Arhivirana kopija |access-date=6. 7. 2014 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130627085420/http://gnkdinamo.hr/hr/stadion-maksimir.html |archive-date=27. 6. 2013 |url-status=dead }}</ref> gledaoca. Na maksimirskom stadionu igrane su utakmice Evropskog prvenstva 1976. godine, a na njemu je većinu utakmica odigrala [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatska reprezentacija]] od [[1990.]]; danas se njim redovno koristi i upravlja NK Dinamo.

== Nogometna škola Hitrec-Kacijan ==
Dinamova nogometna škola nosi ime po dvije legende zagrebačkog nogometa: [[Ico Hitrec|Ici Hitrecu]] i [[Ratko Kacian|Ratku Kacianu]]. Ico Hitrec je po mnogima bio najbolji zagrebačke nogometaš prije [[Drugi svjetski rat|2. svjetskog rata]]. Bio je vođa napada [[HAŠK]]-a. Kao jedan od prvih hrvatskih internacionalaca, karijeru je nastavio u [[Švicarska|švicarskom]] [[Grasshoppers]]u, a ''Kicker'', tada najveći sportski list Evrope, uvrstio ga je u najbolju ekipu Evrope. Bio je i prvi tehnički referent Dinama 1945., u čijoj radnoj sobi, u Električnoj centrali u Gundulićevoj ulici, su se okupljali najistaknutiji igrači Građanskog razgovarajući o stvaranju novog kluba plave boje. Ratko Kacian je, igrajući s Hitrecom, bio prvak s HAŠK-om 1938., a deset godina kasnije učestvovao je u osvajanju prvog Dinamovog naslova prvaka. Sadašnji direktor nogometne škole je Romeo Jozak. Nogometna škola je [[2004]]. godine dobila Trofej podmlatka, najvišu nagradu [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]].

== Rivalitet sa Hajdukom ==
'''Vječni derbi''' hrvatskog nogometa između [[split]]skog [[Hajduk]]a i [[zagreb]]ačkog Dinama je najveće i najznačajnije suparništvo između dva kluba u Hrvatskoj. Iako bi pravilnije bilo reći rivalitet, ime derbi se udomaćilo, tako da se susreti ta dva kluba nazivaju ''Vječni derbi''. Suparništvo splitskih ''bilih'' i zagrebačkih ''plavih'' traje od [[1924]]. godine kada su Hajduk i Građanski odigrali prvu utakmicu. Građanski i Hajduk su odigrali 27 derbija, a od [[1946.]] godine odigrano je 180 derbija u prvenstvu, kupu i superkupu. Dinamo je zabilježio 72 pobjede, Hajduk 64, a 44 utakmice su završile neodlučenim rezultatom. Od osamostaljenja Hrvatske odigrano je 77 derbija. Dinamo je zabilježio 32 pobjede, Hajduk 28, a 17 puta utakmica je završila bez pobjednika.

'''Statistika'''
{| class="wikitable" 
|-
!1924.–1941.
| Građanski – Hajduk 
|align="right"| 27  
|align="right"| 10 
|align="right"|  9 
|align="right"|  8 
|align="center"| 49:45
|-
!1946.–1991.
| Dinamo – Hajduk    
|align="right"|  103 
|align="right"|  40 
|align="right"|  27 
|align="right"|  36 
|align="center"| 147:137
|-
!1992.–2009.
| Dinamo – Hajduk    
|align="right"|  77 
|align="right"| 32
|align="right"|  17
|align="right"| 28
|align="center"| 97:87
|-
!Ukupno
!                    
!align=right!| 207
!align=right!| 82
!align=right!| 53
!align=right!| 72
!align="center"| 293:269
|}

