Pluća

Pluća i srce

Pluća su organ za disanje koji zauzima najveći dio prsne šupljine.

Pluća su paran organ za disanje. Prava pluća se pojavljuju gotovo kod svih kopnenih kičemnjaka. Najjednostavnija pluća su kod vodozemaca. Njihova pluća su u obliku vreće i slabo diferencirana. Kod gmizavaca srećemo više diferencirana pluća. Kod ptica su pluća dosta manja, ali i zbog dodatnih vazdušnih kesa, znatno složenije građena. Pluća kičmenjaka su slična onim kod gmizavaca. Kod čovjeka se sastoje iz lijevog i desnog plućnog krila, koji je na lijevoj strani podijeljen u dva, a na desnoj u tri režnja. Pluća nemaju nikakvu muskulaturu. Zrak se usisava pomoću aktivnosti mišića grudnog koša i dijafragme.

Pluća kičmenjaka

Oba pluća kičmenjaka, nazvana još i plućnim krilima, su smještena u grudnom košu (Thorax). manje ili više duboki rezovi dijele pluća na plućne režnjeve. Površina pluća je prekrivena glatkom opnom tzv. plućna maramica. Između dvije plućne maramice, od kojih je jedna srasla s plućima a druga sa zidom grudnog koša, nalazi se međuprostor, koji je presudan u aktu disanja, jer uzrokuje razliku u pritiscima. Pri povredi pluća, može doći do probijanja plućne maramice, razlika u pritiscima nestaje i pluća prestaju sa radom.

Građa ljudskih pluća

Ljudska pluća se sastoje od desnog pluća, desno plućno krilo, i lijevog pluća, lijevo plućno krilo. Oba plućna krila su podijeljena na više dijelova pomoću plućnih režnjeva. Desno plućno krilo je tako podijeljeno na tri dijela, a lijevo na dva. Lijevo plućno krilo je nešto manje od desnog jer nešto prostora zauzima i srce.

Anatomija pluća čovjeka

Datoteka:Diagrama de los pulmones.svg

1. dušnik; 2. plućne vene; 3. plućne arterija;4. alveolarni vodovi; 5. alveole; 7. bronhioli; 8. tercijarni bronhi; 9. sekundarni bronhi; 10. primarni bronhi; 11. grkljan

Pluća se nalaze unutar prsne šupljine zauzimajući njezin najveći dio, zaštićena rebrima. Sastoje se od lijevog (lat. plumo sinister) i desnog (lat. plumo dexter) plućnog krila. Lijevo plućno krilo ima dva, a desno tri režnja (lat. lobus) koji se dalje dijele u režnjiće (lat. lobulus), izvana su obavijeni opnom koja se naziva pleura (porebrica). Unutarnji dio te opne koji prekriva plućna krila zove se visceralna pleura (poplućnica), a vanjski dio koji oblaže stijenku prsnog koša (rebra) parijetalna pleura (stjenčana porebrica). Pluća su donjim dijelom naslonjena na ošit - mišićnu pregradu koja se nalazi između prsne i trbušne šupljine.

Dušnice (lat. bronchus) nastaju na donjem kraju dušnika (lat. trachea) koji se podijeli na lijevi glavni bronh koji vodi u lijevo plućno krilo i desni glavni bronh koji vodi u desno plućno krilo. Svaki glavni bronh ulazi u plućno krilo, gdje se dalje grana u lobarne bronhe (bronhi 2. reda). Glavni lijevi bronh se dijeli u dva lobarna bronha, a desni glavni bronh u tri lobarna bronha, svaki za jedan režanj. Dalje se svaki lobarni bronh unutar svoga režnja se dijeli u segmentalne bronhe (bronhi 2. režnja), koji se dalje dijele u bronhe 3. reda, od kojih nastaju bronhiole (lat. bronchioli), te dalje terminalne bronhiole (lat. bronchiole termianles). Bronhi se razlikuju od bronhiola po tome što bronhiole ne sadrže hrskavica i žlijezda u svojim stijenkama. Daljnjim grananjem bronhiola dolazi se do duktalnih vodova (lat. ductuli alveolares) čije stijenke se sastoje od alveola. Osnovna građevna jedinica pluća je acinus, u koji ulazi po jedan terminalni bronhiol koji se dalje grana u manje segmente koji sadrže alveole u kojima se odvija izmjena plinova. Svaki plućni režnjić (lat. lobulus) sastoji se od 15-ak acinusa.

Histologija

Dušnice, bronhi i bronhioli, iznutra su obloženim cilindričnim epitelom koji sadrže trepetljike i vrčastim stanicama koje izlučuju sekret. U većim bronhima cilindrični je višeredan, te se postupno smanjuje do jednoslojnog cilindričnog, i na kraju postaje jednoredan kubičan epitel, a smanjuje se i broj vrčastih stanica. Trepetljike epitela u dišnim putevima svojim kretanjem djeluju tako da pomiču sekret vrčastih stanica prema gore do grkljana gdje ga osoba proguta ili iskašlje. Stijenka u alveolarnim vodovima i alveolama je građena od pločastih stanica (pneumocita tip 1 i tip 2) kroz koje se odvija izmjena plinova. Uz same alveole nalaze se i kapilare plućnog krvotoka u koje dovode ugljen dioksid koji se otpušta i preuzimaju i odvode kisik ostalim organima. Stijenka bronha sadrži i glatke mišićne stanice i elastične niti. Mišićne stanice svojom kontrakcijom mijenjaju promjer bronha, te tako utječu na protok zraka prilikom faza disanja. Bronhi sadrže i hrskavicu koja kao prsten obavija bronh, dok je bronhioli ne sadrže.

Vanjski linkovi

• Pluća (en)
• Rak pluća (en)
• Transplatacija pluća (en)

Nedovršeni članak Pluća koji govori o biologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.