Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Higgsov bozon"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.2) (Bot dodaje: mr:हिग्ज बोसॉन
m razne ispravke
 
(Nije prikazana 32 međuverzija 15 korisnika)
Red 1: Red 1:
[[Datoteka:CMS_Higgs-event.jpg|mini|desno|200px|Jedna moguća signatura Higsovog bozona iz simuliranog proton–proton sudara. Raspada se skoro trenutno u dva mlaza hadrona i dva elektrona, vidljivih kao linije.]]
[[Datoteka:CMS_Higgs-event.jpg|mini|desno|200px|Jedna moguća signatura Higsovog bozona iz simuliranog proton–proton sudara. Raspada se skoro trenutno u dva mlaza hadrona i dva elektrona, vidljivih kao linije.]]
'''Higgsov bozon''' je hipotetska [[elementarna čestica]] kojom se prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] objašnjava [[masa]] drugih čestica, a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] masivni za razliku od [[foton]]a koji nemaju masu.
'''Higgsov bozon''' je [[elementarna čestica]] kojom se prema [[Standardni model|Standardnom modelu]] objašnjava [[masa]] drugih čestica, a posebno zašto su [[W i Z bozoni]] masivni za razliku od [[foton]]a koji nemaju masu.


Teoriju postojanje takvog [[bozon]]a postavio je [[1964]]. godine [[škoti|škotski]] [[fizičar]] [[Peter Ware Higgs]].
Teoriju postojanje takvog [[bozon]]a postavio je [[1964]]. godine [[škoti|škotski]] [[fizičar]] [[Peter Ware Higgs]].

Higgsov bozon do danas nije eksperimentalno dokazan. Predviđa se da će biti dokazan pomoću [[Veliki hadronski akcelerator|velikog hadronskog akceleratora]] ([[engleski]] ''Large Hadron Collider'' ili ''LHC'') koji se dovršava u [[CERN]]-u (Evropskom centru za nuklearna istraživanja) nedaleko od [[Ženeva|Ženeve]] ([[Švicarska]]). Dokazivati će se sudarima [[proton]]-proton za koje se tvrdi da bi mogli dovesti do nastanka Higgsovog bozona.


== Nova saznanja ==
== Nova saznanja ==
Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, [[CERN]] je započeo sa izgradnjom [[Veliki hadronski sudarač|velikog hadronskog sudarača]] čija je gradnja završena [[2008.|2008]]. godine. Istraživanja su zasnovana na sudarima [[proton]]-proton koji dovode do raspršivanja više čestica tipa elektrona, W i Z bozona, fotona, a ujedno i Higgsovog bozona.
4. jula, 2012., CERN je objavio formalnu potvrdu da čestica "u skladu sa Higgs-ovim bozonom" postoji, jer je njena oznaka detektovana u podacima sa veoma malom vjerovatnoćom od 0,00003% (pet sigma) proizvedena slučajnim kolebanjima; štaviše, fizičari čestica još trebaju da potvrde da je to zaista očekivani bozon, i da nije neka druga, do sada neotkrivena čestica.

4. jula, 2012., CERN je objavio formalnu potvrdu<ref>{{Cite web|url=https://www.newscientist.com/article/dn22029-its-a-boson-but-we-need-to-know-if-its-the-higgs/|title=It's a boson! But we need to know if it's the Higgs|last=Biever|first=Celeste|website=New Scientist|language=en-US|access-date=22. 10. 2021}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.sciencenews.org/view/generic/id/342408/title/Blog_Higgs_hysteria|title=Higgs_hysteria}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Antonella Del Rosso|date=2012|title=Higgs: the beginning of the exploration|url=http://cds.cern.ch/record/1494477?ln=en|journal=CERN Bulletin|language=en}}</ref> da čestica "u skladu sa Higgs-ovim bozonom" postoji, jer je njena oznaka detektovana u podacima sa veoma malom vjerovatnoćom od 0,00003% (pet sigma) proizvedena slučajnim kolebanjima; štaviše, fizičari čestica još trebaju da potvrde da je to zaista očekivani bozon, i da nije neka druga, do sada neotkrivena čestica. 14. marta [[2013.|2013]]. godine potvrđeno je da se doista radi o Higgsovom bozonu. Peter Higgs i François Englert su 8. oktobra 2013. godine dobili [[Nobelova nagrada|Nobelovu nagradu]] "za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi shvatanju porijekla mase subatomskih čestica".