== Šampionske ekipe ==
{| class="prettytable"
! Sezona
! Sastav
! Trener
|
|-
| align=center valign=top | [[1923]].
| Šifer, Mesić, Vragović, Kinert, Mantler, Bažant, Pasinek, Rupec, Petrška, Götz, Ferderber, Pavleković, Vrđuka, Babić
|Arthur Gaskel
|-
| align=center valign=top | [[1926]].
| D. Babić, Rupec, Ivančić, Perška, Mantler, Cindrić, Giler, Rudolf Hitrec, Remec, N. Babić, Urbanke, Mihelčić
| Josef Brändstatter 
|-
| align=center valign=top | [[1928]].
| Mihelčić, Cindrić, D. Babić, Gmajnički, Perška, Stanković, Rajković Gumhalter, Kralj, Remec, Kovačić, Mihaljević, Mekić
| Imre Poszonyi
|-
| align=center valign=top | [[1937]].
| Urch, Jazbinšek, Hügl, Kovačević, Kokotović, Danić, Lešnik, Antolković, Pleše, Medarić
| Martin Bukovi
|-
| align=center valign=top | [[1940]].
| Jazbinšek, Cimermančić, Đanić, Belošević, Lešnik, Urch, Brozović, Antolković, Matekalo, Žalant, Kokotović
| Martin Bukovi
|-
| align=center valign=top | [[1943]].
| Antolković, Glaser, Brozović, Cimermančić, Dubac, Lešnik, Jazbinšek, Wölfl, Pleše, Lechner, Kokotović
| Martin Bukovi
|-
| align=center valign=top | [[1948]].
| Arneri, Cimermančić, Pukšec, Željko Čajkovski, Jazbinšek, Benko, Jurić, Kacian, Wölfl, Horvat, Pleše
| Karl Mütsch 
|-
| align=center valign=top | [[1954]].
| Majerović, Čonč, [[Tomislav Crnković|Crnković]], Osojnak, I. Horvat, Kralj, Dvornić, Strnad, Ž. Čajkovski, Banožić, Benko, Cizarić, Ferković, Lipošinović, Kukec, Šikić, Režek, Mantula
| Ivan Jazbinšek 
|-
| align=center valign=top | [[1958]].
| Irović, Režek, Košćak, Lipošinović, Šikić, Hmelina, Matuš, Benko, Šantek, Jerković,  [[Tomislav Crnković|Crnković]], [[Franjo Gašpert|Gašpert]], Banožić, Čonč, Ferković, Horvat, Hugl, Kolonić i Prelčec. 
| Gustav Lechner 
|-
| align=center valign=top | [[1982]].
| Ivković, Vlak, Bošnjak, Kurtela, Stipić, Ćalasan, Panić, Cerin, Hohnjec, Cvetković, Krnčević, H. Dragičević, E. Dragičević, Braun, Bračun, Dumbović, Hadžić, Bručić, Kranjčar, Zajec, Deverić, Mlinarić, Mustedanagić
| [[Miroslav Blažević]] 
|-
| align=center valign=top | [[1993]].
| Ladić, Ibrahimović, Turković, Panadić, Ištvanić, Lesjak, Stanić, Mamić, Pakasin, Vlaović, Cvitanović, Gašpar, Adžić, Škrinjar, Halilović, Marić, Kosić, Peternac
| Miroslav Blažević 
|-
| align=center valign=top | [[1996]].
| Ladić, Ibrahimović, Mladinić, A. Petrović, Mamić, Soldo, Krznar, Tomas, D. Šimić, Turković, Jeličić, Mlinarić,

