Razlika između verzija stranice "Bokvica"

*Bokvica*
Bokvica
	"Ženska bokvica" (Plantago major)
Sistematika
Carstvo	Plantae
(nesvrstani)	Eudicots
Red	Lamiales
Porodica	Plantaginaceae
Rod	Plantago; L.
Podrodovi
	Plantago; Coronopus; Bougeria; Psyllium; Littorella

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 22 januar 2024 u 00:42

Bokvica, poznata i kao konjska rebra, mala bokvica, koncula, žilovlak, trputac (lat. Plantago), je rod biljaka iz porodice Plantaginaceae. Ovaj rod se sastoji od oko 200 vrsta. Najvećim dijelom to su zeljaste, jednogodišnje biljke, dok su neke od njih manji grmovi visoki do 60 cm. Listovi su sesilni, ali imaju suženi dio u blizini stabla koje je pseudo-peteljka. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila, koje se granaju na širem dijelu lista. Listovi su široki ili uski, u zavisnosti od vrste. Cvati su na peteljkama obično od 5 do 40 cm visoke, a mogu biti kratke i konusne ili duge i šiljate, s brojnim manjim cvjetovima koji se oprašuju putem vjetra. Plod je dvosjemeni. Bokvicom se hrane larve nekih vrsta leptira.

Naziv

Bokvicu nazivaju i muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok ženska bokvica ( Plantago major) nazivaju velikim trputcem ili bokvicom ženskom, a razlikuju se po obliku listova - ženska ili širokolisna bokvica (P. major) i muška ili uskolisna bokvica (P. lanceolata).

Rasprostranjenost

Rasprostranjena je po cijeloj Evropi, Americi, Aziji, Australiji, Novom Zelandu i Africi, a raste na livadama i svijetlim prozračnim šumama. Mnoge vrste iz ovog roda su kosmopolitske biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, putevima, prugama, obalama mora, rijeka te po planinama i pašnjacima.

Upotreba

Koristi se od prahistorijskih vremena kao biljni preparat. U narodnoj medicini se više cijeni muška bokvica (Herba Plantaginis lanceolatae) ili trputac muški. Za lijek se skupljaju korijen, listovi prije cvjetanja i sjeme nakon sazrijevanja. List bokvice djeluje kao astringent (sredstvo za zatvaranje), kao protivotrov, antimikrobno, antiupalno i antihistaminsko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje kašlja, iskašljavanje, diuretik i slično.

Sjeme bokvice, naročito vrste P. psyllium, koristi se kao uobičajen laksativ, dostupan u slobodnoj prodaji bez ljekarskog recepta. Sjeme nabubri i otpusti sluz kada se uroni u vodu. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput Metamucila. Vrsta bokvice P. psyllium je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja crijeva, divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u ishrani i slično. Smatra se da su se mnoge vrste bokvice koristile u ishrani od prahistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su Indijanci sa centralne obale današnje Kalifornije koristili bokvicu u ishrani prije 6000 do 8000 godina.^[1]

Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda insekata, osipa uzrokovanog otrovnim bršljanom, manjih ranica i plikova. Prema narodnoj predaji pomaže i kod ujeda zmija. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i bronhitis, u obliku čaja, tinkture ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u salatama, zelenim sosovima i slično.

Primjena u narodnoj medicini

U narodnoj medicini bokvica se najčešće koristi za liječenje kašlja i pomaže kod svih disajnih problema. Pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluća i nosa. Narodni ljekari preporučuju bokvicu za hripavac, astmu, upalu pluća, a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze s tuberkulozom. Svjež sok ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica.

Pokazalo se da bokvica stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za nikotinom. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mlade bokvice se može dodavati u salate i druga jela.

Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa, kao što su limun i narandža, u sok ili izgnječen list bokvice formira se enzim mirozinaza, koji pojačava antibakterijsko djelovanje. Aukubin iz bokvice pojačava izlučivanje mokraćne kiseline kroz bubrege te se može koristiti za probleme izazvane gihtom.