== Također pogledajte ==
* [[Bose–Einsteinova statistika]]


== Reference ==
== Reference ==
{{Refspisak}}
*G.S. Guralnik, C.R. Hagen and T.W.B. Kibble (1964). "Global Conservation Laws and Massless Particles". Physical Review Letters 13 (20): 585. Bibcode 1964PhRvL..13..585G. DOI:10.1103/PhysRevLett.13.585.

*G.S. Guralnik (2009). "The History of the Guralnik, Hagen and Kibble development of the Theory of Spontaneous Symmetry Breaking and Gauge Particles". International Journal of Modern Physics A 24 (14): 2601–2627. arXiv:0907.3466. Bibcode 2009IJMPA..24.2601G. DOI:10.1142/S0217751X09045431.
*Guralnik, G S; Hagen, C R and Kibble, T W B (1967). Broken Symmetries and the Goldstone Theorem. Advances in Physics, vol. 2
*F. Englert and R. Brout (1964). "Broken Symmetry and the Mass of Gauge Vector Mesons". Physical Review Letters 13 (9): 321. Bibcode 1964PhRvL..13..321E. DOI:10.1103/PhysRevLett.13.321.
*P. Higgs (1964). "Broken Symmetries, Massless Particles and Gauge Fields". Physics Letters 12 (2): 132. Bibcode 1964PhL....12..132H. DOI:10.1016/0031-9163(64)91136-9.
*P. Higgs (1964). "Broken Symmetries and the Masses of Gauge Bosons". Physical Review Letters 13 (16): 508. Bibcode 1964PhRvL..13..508H. DOI:10.1103/PhysRevLett.13.508.
*P. Higgs (1966). "Spontaneous Symmetry Breakdown without Massless Bosons". Physical Review 145 (4): 1156. Bibcode 1966PhRv..145.1156H. DOI:10.1103/PhysRev.145.1156.
*Y. Nambu and G. Jona-Lasinio (1961). "Dynamical Model of Elementary Particles Based on an Analogy with Superconductivity". Physical Review 122: 345–358. Bibcode 1961PhRv..122..345N. DOI:10.1103/PhysRev.122.345.
*J. Goldstone, A. Salam and S. Weinberg (1962). "Broken Symmetries". Physical Review 127 (3): 965. Bibcode 1962PhRv..127..965G. DOI:10.1103/PhysRev.127.965.
*P.W. Anderson (1963). "Plasmons, Gauge Invariance, and Mass". Physical Review 130: 439. Bibcode 1963PhRv..130..439A. DOI:10.1103/PhysRev.130.439.
*A. Klein and B.W. Lee (1964). "Does Spontaneous Breakdown of Symmetry Imply Zero-Mass Particles?". Physical Review Letters 12 (10): 266. Bibcode 1964PhRvL..12..266K. DOI:10.1103/PhysRevLett.12.266.
*W. Gilbert (1964). "Broken Symmetries and Massless Particles". Physical Review Letters 12 (25): 713. Bibcode 1964PhRvL..12..713G. DOI:10.1103/PhysRevLett.12.713.
== Vanjski linkovi ==
== Vanjski linkovi ==
* http://lhcportal.com/
* http://www.nature.com/news/physicists-find-new-particle-but-is-it-the-higgs-1.10932 (Nature, juli 2012)
* http://www.nature.com/news/physicists-find-new-particle-but-is-it-the-higgs-1.10932 (Nature, juli 2012)
* http://www.youtube.com/watch?v=vXZ-yzwlwMw CERN-ova obavijest
* http://www.youtube.com/watch?v=vXZ-yzwlwMw CERN-ova obavijest
Red 34: Red 28:
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Bozoni]]
[[Kategorija:Bozoni]]