Gašpar, Marić, Kosić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Kovačić, J. Šimić, Golubica
| [[Zlatko Kranjčar]] 
|-
| align=center valign=top | [[1997]].
| Ladić, A. Dautbegović, Ibrahimović, D. Šimić, Mladinić, A. Petrović, Jurčić, Galić, Marić, Krznar, Štefulj, Rukavina, M. Cvitanović, Šarić, Slišković, I. Cvitanović, Viduka, Mujčin, Kovačić, Kosić, Gašpar
| [[Otto Barić]] 
|-
| align=center valign=top | [[1998]].
| Ladić, Butina, Ibrahimović, Mladinić, M. Cvitanović, Bišćan, Tomas, Jurčić, Krznar, Jeličić, Jurić, Prosinečki, Gašpar, D. Šimić, Šarić, Marić, Mujčin, Šabić, Rukavina, Viduka, V. Petrović, Šokota, Jurčec, J. Šimić, Munoz
| Zlatko Kranjčar 
|-
| align=center valign=top | [[1999]].
| Ladić, Bišćan, Šokota, Štefulj, Jurić, Sedloski, Mujčin, Prosinečki, Jurčić, Banović, Šimić, Tokić, Rukavina, Šabić, Tomas, Mikić, Kozniku, Mikulenas, Cvitanović
| [[Ilija Lončarević]] 
|-
| align=center valign=top | [[2000]].
| Ladić, Butina, Vasilj, Šimić, Pavlović, Bišćan, Sedloski, Jurić, M. Cvitanović, Tokić, Tomas, Abramović, Pilipović, Šabić, Bazina, Krznar, Šarić, Jurčić, Mikić, I. Cvitanović, Šokota, Mujčin, Prosinečki, Rukavina, Jeličić, Kozniku, Mikulenas
| [[Marijan Vlak]] 
|-
| align=center valign=top | [[2003]].
| Butina, Jozić, Cesar, Poldrugač, D. Smoje, Krivić, Drpić, Sedloski, Čale, Ćosić, Polovanec, Tomić, Krznar, Papa, Mujčin, Agić, Čutura, Janjetović, M. Jurić, Mikić, S. Marić, Balaban, Zahora, Mitu, Mešanović, Olić, Dragičević, N. Kranjčar
| Miroslav Blažević
|-
| align=center valign=top | [[2006]].
| Lončarić, Turina, Šarlija, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Tomić, Bošnjak, Modrić, Chago, Šarić, Vukojević, Marić, Mamić, Junior, Anderson Costa, Eduardo, Zahora 
| [[Josip Kuže]]
|-
| align=center valign=top | [[2007]].
| Lončarić, Turina, Šarlija, Vranjić, Nowotny, M. Cvitanović, Carlos, Drpić, Čale, Buljat, Etto, Ćorluka, Schildenfield, Tomić, Agić, Pokrivač, Jertec, Mikić, Modrić, Chago, Vukojević, Sammir, Vugrinec, Tadić, Eduardo da Silva
| [[Branko Ivanković]]
|-
| align=center valign=top | [[2008]].
| Koch, Kelava, Lončarić, Buljat, Čale, Mikulić, Schildenfeld, Barbarić, Etto, Carlos, Bišćan, Drpić, Modrić, Chago, Pokrivač, Mikić, Antolić, Sammir, Guela, Vukojević, Vrdoljak, Vugrinec, Balaban, Tadić, Mandžukić, Šokota, Peko
| [[Zvonimir Soldo]] 
|-
| align=center valign=top | [[2009]].
| Butina, Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Lovren, Etto, Hrgović, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Chago, Sammir, Vrdoljak, Sivonjić, Slepička, Tadić, Mandžukić 
| [[Krunoslav Jurčić]] 
|-
| align=center valign=top | [[2010]].
| Butina, Lončarić, Turina, Tomečak, Ibáñez, Bišćan, Kovač, Barbarić, Etto, Cufre, Calello, Tomić, Badelj, Morales, Sammir, Vrdoljak, Antolić, Vrsaljko, Dodo, Kramarić, Primorac, Slepička, Mandžukić 
| [[Krunoslav Jurčić]]
|- 
| align=center valign=top | [[2011]].
| Lončarić, Kelava, Skender, Vidaković, Tomečak, Ibáñez, Mesarić, Etto, Tonel, Vrsaljko, Barbarić, Bišćan, Cufré, Calello, Ademi, Sammir, Chago, Badelj, Antolić, Morales, Kramarić, Sylvestr, Slepička, Bećiraj, Dodô ,Rukavina
|[[Velimir Zajec]] [[Vahid Halilhodžić]] 
|-
| align=center valign=top | [[2012]].
| Kelava, Lončarić, Tomečak, Ibáñez, Pivarić, Puljić, Bišćan, Tonel, Šimunić, Vida, Cufré, Vrsaljko, Calello, Leko, Pokrivač, Ademi, Badelj, Kovačić, Palić, Sammir, Morales, Alispahić, Šitum, Rukavina, Sylvestr, Beqiraj, Krstanović
| [[Krunoslav Jurčić]], [[Ante Čačić]]
|-
| align=center valign=top | [[2013]].
| Kelava, Mitrović, Tomečak, Ibáñez, Pivarić, Vrsaljko, Šimunić, Jedvaj, Šimunović, Addy, Ćalušić, Leko, Pokrivač, Ademi, Husejinović, Halilović, Brozović, Pamić, Sammir, Rukavina, Beqiraj, Krstanović, Čop
| [[Krunoslav Jurčić]] 
|-
| align=center valign=top | [[2014]].
| Ježina, Sandomierski, Mikulić, Šimunić, Šimunović, Pinto, Addy, Pivarić, Ruben Lima, Taravel, Ademi, Antolić, Pavičić, Husejinović, Pamić, Leko, Halilović, Saré, Brozović, Soudani, Junior Fernandes, Kolar, Brodić, Rukavina, Čop, Jedvaj, Krstanović, Migliore, Kramarić, Sammir, Bećiraj, Cleyton, Zelenika
| [[Krunoslav Jurčić]], [[Branko Ivanković (nogometni trener)|Branko Ivanković]], [[Zoran Mamić]]
|}