Narodni ljekari i travari koriste svjež sok bokvice za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod hemoroida. Suhe sjemenke bokvice se koriste protiv glista i stomačnih parazita poput ameba. Suho sjeme djeluju i laksatvino te ga narodni ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i kod odraslih i djece.

Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki bokvice (8 g dnevno) sprečava nastajanje žučnog kamenca.

Narodni ljekari koriste bokvicu i za veliki broj kožnih bolesti. Bokvica ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminiše kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode insekata i nekih osipa. Zbog prisustva saponina, koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin. Sok i svježe ispasiran list mogu se koristiti za rane i gnojne infekcije u usnoj duplji i grlu. Pacijenti s tumorima, kojima je radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista bokvice ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacjeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje svježeg lista bokvice. Svjež list i sok pomažu i kod infekcije zuba.

Jestivost

Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili kuhani. Zbog gorčine i zahtjevnog pripremanja za ishranu se koristi samo kad nema drugih opcija. Vlaknaste niti iz lista se moraju prije upotrebe ukloniti zbog gorčine. Peteljke su još više gorke i ne koriste se u ishrani. Čak i u salatama je bolje koristiti malo prokuhanu biljku. Sjeme je bogato vitaminom B1 i može se koristiti sirovo ili kuhano. Može se jesti samo ili dodano u brašno. Kuhano sjeme daje masu sličnu pudingu.

Vrste

Obim i broj vrsta koje spadaju u rod Plantago jasno je i precizno određen, s osnovnim problemom uključuju li se podrodovi Bougueria (jedna vrsta sa Anda) i Littorella (2–3 vrste vodenih biljaka) u rod Plantago ili ne.^[2]

Postoji približno 200 vrsta iz roda Plantago, među kojima su:

Plantago glabrifolia
Plantago grayana
Plantago hawaiensis - Havajska bokvica
Plantago hedleyi
Plantago heterophylla
Plantago hillebrandii
Plantago himalaica
Plantago hookeriana
Plantago incisa
Plantago krajinai
Plantago lanceolata - Muška bokvica, uskolisna bokvica
Plantago lanigera
Plantago longissima
Plantago macrocarpa
Plantago major - Ženska bokvica
Plantago maritima - Morska bokvica
Plantago maxima
Plantago media - Srednja bokvica
Plantago melanochrous
Plantago moorei
Plantago musicola
Plantago nivalis
Plantago nubicola (poznata i kao Bougueria nubicola)
Plantago obconica
Plantago ovata
Plantago pachyphylla

Galerija

Plantago alpina
Plantago lanceolata
Plantago lanceolata
Plantago nivalis
Cvijet muške bokvice
Plantago coronopus
Plantago media stepposa
Plantago maritima

Literatura

Vasa Pelagić, Pelagićev Narodni Učitelj, 1888.
Dr. Jovan Tucakov, Lečenje biljem, Vulkan izdavaštvo, 2014.

Reference

^ C.Michael Hogan (2008) Morro Creek, ed. by A. Burnham
^ Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. Piecing together the "new" Plantaginaceae Arhivirano 26. 6. 2010. na Wayback Machine. American Journal of Botany 92: 297–315.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Bokvica

Bokvica
Medicinska upotreba u Armeniji
Dodatni podaci o psilijumu, kao i proces uzgajanja i ekonomska vrijednost
Jestivost bokvica: Identifikacija jestivih dijelova divlje bokvice.
Upotreba: Trputac – Bokvica – Plantago Arhivirano 8. 1. 2015. na Wayback Machine

[1] C.Michael Hogan (2008) Morro Creek, ed. by A. Burnham

[albach-2] Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. Piecing together the "new" Plantaginaceae Arhivirano 26. 6. 2010. na Wayback Machine. American Journal of Botany 92: 297–315.