[[als:Higgs-Boson]]
[[ar:بوزون هيغز]]
[[ast:Bosón de Higgs]]
[[az:Hiqqs bozonu]]
[[bg:Хигс бозон]]
[[br:Boson Higgs]]
[[ca:Bosó de Higgs]]
[[cs:Higgsův boson]]
[[de:Higgs-Boson]]
[[el:Σωματίδιο του Χιγκς]]
[[en:Higgs boson]]
[[es:Bosón de Higgs]]
[[et:Higgsi boson]]
[[eu:Higgs bosoi]]
[[fa:بوزون هیگز]]
[[fi:Higgsin bosoni]]
[[fr:Boson de Higgs]]
[[gl:Bosón de Higgs]]
[[he:בוזון היגס]]
[[hi:हिग्स बोसॉन]]
[[hr:Higgsov bozon]]
[[hu:Higgs-bozon]]
[[id:Boson Higgs]]
[[is:Higgs-bóseind]]
[[it:Bosone di Higgs]]
[[ja:ヒッグス粒子]]
[[ka:ჰიგსის ბოზონი]]
[[ko:히그스 보손]]
[[lt:Higso bozonas]]
[[lv:Higsa bozons]]
[[mk:Хигсов бозон]]
[[ml:ഹിഗ്സ് ബോസോൺ]]
[[mr:हिग्ज बोसॉन]]
[[ms:Boson Higgs]]
[[mzn:بوزون هیگز]]
[[nds:Higgs-Boson]]
[[nl:Higgsboson]]
[[nn:Higgs-boson]]
[[no:Higgs-boson]]
[[pa:ਹਿੱਗਸ ਬੋਸੋਨ]]
[[pl:Bozon Higgsa]]
[[pt:Bóson de Higgs]]
[[ro:Bosonul Higgs]]
[[ru:Бозон Хиггса]]
[[scn:Bosoni di Higgs]]
[[sh:Higgsov bozon]]
[[simple:Higgs Boson]]
[[sk:Higgsov bozón]]
[[sl:Higgsov bozon]]
[[sr:Хигсов бозон]]
[[sv:Higgsboson]]
[[ta:ஹிக்ஸ் போசான்]]
[[th:อนุภาคฮิกส์]]
[[tl:Higgs boson]]
[[tr:Higgs bozonu]]
[[uk:Бозон Гіґґса]]
[[ur:ہگ بوسون]]
[[uz:Higgs bozoni]]
[[vi:Hạt Higgs]]
[[war:Higgs boson]]
[[zh:希格斯玻色子]]
[[zh-yue:希格斯玻色子]]

Trenutna verzija na dan 22 oktobar 2023 u 16:05

Jedna moguća signatura Higsovog bozona iz simuliranog proton–proton sudara. Raspada se skoro trenutno u dva mlaza hadrona i dva elektrona, vidljivih kao linije.

Higgsov bozon je elementarna čestica kojom se prema Standardnom modelu objašnjava masa drugih čestica, a posebno zašto su W i Z bozoni masivni za razliku od fotona koji nemaju masu.

Teoriju postojanje takvog bozona postavio je 1964. godine škotski fizičar Peter Ware Higgs.

Nova saznanja

[uredi | uredi izvor]

Krajem 90-ih godina prošlog stoljeća, CERN je započeo sa izgradnjom velikog hadronskog sudarača čija je gradnja završena 2008. godine. Istraživanja su zasnovana na sudarima proton-proton koji dovode do raspršivanja više čestica tipa elektrona, W i Z bozona, fotona, a ujedno i Higgsovog bozona.

4. jula, 2012., CERN je objavio formalnu potvrdu[1][2][3] da čestica "u skladu sa Higgs-ovim bozonom" postoji, jer je njena oznaka detektovana u podacima sa veoma malom vjerovatnoćom od 0,00003% (pet sigma) proizvedena slučajnim kolebanjima; štaviše, fizičari čestica još trebaju da potvrde da je to zaista očekivani bozon, i da nije neka druga, do sada neotkrivena čestica. 14. marta 2013. godine potvrđeno je da se doista radi o Higgsovom bozonu. Peter Higgs i François Englert su 8. oktobra 2013. godine dobili Nobelovu nagradu "za teorijsko otkriće mehanizma koji doprinosi shvatanju porijekla mase subatomskih čestica".

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Biever, Celeste. "It's a boson! But we need to know if it's the Higgs". New Scientist (jezik: engleski). Pristupljeno 22. 10. 2021.
  2. ^ "Higgs_hysteria".
  3. ^ Antonella Del Rosso (2012). "Higgs: the beginning of the exploration". CERN Bulletin (jezik: engleski).

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Higgsov bozon koji govori o fizici treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.