Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Dmitrij Mendeljejev"

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
No edit summary
No edit summary
Red 64: Red 64:


Dodavajući ostale elemente i slijedeći ovu shemu, Dmitrij je razvio proširenu verziju svog periodnog sistema.<ref name="brief" /><ref name="chemsheets" /> Njegovo formalno predstavljanje Ruskom hemijskom društvu 6. marta 1869. godine, Mendeljejev je naslovio ''Zavisnost između osobina atomskih težina elemenata'', u kojoj je opisao elemente u odnosu i na njihove atomske mase i [[valencija (hemija)|valenciju]]. U toj prezentaciji naveo je, između ostalog, da:
Dodavajući ostale elemente i slijedeći ovu shemu, Dmitrij je razvio proširenu verziju svog periodnog sistema.<ref name="brief" /><ref name="chemsheets" /> Njegovo formalno predstavljanje Ruskom hemijskom društvu 6. marta 1869. godine, Mendeljejev je naslovio ''Zavisnost između osobina atomskih težina elemenata'', u kojoj je opisao elemente u odnosu i na njihove atomske mase i [[valencija (hemija)|valenciju]]. U toj prezentaciji naveo je, između ostalog, da:
{{prijevod sekcija}}
# ako se [[Hemijski element|elementi]] poslože u odnosu na njihove atomske mase, uočava se određena periodičnost njihovih osobina.
# ako se [[Hemijski element|elementi]] poslože u odnosu na njihove atomske mase, uočava se određena periodičnost njihovih osobina.
# Elements which are similar regarding their chemical properties have atomic weights which are either of nearly the same value (e.g., Pt, Ir, Os) or which increase regularly (e.g., K, Rb, Cs).
# Elementi koji su slični u pogledu njihovih hemijskih osobina imaju atomske mase koje su ili gotovo sličnih vrijednosti (npr. [[Platina|Pt]], [[Iridij|Ir]], Os) ili koje se pravilno povećavaju (npr. [[Kalij|K]], Rb, [[Cezij|Cs]]).
# Raspored elemenata u grupe po redoslijedu njihovih atomskih masa odgovara njihovim takozvanim valencijama, kao i, donekle, njihovim određenim hemijskim osobinama, kao što je to uočljivo duž drugih serija poput Li, Be, B, C, N, O i F.
# The arrangement of the elements in groups of elements in the order of their atomic weights corresponds to their so-called valencies, as well as, to some extent, to their distinctive chemical properties; as is apparent among other series in that of Li, Be, B, C, N, O, and F.
# Elementi koji su najviše rasprostranjeni imaju uglavnom male atomske mase.
# The elements which are the most widely diffused have small atomic weights.
# Magnituda atomske mase određuje karakter elementa, kao što magnituda molekule određuje karakter hemijskog spoja.
# The magnitude of the atomic weight determines the character of the element, just as the magnitude of the molecule determines the character of a compound body.
# Možemo očekivati otkrića mnogih novih, još neotkrivenih, elemenata, naprimjer dva elementa analogna [[aluminij]]u i [[silicij]]u, čije bi atomske mase bile između 65 i 75.
# We must expect the discovery of many yet unknown elements–for example, two elements, analogous to aluminium and [[silicon]], whose atomic weights would be between 65 and 75.
# Atomske mase nekog elementa se mogu ponekad otkriti ili dodati znanjem istih kod nekog susjednog elementa. Tako atomska masa [[telur]]a mora ležati između 123 i 126, a ne može biti 128. ''Međutim, ovdje Mendeljejev nije bio upravu jer atomska masa telura (127,6) ostaje viša nego kod [[jod]]a (126,9) kako je prikazano u modernim periodnim sistemima, a razlog za to je način na koji se atomske mase računaju, zasnovano na ponderisanom prosjeku svih uobičajenih izotopa nekog elementa, a ne samo verzije izotopa kod njih je odnos broja [[proton]]a i [[neutron]]a 1:1, na šta se pozivao Mendeljejev.''
# The atomic weight of an element may sometimes be amended by a knowledge of those of its contiguous elements. Thus the atomic weight of [[tellurium]] must lie between 123 and 126, and cannot be 128. ''Here Mendeleev seems to be wrong as the "atomic mass" of tellurium (127.6) remains higher than that of [[iodine]] (126.9) as displayed on modern periodic tables, but this is due to the way atomic masses are calculated, based on a weighted average of all of an element's common isotopes, not just the one-to-one [[proton-neutron ratio|proton/neutron-ratio]] version of the element to which Mendeleev was referring.''
# Određene karakteristične osobine elemenata mogu biti previđene iz njihovih atomskih masa.
# Certain characteristic properties of elements can be foretold from their atomic weights.