[1]

[2]

@@ Red 20: / Red 20: @@
 ''Littorella''
 }}
-'''Bokvica''', poznata i kao ''konjska rebra'', ''mala bokvica'', ''koncula'', ''žilovlak'', ''trputac'' ([[Latinski jezik|lat]]. Plantago), je rod biljaka iz porodice [[Plantaginaceae]]. Ovaj rod se sastoji od oko 200 vrsta. Najvećim dijelom to su zeljaste, jednogodišnje [[Biljke|biljke]], dok su neke od njih manji grmovi visoki do 60 cm. Listovi su sesilni, ali imaju suženi dio u blizini stabla koje je pseudo-peteljka. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila, koje se granaju na širem dijelu lista. Listovi su široki ili uski, u zavisnosti od vrste. Cvati su na peteljkama obično od 5 do 40 cm visoke, a mogu biti kratke i [[Konus|konusne]] ili duge i šiljate, sa brojnim malehnim [[Cvijet|cvjetovima]] koji se oprašuju putem [[Vjetar|vjetra]]. [[Plod]] je dvosjemeni. Bokvicom se hrane [[larve]] nekih vrsta [[leptir]]a.
+'''Bokvica''', poznata i kao ''konjska rebra'', ''mala bokvica'', ''koncula'', ''žilovlak'', ''trputac'' ([[Latinski jezik|lat]]. ''Plantago''), je rod biljaka iz porodice [[Plantaginaceae]]. Ovaj rod se sastoji od oko 200 vrsta. Najvećim dijelom to su zeljaste, jednogodišnje [[biljke]], dok su neke od njih manji grmovi visoki do 60&nbsp;cm. Listovi su sesilni, ali imaju suženi dio u blizini stabla koje je pseudo-peteljka. Na listovima je naglašeno 3 do 5 provodnih žila, koje se granaju na širem dijelu lista. Listovi su široki ili uski, u zavisnosti od vrste. Cvati su na peteljkama obično od 5 do 40&nbsp;cm visoke, a mogu biti kratke i [[konus]]ne ili duge i šiljate, s brojnim manjim [[Cvijet|cvjetovima]] koji se oprašuju putem [[Vjetar|vjetra]]. [[Plod]] je dvosjemeni. Bokvicom se hrane [[larve]] nekih vrsta [[leptir]]a.
-[[Slika:Plantago_major.jpg|lijevo|thumb|Ženska bokvica]]
+[[Datoteka:Plantago_major.jpg|desno|mini|200px|Ženska bokvica]]
-[[Slika:Plantago_major_004.JPG|thumb|lijevo|Klas ženske bokvice'']]
+[[Datoteka:Plantago_major_004.JPG|desno|mini|200px|Klas ženske bokvice'']]
-[[Slika:Ribwort_600.jpg|thumb|lijevo|Muška bokvica]]
+[[Datoteka:Ribwort_600.jpg|desno|mini|200px|Muška bokvica]]
-[[Slika:Plantago_lanceolata6_ies.jpg|thumb|lijevo|List muške bokvice]]
+[[Datoteka:Plantago_lanceolata6_ies.jpg|desno|mini|200px|List muške bokvice]]
-[[Slika:PLANTAGO_LANCEOLATA_-_AGUDA_-_IB-059_(Plantatge_de_fulla_estreta).JPG|thumb|lijevo|Cvijet muške bokvice]]
+[[Datoteka:PLANTAGO_LANCEOLATA_-_AGUDA_-_IB-059_(Plantatge_de_fulla_estreta).JPG|desno|mini|200px|Cvijet muške bokvice]]
 == Naziv ==
-Bokvicu nazivaju i muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok ženska bokvica ( ''Plantago major'') nazivaju velikim trpucem ili bokvicom ženskom, a razlikuju se  po obliku listova - '''ženska''' ili '''širokolisna bokvica''' (''P. major'') i '''muška''' ili '''uskolisna bokvica''' ('''P. lanceolata''').
+Bokvicu nazivaju i muškom bokvicom, odnosno trpucem muškim, dok ženska bokvica ( ''Plantago major'') nazivaju velikim trputcem ili bokvicom ženskom, a razlikuju se po obliku listova - '''ženska''' ili '''širokolisna bokvica''' (''P. major'') i '''muška''' ili '''[[uskolisna bokvica]]''' ('''[[P. lanceolata]]''').
 == Rasprostranjenost ==
