Izvorni kôd stranice Hej, Slaveni

{{Infokutija himna
|naslov          = Hej Slaveni<br>Еј, Слaвени
|latinica        = 
|naslov-bs       = 
|slika           =Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg 
|veličina_slike  = 
|opis_slike      = 
|država          = {{ZID|SFR Jugoslavija}}<br>{{ZID|Srbija i Crna Gora}}
|jezik           = [[srpskohrvatski]]<br>[[slovenski]]<br>[[makedonski]]
|tekstopisac     = [[Samuel Tomášik]]
|kompozitor      = 
|ostali_nazivi   = Hej, Sloveni<br/>Hej, Slovani<br/> Hej, Slovenci
|prihvaćena      =1977. ([[SFRJ]])<br>1992 ([[SCG]]) 
|zvuk            = United States Navy Band - Hey, Slavs.ogg
|naslov_zvuka    = Hej Slaveni
|bilješke        = 
}}{{Nacionalne himne Jugoslavije}}[[Datoteka:Hej Slaveni 1944.png|mini|Početak pjesme na hrvatskom jeziku; slika iz 1944.]]
'''Hej, Slaveni''' ili '''Hej, Sloveni''' je pjesma posvećena svim [[Slaveni]]ma i naslov himne bivše [[SFRJ|Socijalističke federativne republike Jugoslavije]]. Prva verzija pjesme napisana je 1834. pod naslovom ''Hej, Slaveni'' (ili na [[Slovački jezik|slovačkom]] ''Hej, Slováci'').<ref>Na [[albanski jezik|albanskom jeziku]] naslov je '''Hej Sllavët''', na [[mađarski jezik|mađarskom]] '''Hej Szlávok''', a na [[turski jezik|turskom]] '''Hey Slavlar'''.</ref> Pjesmu je napisao [[Samuel Tomášik]].<ref name="Priča o Hej, Slováci">{{Cite web |url=http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm |title=Priča o "Hej, Slováci" |access-date=5. 4. 2010 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20011128160810/http%3A//www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm |archive-date=28. 11. 2001 |url-status=dead }}</ref> Otad je ova pjesma himna [[Panslavizam|panslavizma]], nezvanična himna [[Slovaci|Slovaka]] te himna SFRJ. Kompozicija pjesme ''Hej Slaveni'' vrlo je slična kompoziciji [[Himna Poljske|himne Republike Poljske]].

== "Hej, Slováci" – prva verzija ==
Izvorni tekst pjesme komponirao je slovački svećenik Samuel Tomášik za vrijeme svoje posjete [[Prag]]u 1834. Primijetio je da se njemački jezik tamo može češće čuti nego maternji, [[češki jezik]]. Tim povodom je napisao:

:''"U matici Pragu, biseru zapadnoslavenskog svijeta, koji će biti izgubljen u njemačkom moru, šta čeka moja draga domovina, Slovačka, koja u Pragu vidi svog duhovnog odgajatelja? Uznemiren tom mišlju, sjetio sam se stare poljske pjesme "Poljska nije nestala dok god mi živimo"<ref>''Jeszcze Polska nie zginęła, póki my żyjemy''</ref>. Ta poznata melodija je izazvala da moje srce stvori "Hej, Slovaci, naš slovački jezik još živi"<ref>Hej, Slovaci, ešte naša slovenska reč žije.</ref>... Otrčao sam u svoju sobu, zapalio svijeću i napisao tri verzije u svoj dnevnik. Pjesma je završena u trenu.'' <ref>Dnevnik Samuela Tomášika, nedjelja, 2. novembar 1834.</ref>

Tako je nakon ovog unutrašnjeg nemira Tomášik prvi put zapisao sljedeći tekst na slovačkom jeziku:<ref name="Priča o Hej, Slováci"/>
[[Datoteka:Samo Tomasik.PNG|desno|200px|mini|S. Tomášik]]

{{Citat2|
Hej, Slováci, ešte naša <br />
slovenská reč žije,<br />
Dokiaľ naše verné srdce <br />
za náš národ bije.

Žije, žije, duch slovenský,<br />
bude žiť na veky,<br />
Hrom a peklo, márne vaše <br />
proti nám sú vzteky!

Jazyka dar sveril nám Boh,<br />
Boh náš hromovládny,<br />
Nesmie nám ho teda vyrvať<br />
na tom svete žiadny;

I nechže je koľko ľudí,<br />
toľko čertov v svete;<br />
Boh je s nami: kto proti nám, <br />
toho parom zmetie.