Mendeljejev je objavio svoju periodnu tabelu sa svim do tada poznatim elementima i predvidio nekoliko novih elemenata da bi imao popunjenu svu tabelu. Samo nekoliko mjeseci nakon njega, [[Lothar Meyer|Meyer]] je objavio gotovo istu tabelu. Neki smatraju da su on i Mendeljejev zajednički autori periodnog sistem, međutim većina se slaže da je zbog Mendeljejevih preciznih predviđanja osobina elemenata koje je nazvao ''ekasilicij'', ''ekaaluminij'' i ''ekabor'' (danas su poznati kao [[germanij]], [[galij]] i [[skandij]], respektivno), daje mu određenu prednost i čast u kreiranju periodnog sistema.
Mendeljejev je objavio svoju periodnu tabelu sa svim do tada poznatim elementima i predvidio nekoliko novih elemenata da bi imao popunjenu svu tabelu. Samo nekoliko mjeseci nakon njega, [[Lothar Meyer|Meyer]] je objavio gotovo istu tabelu. Neki smatraju da su on i Mendeljejev zajednički autori periodnog sistem, međutim većina se slaže da je zbog Mendeljejevih preciznih predviđanja osobina elemenata koje je nazvao ''ekasilicij'', ''ekaaluminij'' i ''ekabor'' (danas su poznati kao [[germanij]], [[galij]] i [[skandij]], respektivno), daje mu određenu prednost i čast u kreiranju periodnog sistema.

Verzija na dan 18 maj 2014 u 15:57

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Дми́трий Ива́нович Менделе́ев
Rođenje8. februar 1834.
Tobolsk
Smrt2. februar 1907(1907-02-02) (72 godine)
Sankt Peterburg
DržavljanstvoRusko carstvo
NarodnostRus
Poljehemija, fizika
Alma materUniverzitet Sankt Peterburg
Istaknuti studentiDmitrij Petrovič Konovalov, Valerij Gemilian, Aleksander Bajkov
Poznat(a) posastavio periodni sistem elemenata
Religijapravoslavna

Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (Tobolsk, 8. februar 1834. - Sankt Peterburg 2. februar 1907.) bio je ruski hemičar i izumitelj. Formulirao je Zakon periodičnosti, napravio svoju verziju periodnog sistema hemijskih elemenata i koristio ga za ispravljanje osobina nekih već otkrivenih elemenata, kao i previđanje osobina elemenata koji do tada još nisu bili otkriveni.

Periodni sistem elemenata je bio važna karika nauke u Drugoj industrijskoj revoluciji. Za razliku od ostalih naučnika, Mendeljejev je predvidio da će se mnogi elementi još otkriti. U nekoliko slučajeva poznato je njegovo neslaganje s prihvaćenim atomskim masama, govorio je da se one ne slažu s Periodnim zakonom, i to se pokazalo kao tačno.

Biografija

Mendeljejev je rođen u selu Verkhnie Aremzyani, u blizini Tobolska u Sibiru, otac mu je bio Ivan Pavlovič Mendeljejev a majka Marija Dmitrijevna Mendeljejev (rođena Kornilijeva). Njegov djed je bio Pavao Maksimovič Sokolov, pravoslavni sveštenik iz regije Tver.[1] Ivan, zajedno sa svojom braćom i sestrama, dobio je novo prezime dok je pohađao teološko sjemenište[2] Mendeljejev je odgajan u pravoslavnom duhu, a majka ga je savjetovala da se drži božanske i naučne istine.[3] Njegov sin je kasnije izjavio da se Mendeljejev kasnije udaljio od crkve i prihvatio neku formu deizma.[4] Mendeljejev je bio jedno od mnogobrojne djece Ivana i Marije, tačan broj ni do danas nije poznat. Različiti izvori navode 11, 13, 14 ili 17 djece.[5] Kada je imao 13 godina, nakon što mu je otac umro, a majčina fabrika uništena u požaru, Mendeljejev je pošao u gimnaziju u Tobolsku. Godine 1849. majka ga je vodila po cijeloj Rusiji nastojeći ga mu priušti više obrazovanje. Univerzitet u Moskvi ga nije primio. Njih dvoje su zatim otišli u Sankt Peterburg, gdje je uspio upisati školu svog oca. Sada siromašna, porodica Mendeljejev se nastanila u Sankt Peterburgu gdje je on završio glavni pedagoški institut 1850. godine. Nakon završene škole, dobio je tuberkulozu, što ga je primoralo da se odseli na Krim 1855. godine. Dok je tamo boravio, u gimnaziji u Simferopolju je postao magistar nauka. Poslije potpunog ozdravljenja vratio se u Sankt Peterburg 1857. godine.