-Rasprostranjena je po cijeloj [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Afrika|Africi]], a raste na livadama i svijetlim prozračnim [[šuma]]ma. Mnoge vrste iz ovog roda su [[kosmopolita|kosmopolitske]] biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, [[Putevi|putevima]], [[pruga|prugama]], obalama [[More|mora]], [[rijeka]] te po [[Planina|planinama]] i pašnjacima.
+Rasprostranjena je po cijeloj [[Evropa|Evropi]], [[Amerika|Americi]], [[Azija|Aziji]], [[Australija|Australiji]], [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] i [[Afrika|Africi]], a raste na livadama i svijetlim prozračnim [[šuma]]ma. Mnoge vrste iz ovog roda su [[kosmopolita|kosmopolitske]] biljke. Vrlo često rastu na vlažnijem tlu, po mjestima koja su ugažena, [[putevi]]ma, [[pruga]]ma, obalama [[More|mora]], [[rijeka]] te po [[planina]]ma i pašnjacima.
 == Upotreba ==
-Koristi se od [[Prahistorija|prahistorijskih vremena]] kao biljni preparat. U narodnoj [[medicina|medicini]] se više cijeni muška bokvica (''Herba Plantaginis lanceolatae'') bokvica muška ili trputac muški. Za [[lijek]] se skupljaju [[korijen]], listovi prije cvjetanja, te  sjeme nakon sazrijevanja.
+Koristi se od [[Prahistorija|prahistorijskih vremena]] kao biljni preparat. U narodnoj [[medicina|medicini]] se više cijeni muška bokvica (''Herba Plantaginis lanceolatae'') ili trputac muški. Za [[lijek]] se skupljaju [[korijen (biljka)|korijen]], listovi prije cvjetanja i sjeme nakon sazrijevanja. List bokvice djeluje kao [[astringent]] (sredstvo za zatvaranje), kao protiv[[otrov]], anti[[Mikrobi|mikrobno]], antiupalno i anti[[histamin]]sko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje [[Kašalj|kašlja]], iskašljavanje, [[diuretik]] i slično.
-List bokvica djeluje kao [[astringent]] (sredstvo za zatvaranje), kao protiv[[otrov]], anti[[Mikrobi|mikrobno]], antiupalno i anti[[histamin]]sko sredstvo, kao i sredstvo za ublažavanje [[Kašalj|kašlja]], iskašljavanje, [[diuretik]] i slično.
-Sjeme bokvice, naročito vrste ''P. psyllium'', koristi se kao uobičajen [[laksativ]], dostupan u slobodnoj prodaji bez liječničkog recepta. Sjeme nabubri i otpusti [[sluz]] kada se uroni u [[Voda|vodu]]. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput [[Metamucil|Metamucila]]. Vrsta bokvice ''P. psyllium'' je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja [[crijeva]], divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u [[Ishrana|ishrani]] i slično. Smatra se da su se mnoge vrste bokvice koristile u ishrani od prehistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su [[indijanci]] sa centralne obale današnje [[California|Californije]] koristili bokvicu u ishrani prije 6.000 do 8.000 godina.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18502 C.Michael Hogan (2008) ''Morro Creek'', ed. by A. Burnham]</ref>
+Sjeme bokvice, naročito vrste ''P. psyllium'', koristi se kao uobičajen [[laksativ]], dostupan u slobodnoj prodaji bez ljekarskog recepta. Sjeme nabubri i otpusti [[sluz]] kada se uroni u [[Voda|vodu]]. Koristi se i kao dodatak u proizvodnji laksativa, poput [[Metamucil]]a. Vrsta bokvice ''P. psyllium'' je korisna i za ublažavanje konstipacije (zatvora), simptoma sindroma nadražaja [[crijeva]], divertikuloze, kao izvor dijetetskih vlakana u [[Ishrana|ishrani]] i slično. Smatra se da su se mnoge vrste bokvice koristile u ishrani od prahistorijskih vremena. Naprimjer, postoje dokazi da su [[Indijanci]] sa centralne obale današnje [[Kalifornija|Kalifornije]] koristili bokvicu u ishrani prije 6000 do 8000 godina.<ref>[http://www.megalithic.co.uk/article.php?sid=18502 C.Michael Hogan (2008) ''Morro Creek'', ed. by A. Burnham]</ref>
-Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda [[Insekti|insekat]]a, osipa uzrokovanog [[Otrov|otrovnim]] [[bršljan]]om, manjih ranica i plikova. U narodnoj predaji, postoje priče da pomaže i kod ujeda [[zmija]]. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i [[bronhitis]], u obliku [[čaj]]a, [[tinktura|tinkture]] ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u [[salata]]ma, zelenim sosovima i slično.
+Pri vanjskoj upotrebi, oblog od lišća je koristan protiv ujeda [[Insekti|insekat]]a, osipa uzrokovanog [[otrov]]nim [[bršljan]]om, manjih ranica i plikova. Prema narodnoj predaji pomaže i kod ujeda [[zmija]]. Kod interne upotrebe, korisna je za kašalj i [[bronhitis]], u obliku [[čaj]]a, [[tinktura|tinkture]] ili sirupa. Vrste koje imaju široko lišće koriste se i kao povrće u [[salata]]ma, zelenim sosovima i slično.
 ==Primjena u narodnoj medicini==
-U narodnoj [[Medicina|medicini]] bokvica se najčešće koristi za liječenje kašlja, i pomaže kod svih disajnih problema. Pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluča i nosa. Narodni ljekari  preporučuju bokvicu za hripavcu, astmu, upalu pluća, a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze sa [[Tuberkuloza|tuberkulozom]].
+U narodnoj [[Medicina|medicini]] bokvica se najčešće koristi za liječenje kašlja i pomaže kod svih disajnih problema. Pospješuje izbacivanje sekreta i šlajma iz pluća i nosa. Narodni ljekari preporučuju bokvicu za [[hripavac]], [[astma|astmu]], [[Upala pluća|upalu pluća]], a može se koristiti i za ublažavanje tegoba koje dolaze s [[Tuberkuloza|tuberkulozom]]. Svjež sok ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica.
-Svijež sok  ili ispasiran list ubrzava zarastanje otvorenih rana i modrica
-Pokazalo se da bokvica stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za nikotinom. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mlade bokvice se može dodavati u salate i druga jela.
+Pokazalo se da bokvica stvara odbojnost prema pušenju i smanjuje potrebu organizma za [[nikotin]]om. Žvakanje svježeg lista pomaže kod odvikavanja od pušenja, a može se koristi i čaj. List mlade bokvice se može dodavati u salate i druga jela.
-Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa kao što su [[limun]] i [[narandža]], u sok ili izgnječen list bokvice, formira se [[Enzimi|enzim]] myrosinase koji pojačava antibakterijsko dejstvo.
+Dodavanjem svježe iscijeđenog soka citrusa, kao što su [[limun]] i [[narandža]], u sok ili izgnječen list bokvice formira se [[Enzimi|enzim]] mirozinaza, koji pojačava antibakterijsko djelovanje. Aukubin iz bokvice pojačava izlučivanje mokraćne [[kiseline]] kroz [[bubreg]]e te se može koristiti za probleme izazvane [[giht]]om.
-Aukubin iz bokvice pojačava izlučivanje mokraćne [[kiseline]] kroz [[Bubreg|bubrege]], te se može koristit za probleme izazvane [[Giht|gihtom]].
-[[Narodni ljekari]] i travari koriste svjež sok bokvice za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod [[Hemoroidi|hemoroida]].