I nechže sa aj nad nami<br />
hrozná búrka vznesie,<br />
Skala puká, dub sa láme <br />
a zem nech sa trasie;

My stojíme stále pevne, <br />
ako múry hradné<br />
Čierna zem pohltí toho, <br />
kto odstúpi zradne!|}}

== "Hej Slaveni" u Slovačkoj ==
U Slovačkoj se kroz historiju, a i danas, ova pjesma smatrala nezvaničnom himnom Slovaka. Iako nakon stjecanja nezavisnosti [[1993.]] Slovačka dobija [[Nad Tatrou sa blska|drugu himnu]], "Hej, Slaveni" još se smatra ''drugom himnom Slovaka''. Ova pjesma nikad nije bila zvanična na teritoriji Slovačke, ali je favorizirana od strane vladajuće stranke u državi.<ref>{{Cite web |url=http://www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm |title=Priča o <3Hej, Slováci" |access-date=5. 4. 2010 |archive-url=http://webarchive.loc.gov/all/20011128160810/http%3A//www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm |archive-date=28. 11. 2001 |url-status=dead }}</ref>

== "Hej, Slaveni" u južnoslavenskim zemljama ==
[[Dragutin Rakovac]] je 1838. napisao<ref>Horvat, Josip. ''Politička povijest Hrvatske'', "August Cesarec", [[Zagreb]], 1989; {{ISBN|86-393-0151-4}}, [http://books.google.hr/books?id=KpDiAAAAMAAJ&q=Dragutin+Rakovac+1838 str. 405.]</ref> a [[1842]]. objavio prvi prijevod Tomášikove pjesme pod naslovom [[s:hr:Duh slavjanski|''Duh slavjanski'']].<ref>Bošković, Ivan J: ''Hrvatska književnost neoklasicizma i romantizma (sveučilišni priručnik)'', Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, [[Split]], 2008; {{ISBN|978-953-7395-13-1}}, str. 65–66.</ref> Uslijedio je prijevod na [[slovenski jezik]], koji je 1863. uradio [[Radoslav Razlag]]. Prijevod je nosio naslov "Duh slovanski", da bi u sljedećem izdanju bio objavljen pod naslovom [[s:sl:Hej Slovenci!|"Hej Slovenci!"]].<ref>Plevnik, Danko: ''Smisao Bosne (vodič u Haag za autostopere)'', Naklada "Jesenski i Turk", Zagreb, 1997; {{ISBN|953-6483-04-1}}, [http://books.google.hr/books?id=SIbiAAAAMAAJ&q=Hej+Slaveni str. 237.]</ref> Pjesma je bila popularna za vrijeme [[Ilirski pokret|Hrvatskog narodnog preporoda]] te za [[revolucije 1848.]] (kad je pjesma bila poznata i u Hrvatskoj i u Sloveniji). Muziku za "Hej, Slaveni" komponirao je [[Vatroslav Lisinski]], a nalazi se u petom izdanju pjesmarice [[Đuro Stjepan Deželić|Đure Stjepana Deželića]] (1903). Pjesma se u hrvatskim zemljama javlja pod različitim nazivima: "Duh slavjanski", "Duh ilirski", "Duh hrvatski" (s prvim stihom "O, Hrvati! Jošte živi"), "Pěsma domorodna" (s prvim stihom "Oj Iliri! Jošte živi rěč naših dědovah"), ali se najčešće javlja pod nazivom "O, Hrvati", odnosno "Oj Hrvati" i pod tim naslovom ostaje u upotrebi do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].<ref>Zečević, 1988, 57.</ref>

== "Hej Slaveni" tokom Drugog svjetskog rata ==
Tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] pjesmu su koristile sve zaraćene strane. [[Jugoslavenski partizani]] koristili su nekoliko verzija. U [[Užička republika|Užičkoj republici]] korišten je tekst [[s:sr:Хеј, Словени|"Hej, Sloveni"]], a na teritoriji pod kontrolom [[ZAVNOBiH]]-a i [[ZAVNOH]]-a [[s:hr:Oj Slaveni|"Oj Slaveni"]]. Pjesmu su u njenoj starijoj verziji "Oj Hrvati" pjevali i pripadnici [[Ustaše|ustaškog pokreta]].

== Zvanična upotreba ==
"Hej, Slaveni" bila je državna himna SFRJ od 1943. do 1991 (48 godina). Nakon raspada SFRJ "Hej Sloveni" bila je državna himna [[SRJ|Savezne republike Jugoslavije]], tj. [[SCG|Srbije i Crne Gore]]. Nakon raspada Državne zajednice Srbije i Crne Gore Srbija je zakonom iz 2009. usvojila svoju današnju himnu "Bože pravde", a Crna Gora svoju "Oj, svijetla majska zoro" te je tako prestala zvanična upotreba ove popularne pjesme. Danas nekadašnje jugoslavenske republike koriste sljedeće himne:

* [[Bosna i Hercegovina]]: ''[[Intermezzo (himna)|Intermezzo]]'' (1998–danas); ''[[Jedna si jedina]]'' (1992–1998)
* [[Crna Gora]]: ''[[Oj, svijetla majska zoro]]''
* [[Hrvatska]]: ''[[Lijepa naša domovino]]''
* [[Makedonija]]: ''[[Denes nad Makedonija]]''
* [[Slovenija]]: ''[[Zdravljica]]''
* [[Srbija]]: ''[[Bože pravde]]''