Kasniji život

Između 1859. i 1861., radio je na kapilarnosti tekućina i dizajniranju spektroskopa u Heidelbergu. Krajem augusta 1861. godine napisao je svoju prvu knjigu o spektroskopu. Zaručio se 4. aprila 1862. godine sa Feozvom Nikitična Leščevom a 27. aprila 1862. su se i vjenčali u crkvi Inženjerskog instituta Nikolaev u Sankt Peterburgu. Postao je doktor nauka 1865. kada je odbranio disertaciju na temu o kombinaciji vode sa alkoholom. Upoznao je Anu Ivanovu Popovu 1876. godine koja ga je očarala, te je zaprosio 1881. prijeteći ga će se ubiti ako ga odbije. Razveo se od Leščeve mjesec dana kasnije, da bi početkom 1882. godine oženio Popovu. Njegova kćerka iz drugog braka, Ljubova, postala je kasnije žena poznatog ruskog pjesnika Aleksandera Bloka. Ostala djeca su mu Vladimir (mornar, koji je učestvovao u istraživanju istoka) i kćerka Olga iz prvog braka sa Feozvom, te sin Ivan i blizanci sa Anom.

Iako je Mendeljejev bio nagrađivan od strane mnogih naučnih organizacija širom Evrope, uključujući (1882.) Davyevu medalju Kraljevskog udruženja u Londonu (koje mu je kasnije 1905. godine dalo i Copleyevu medalju), Mendeljejev daje otkaz na Univerzitetu u Sankt Peterburgu 17. augusta 1890. godine.

Godine 1893. postavljen je na mjesto direktora Biroa za mjere i utege. Njegova uloga tamo je bila da upravlja donošenjem novih državnih standarda za proizvodnju votke. Mendeljejev je također istraživao i sastav nafte, pomogao je u otvaranju prve rafinerije nafte u Rusiji. Prepoznao je važnost nafte kao osnovne sirovine u petrohemijskoj industriji. Pripisuje mu je izreka u vezi nafte kao goriva, što je uporedio sa potpaljivanjem vatre u kuhinji novčanicama.[6]

Izabran je za člana Švedske kraljevske akademije nauka 1905. godine. Godinu kasnije, Nobelov komitet za hemiju ga je predložio Švedskoj akademiji za Nobelovu nagradu za hemiju za 1906. godinu u čast njegovog otkrića periodnog sistema. Sekcija za hemiju Švedske akademije je podržala ovu kandidaturu. Tada je Akademija trebala odobriti prijedlog Komiteta, kao što je do tad činila u gotovo svim slučajevima. Međutim, neočekivano, na redovnom zasijedanju Akademije, član Nobelovog komiteta Peter Klason koji se nije slagao sa prijedlogom, predložio je kandidaturu za Henri Moissan. Svante Arrhenius, mada nije bio član Nobelovog komiteta za hemiju, imao je veliki uticaj na Akademiju, također je vršio pritisak da se odbije prijedlog za Mendeljejeva, ističući da je periodni sistem previše staro otkriće da bi se dala nagrada 1906. godine. Po navodima savremenika, Arrhenius je bio motiviran i inatom koji je bio usmjeren protiv Mendeljejeva zbog njegova kritike Arrheniusove teorije disocijacije. Nakon oštre rasprave, većina članova Akademije je glasala za Moissana. Pokušaj da se Mendeljejev ponovno predloži za nagradu 1907. opet je propao zbog potpune opozicije Arrheniusa.[7]

Mendeljejev je umro 1907. godine u 72. godini u Sankt Peterburgu zbog posljedica gripe. Po njemu je jedan mjesečev krater dobio ime, kao hemijski element sa atomskim brojem 101, radioaktivni mendelevij.