== Igrači s najviše nastupa i golova ==
{|class="wikitable sortable" cellpadding="3"  align="left" style="text-align: center;"
|+'''Najviše nastupa'''
|-
!class="unsortable"|#
!class="unsortable"|Igrač
!class="unsortable"|Karijera
!Nastupa
|-
|1
|align="left"|[[Dražen Ladić]]
|1986.–2000.
|802
|-
|2
|align="left"|[[Marko Mlinarić]]
|1978.–1987.<br />1995.–1996.
|613
|-
|3
|align="left"|[[Srećko Bogdan]] 
|1975.–1985.
|595
|-
|4
|align="left"|[[Zlatko Kranjčar]]
|1973.–1983.
|556
|-
|5
|align="left"|[[Drago Vabec]]
|1968.–1979.<br />1984.
|529
|-
|6
|align="left"|[[Mladen Ramljak]] 
|1962.–1973.
|523
|-
|7
|align="left"|[[Damir Lesjak]]
|1986.–1995.
|510
|-
|8
|align="left"|[[Slavko Ištvanić]]
|1983.–1995.
|507
|-
|9
|align="left"|[[Ivica Horvat]]
|1945.–1957.
|507
|-
|10
|align="left"|[[Igor Cvitanović]]
|1989.–1997.<br />2000.–2001.
|502
|}

{|class="wikitable sortable" cellpadding="3"  align="center" style="text-align: center;"
|+'''Najbolji strijelci'''
|-
!class="unsortable"|#
!class="unsortable"|Igrač
!class="unsortable"|Karijera
!Pogodaka
|-
|1
|align="left"|[[Igor Cvitanović]]
|1989–1997<br />2000–2001
|304
|-
|2
|align="left"|[[Dražan Jerković]]
|1954.–1966
|300
|-
|3
|align="left"|[[Snješko Cerin]]
|1978.–1988.
|295
|-
|4
|align="left"|[[Zlatko Kranjčar]]
|1973.–1983.
|256
|-
|5
|align="left"|[[Željko Čajkovski]] 
|1945.–1956.
|249
|-
|6
|align="left"|[[Franjo Wölfl]]
|1945.–1953.
|254
|-
|7
|align="left"|[[Aleksandar Benko]]
|1947.–1958.
|235
|-
|8
|align="left"|[[Slaven Zambata]]
|1959.–1969.<br />1972.
|227
|-
|9
|align="left"|[[Drago Vabec]] 
|1968.–1979.<br />1984.
|183
|-
|10
|align="left"|[[Marko Mlinarić]]
|1978.–1987.<br />1995.–1996.
|174
|}

== Bivši igrači ==
{{Glavni|Bivši igrači GNK Dinamo Zagreb}}

== Treneri ==
{|
|valign="top"|
* {{ZD|ENG}} [[Arthur Gaskell]], 1923–1924. 
* {{ZD|AUT}} [[Josef Brandstätter]], 1925–1926. 
* {{ZD|MAĐ}} [[Imre Pozsonyi]], 1926–1928. 
* {{ZD|IRS}} [[James Donnelly]], 1929–1931. 
* {{ZD|MAĐ}} [[Giury Molnár]], 1932.  
* {{ZD|ENG}} [[Robert Haftl]], 1933–1935
* {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1935–1945. 
* {{ZD|HRV}} [[Branko Kunst]], 1945. 
* {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1945–1947. 
* {{ZD|HRV}} [[Mirko Kokotović]], 1947. 
* {{ZD|AUS}} [[Karl Mütsch]], 1948. 
* {{ZD|HRV}} [[Bruno Knežević]], 1948–1949. 
* {{ZD|HRV}} [[Bernard Hügl]], 1950–1952. 
* {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1952–1953.
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Jazbinšek]], 1953–1955.
* {{ZD|HRV}} [[Bogdan Cuvaj]], 1956. 
* {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1957.
* {{ZD|HRV}} [[Gustav Lechner]], 1957–1958. 
* {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1959–1960. 
* {{ZD|MAĐ}} [[Márton Bukovi]], 1960–1961. 
* {{ZD|HRV}} [[Milan Antolković]], 1961–1964. 
* {{ZD|HRV}} [[Vlatko Konjevod]], 1964–1965. 
* {{ZD|HRV}} [[Branko Zebec]], 1965–1967. 
* {{ZD|HRV}} [[Ivica Horvat]], 1967–1970. 
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Čajkovski]], 1970–1971.                                      
* {{ZD|HRV}} [[Dražan Jerković]], 1971–1972. 
* {{ZD|HRV}} [[Stjepan Bobek]], 1972. 
* {{ZD|HRV}} [[Domagoj Kapetanović]], 1973.  
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Marković]], 1973–1974.
* {{ZD|HRV}} [[Mirko Bazić]], 1974–1977.
* {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1977–1978.
|width="33"|&nbsp;
|valign="top"|
 