== Ime i tekst ==
Ova pjesma poznata je u svim slavenskim zemaljama. Ispod slijedi spisak naziva himne:<ref>{{Cite web |url=http://www.slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html |title="Hej, Slaveni" na slobodnajugoslavija.com |access-date=5. 4. 2010 |archive-url=https://web.archive.org/web/20060624190326/http://slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html |archive-date=24. 6. 2006 |url-status=dead }}</ref><!-- sam link tako kaže -->

{|class="wikitable"
!Jezična grupa||Ime jezika||Naziv pjesme
|-
|rowspan=5|[[Zapadnoslavenski jezici|zapadnoslavenski]]
|[[Češki jezik|češki]]                  ||[[:cs:Hej, Slované|"Hej, Slované"]]
|-
|[[Donjolužičkosrpski jezik|donjolužičkosrpski]]||[[:dsb:Hej, Słowjany|"Hej, Słowjany"]]
|-
|[[Gornjolužičkosrpski jezik|gornjolužičkosrpski]]|| [[:hsb:Słowjenjo|"Hej, Słowjenjo]]“
|-
|[[Poljski jezik|poljski]]    ||[[:pl:Hymn wszechsłowiański#polskie:|"Hej Słowianie"]]
|-
|[[Slovački jezik|slovački]]            ||[[:sk:Hej, Slováci|"Hej, Slovania"]]
|-
|rowspan=4|[[Istočnoslavenski jezici|istočnoslavenski]]
|[[Bjeloruski jezik|bjeloruski]]          ||[[:be:Гэй, славяне|"Гэй, славяне"]]
|-
|[[Rusinski jezik|rusinski]] ||[[:rue:Гий Славляне|"Гий Славляне"]]
|-
|[[Ruski jezik|ruski]]                    ||[[:ru:Гей, славяне|"Гей, славяне"]]
|-
|[[Ukrajinski jezik|ukrajinski]]          ||[[:uk:Гей, Слов'яни|"Гей, Слов'яни"]]
|-
|rowspan=7|[[Južnoslavenski jezici|južnoslavenski]]
|[[Bosanski jezik|bosanski]]              ||[[s:bs:Hej Slaveni|"Hej, Slaveni"]]
|-
|[[Bugarski jezik|bugarski]]              ||[[:bg:Химн на Югославия|"Хей, славяни"]]
|-
|[[Crnogorski jezik|crnogorski]]          ||[[:oldwikisource:Hej Sloveni|"Hej Sloveni" / "Хеј Словени"]]
|-
|[[Hrvatski jezik|hrvatski]]              ||[[:hr:Hej Slaveni|"Hej, Slaveni"]]
|-
|[[Makedonski jezik|makedonski]]          ||[[s:mk:Еј, Словени|"Еј, Словени"]]
|-
|[[Slovenski jezik|slovenski]]            ||[[:sl:Hej Slovani|"Hej Slovani"]]
|-
|[[Srpski jezik|srpski]]                  ||[[:sr:Хеј, Словени|"Хеј, Словени"]] ("Hej, Sloveni")
|-
|}

== Literatura ==
*Zečević, Divna: ''Hrvatske pučke pjesmarice 19. stoljeća: (svjetovne i nabožne)'', Radničko sveučilište "Božidar Maslarić", Izdavački centar "Revija", [[Osijek]], 1988; {{ISBN|86-7209-031-4}}, {{COBISS.BH|86793}} 
{{Citat|(...) i 'Hej, Slaveni' kao jugoslavenska himna, koja se u pučkim pjesmaricama najčešće javlja, sve do II svjetskog rata, u varijanti: 'O, Hrvati'.|Zečević 1988: 57}}
*Pavlović, Milivoje: ''Knjiga o himni: jugoslovenski narodi u himni i himna među narodima'', 3. prerađeno i dopunjeno izdanje, "Dečje novine", [[Gornji Milanovac]], 1990; {{ISBN|86-7335-009-3}}; {{COBISS.BH|1377292}}

== Reference ==
{{reference}}

== Također pogledajte ==
* [[Jugoslavija]]
* [[Grb SFRJ]]
* [[Zastava SFRJ]]

== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Hey, Slavs}}
{{Wikizvor|Hej Slaveni}}
* [http://webarchive.loc.gov/all/20011128160810/http%3A//www.iarelative.com/nss1946/slovaci.htm Priča o "Hej, Slováci" s originalnim tekstom]
* [https://web.archive.org/web/20060624190326/http://slobodnajugoslavija.com/hej_slaveni.html Dostupne audiosnimke himne]

{{Himne Evrope}}

[[Kategorija:Bivše državne himne]]
[[Kategorija:Jugoslavija]]
[[Kategorija:Slaveni]]
[[Kategorija:Simboli Jugoslavije]]