+[[Narodni ljekari]] i travari koriste svjež sok bokvice za čišćenje krvi i pomoć kod nekih vrsta čireva. Pomaže i kod upale sluznice, zaliječivanja oteklih žlijezdi i kod [[Hemoroidi|hemoroida]]. Suhe sjemenke bokvice se koriste protiv glista i stomačnih [[Paraziti|parazita]] poput ameba. Suho sjeme djeluju i [[laksativ|laksatvino]] te ga narodni ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i kod odraslih i djece.
-Suhe sjemenke bokvice se koriste protiv glista i stomačnih [[Paraziti|parazita]] poput ameba.
-Suho sjeme djeluju i [[laksativ|laksatvino]] te ga narodni ljekari i travari preporučuju protiv zatvora stolice i za odraslih i djecu.
-Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki bokvice (8gr dnevno) spriječava nastajanje žučnog kamenca.
+Postoje tvrdnje da redovno uzimanje sjemenki bokvice (8 g dnevno) sprečava nastajanje žučnog kamenca.
-[[Narodni ljekari]] koriste bokvicu i za veliki broj kožnih [[bolesti]]. Bokvica ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminiše kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode [[Insekti|insekata]] i nekih osipa. Zbog prisustva [[Saponin|saponina]], koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin.
+[[Narodni ljekari]] koriste bokvicu i za veliki broj kožnih [[bolesti]]. Bokvica ubrzava zarastanje otvorenih rana, eliminiše kožne čireve, pomaže kod posjekotina, modrica, podlijeva, opekotina, plikova, žuljeva, zanoktica, ubode [[Insekti|insekata]] i nekih osipa. Zbog prisustva [[saponin]]a, koji njeguje kožu, koristi se kao prirodni antihistamin. Sok i svježe ispasiran list mogu se koristiti za rane i gnojne [[infekcije]] u usnoj duplji i grlu. Pacijenti s [[tumor]]ima, kojima je radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista bokvice ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacjeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje svježeg lista bokvice. Svjež list i sok pomažu i kod [[infekcije]] zuba.
-Sok i svježe ispasiran list se mogu koristiti za rane i gnojne [[infekcije]] u usnoj duplji i grlu. Pacijenti sa [[Tumor|tumorima]], kojima je  radijacija prouzrokovala rane u ustima mogu koristiti ispasiranu smjesu lista bokvice, ili svjež sok za ispiranje, u svrhu bržeg zacijeljivanja rana i umanjivanje tegoba. U ove svrhe djelotvornoje i žvakanje sviježeg lista bokvice. Svjež list i sok pomažu i kod [[infekcije]] zuba.
 == Jestivost ==
-Mladi listovi se mogu jesti sirovi ili kuhani. Zbog gorčine i zahtjevnog pripremanja za ishranu se koristi samo kad nema drugih opcija. Vlaknaste niti iz lista se moraju prije upotrebe ukloniti zbog gorčine. Peteljke su još više gorke te se ne koriste u ishrani. Čak i u salatama je bolje koristiti malo prokuhanu biljku. Sjeme je bogato vitaminom B1 i može se koristiti sirovo ili kuhano. Može se jesti samo ili dodano u brašno. Kuvano sjeme daje masu sličnu pudingu.
+Mladi listovi mogu se jesti sirovi ili kuhani. Zbog gorčine i zahtjevnog pripremanja za ishranu se koristi samo kad nema drugih opcija. Vlaknaste niti iz lista se moraju prije upotrebe ukloniti zbog gorčine. Peteljke su još više gorke i ne koriste se u ishrani. Čak i u salatama je bolje koristiti malo prokuhanu biljku. Sjeme je bogato vitaminom B1 i može se koristiti sirovo ili kuhano. Može se jesti samo ili dodano u brašno. Kuhano sjeme daje masu sličnu pudingu.
 == Vrste ==