* {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1978–1980.
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Marković]]. 1980.
* {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1980–1983.
* {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1983.
* {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1983.
* {{ZD|HRV}} [[Branko Zebec]], 1984.  
* {{ZD|HRV}} [[Tomislav Ivić]], 1984–1985. 
* {{ZD|HRV}} [[Zdenko Kobeščak]], 1985.  
* {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1986–1988. 
* {{ZD|HRV}} [[Josip Skoblar]], 1988–1989.  
* {{ZD|HRV}} [[Rudolf Belin]], 1989. 
* {{ZD|HRV}} [[Josip Kuže]], 1989–1990. 
* {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1990–1991.
* {{ZD|HRV}} [[Zdenko Kobeščak]], 1991–1992. 
* {{ZD|HRV}} [[Vlatko Marković]], 1992. 
* {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 1992–1994. 
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Bedi]], 1994. 
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 1994–1996. 
* {{ZD|HRV}} [[Otto Barić]], 1996–1997. 
* {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 1997–1998.
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 1998. 
* {{ZD|HRV}} [[Ivan Bedi]] / [[Hrvoje Braović]], 1998. 
* {{ZD|HRV}} [[Velimir Zajec]], 1998–1999. 
* {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 1999. 
* {{ZD|ARG}} [[Osvaldo Ardiles]], 1999.  
* {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 1999–2000.  
* {{ZD|HRV}} [[Hrvoje Braović]], 2000–2001.
* {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 2001–2002. 
* {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 2002.
* {{ZD|HRV}} [[Miroslav Blažević]], 2002–2003.
* {{ZD|HRV}} [[Nikola Jurčević]] , 2003–2004.
|width="33"|&nbsp;
|valign="top"|

* {{ZD|HRV}} [[Đuro Bago]], 2004.
* {{ZD|HRV}} [[Nenad Gračan]], 2004. 
* {{ZD|HRV}} [[Ilija Lončarević]], 2005. 
* {{ZD|HRV}} [[Zvjezdan Cvetković]], 2005. 
* {{ZD|HRV}} [[Josip Kuže]], 2005–2006. 
* {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2006–2008.
* {{ZD|HRV}} [[Zvonimir Soldo]], 2008.
* {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2008.
* {{ZD|HRV}} [[Marijan Vlak]], 2008–2009.
* {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2009–2010.
* {{ZD|HRV}} [[Velimir Zajec]], 2010.
* {{ZD|BIH}} [[Vahid Halilhodžić]], 2010–2011.
* {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2011.
* {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]], 2011–2012.
* {{ZD|HRV}} [[Krunoslav Jurčić]], 2012–2013.
* {{ZD|HRV}} [[Branko Ivanković]], 2013.
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Mamić]], 2013–2016.
* {{ZD|HRV}} [[Zlatko Kranjčar]], 2016.
* {{ZD|BUG}} [[Ivaylo Petev]], 2016–2017.
* {{ZD|HRV}} [[Mario Cvitanović]], 2017–2018.
* {{ZD|HRV}} [[Nikola Jurčević]], 2018.
* {{ZD|HRV}} [[Nenad Bjelica]], 2018–2020. 
* {{ZD|HRV}} [[Igor Jovićević]], 2020. 
* {{ZD|HRV}} [[Zoran Mamić]], 2020–2021. 
* {{ZD|HRV}} [[Damir Krznar]], 2021.
* {{ZD|HRV}} [[Željko Kopić]], 2021–2022.
* {{ZD|HRV}} [[Ante Čačić]], 2022–2023.
* {{ZD|HRV}} [[Igor Bišćan]], 2023.
* {{ZD|BIH}} [[Sergej Jakirović]], 2023–2024.
|}

== Reference ==

{{reference}}

== Vanjski linkovi ==
{{commonscat|NK Dinamo Zagreb}}
* [https://web.archive.org/web/20100502090630/http://www.nk-dinamo.hr/ Zvanična stranica kluba]

{{Prva HNL}}
{{EUK}}
{{Osvajači Kupa velesajamskih gradova}}

[[Kategorija:Sport u Zagrebu|Dinamo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Hrvatskoj|Dinamo]]
[[Kategorija:Nogometni klubovi osnovani 1945.|Dinamo]]
[[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]]