-Obim i broj vrsta koje spadaju u rod ''Plantago'' je prilično jasno i precizno određen, sa osnovnim problemom da li se podrodovi ''[[Bougueria]]'' (jedna vrsta sa [[Andi|Anda]]) i  ''[[Littorella]]'' (2–3 vrste vodenih biljaka) uključuju u rod ''Plantago'' ili ne.<ref name="albach">Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. [http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 Piecing together the "new" Plantaginaceae]. ''American Journal of Botany'' 92: 297–315.</ref>
+Obim i broj vrsta koje spadaju u rod ''Plantago'' jasno je i precizno određen, s osnovnim problemom uključuju li se podrodovi ''[[Bougueria]]'' (jedna vrsta sa [[Andi|Anda]]) i ''[[Littorella]]'' (2–3 vrste vodenih biljaka) u rod ''Plantago'' ili ne.<ref name="albach">Albach, D. C., Meudt, H. M. & Oxelman, B. 2005. [http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 Piecing together the "new" Plantaginaceae] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100626103255/http://www.amjbot.org/cgi/content/full/92/2/297 |date=26. 6. 2010}}. ''American Journal of Botany'' 92: 297–315.</ref>
-Postoji oko 200 vrsta iz roda ''Plantago'', među kojima su:
+Postoji približno 200 vrsta iz roda ''Plantago'', među kojima su:
 {|
 |- valign=top
@@ Red 109: / Red 102: @@
 *''[[Plantago incisa]]''
 *''[[Plantago krajinai]]''
-*''[[Plantago lanceolata]]'' - Muška bokvica, uskolisna bokvica
+*''[[Uskolisna bokvica|Plantago lanceolata]]'' - Muška bokvica, uskolisna bokvica
 *''[[Plantago lanigera]]''
 *''[[Plantago longissima]]''
 *''[[Plantago macrocarpa]]''
-*''[[Plantago major]]'' - Ženska bokvica
+*''[[Širokolisna bokvica|Plantago major]]'' - Ženska bokvica
 *''[[Plantago maritima]]'' - Morska bokvica
 *''[[Plantago maxima]]''
@@ Red 155: / Red 148: @@
 ==Galerija==
  <gallery>
  Datoteka:Plantago alpina0.jpg|''Plantago alpina''
  Datoteka:Plantago_lanceolata_plant.jpg|''Plantago lanceolata''
  Datoteka:Ribwort 600.jpg |''Plantago lanceolata''
  Datoteka:Plantago nivalis.JPG|''Plantago nivalis''
  Datoteka:Ribwort flower spike 800.jpg|Cvijet muške bokvice
  Datoteka:Plantago coronopus0.jpg|''Plantago coronopus''
  Datoteka:Plantago-media-stepposa10.jpg|''Plantago media stepposa''
  Datoteka:Plantago-maritima-flowers.JPG|''Plantago maritima''
  </gallery>
+== Literatura ==
+* Vasa Pelagić, ''Pelagićev Narodni Učitelj'', 1888.
+* Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014.
 == Reference ==
@@ Red 175: / Red 172: @@
 *[http://www.hort.purdue.edu/newcrop/afcm/psyllium.html Dodatni podaci o psilijumu, kao i proces uzgajanja i ekonomska vrijednost]
 *[http://www.northernbushcraft.com/plants/commonPlantain/notes.htm Jestivost bokvica]: Identifikacija jestivih dijelova divlje bokvice.
-*[http://e-ljekarna.net/trputac-bokvica/ Upotreba: Trputac – Bokvica – Plantago]
+*[http://e-ljekarna.net/trputac-bokvica/ Upotreba: Trputac – Bokvica – Plantago] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150108025336/http://e-ljekarna.net/trputac-bokvica/ |date=8. 1. 2015 }}
-==Dodatna literatura==
-* Vasa Pelagić, ''Pelagićev Narodni Učitelj'', 1888.
-* Dr. Jovan Tucakov, ''Lečenje biljem'', Vulkan izdavaštvo, 2014.
+[[Kategorija:Flora Bosne i Hercegovine]]
 [[Kategorija:Ljekovito bilje]]
 [[Kategorija:Samoniklo jestivo bilje]]
 [[Kategorija:Plantaginaceae]]
-[[Kategorija:U začetku, Biologija]]
 [[Kategorija:Lamiales]]