Periodni sistem

Skulptura u čast Mendeljejeva i periodnog sistema u Bratislavi

Do 1863. godine bilo je poznato 56 hemijskih elemenata, a u to doba novi elementi su se otkrivali otprilike jedan godišnje. I drugi naučnici prije Mendeljejeva su uočili periodičnost elemenata. John Newlands je opisao Zakon oktava, bilježeći njihovu periodičnost po relativnim atomskim masama 1864. godine, što je i objavio godinu kasnije. Njegov prijedlog je identificirao potencijal za nove elemente poput germanija. Međutim, koncept je kritiziran a njegovo otkriće nije priznalo Društvo hemičara sve do 1887. godine. Osim njega, i Lothar Meyer je predložio jedan oblik periodnog sistema u radu objavljenom 1864. godine, gdje je opisao 28 elemenata klasificiranih po njihovim valencijama. Meyer, koji se često smatra i pronalazačem periodnog sistema zajedno sa Mendeljejevom, bio je kritičar i protivnik Periodičnog zakona.

Nakon što je postao profesor, Mendeljejev je napisao kapitalnu knjigu za to doba: Principi hemije u dva toma (1868 - 1870). U njoj je pokušao klasificirati hemijske elemente po njihovim hemijskim osobinama, što je zapazio u pravilnim ponavljajućim obrascima, što ga je navelo da sastavi svoj periodni sistem. Tvrdio je da je imao viziju potpunog redoslijeda elemenata u snu:[8][9][10][11][12]

U snu sam vidio tabelu gdje su svi elementi pali na tačno traženo mjesto. Probudivši se, odmah sam ih zapisao na papir, samo za jedan element sam morao kasnije ispravljati mjesto.

– Mendeljejev[13]

Neznajući za ranije naučne radove u vezi periodnog sistema tokom 1860tih, napravio je sljedeću tabelu

Cl 35.5 K 39 Ca 40
Br 80 Rb 85 Sr 88
I 127 Cs 133 Ba 137

Dodavajući ostale elemente i slijedeći ovu shemu, Dmitrij je razvio proširenu verziju svog periodnog sistema.[14][15] Njegovo formalno predstavljanje Ruskom hemijskom društvu 6. marta 1869. godine, Mendeljejev je naslovio Zavisnost između osobina atomskih težina elemenata, u kojoj je opisao elemente u odnosu i na njihove atomske mase i valenciju. U toj prezentaciji naveo je, između ostalog, da:

  1. ako se elementi poslože u odnosu na njihove atomske mase, uočava se određena periodičnost njihovih osobina.
  2. Elementi koji su slični u pogledu njihovih hemijskih osobina imaju atomske mase koje su ili gotovo sličnih vrijednosti (npr. Pt, Ir, Os) ili koje se pravilno povećavaju (npr. K, Rb, Cs).
  3. Raspored elemenata u grupe po redoslijedu njihovih atomskih masa odgovara njihovim takozvanim valencijama, kao i, donekle, njihovim određenim hemijskim osobinama, kao što je to uočljivo duž drugih serija poput Li, Be, B, C, N, O i F.
  4. Elementi koji su najviše rasprostranjeni imaju uglavnom male atomske mase.
  5. Magnituda atomske mase određuje karakter elementa, kao što magnituda molekule određuje karakter hemijskog spoja.
  6. Možemo očekivati otkrića mnogih novih, još neotkrivenih, elemenata, naprimjer dva elementa analogna aluminiju i siliciju, čije bi atomske mase bile između 65 i 75.
  7. Atomske mase nekog elementa se mogu ponekad otkriti ili dodati znanjem istih kod nekog susjednog elementa. Tako atomska masa telura mora ležati između 123 i 126, a ne može biti 128. Međutim, ovdje Mendeljejev nije bio upravu jer atomska masa telura (127,6) ostaje viša nego kod joda (126,9) kako je prikazano u modernim periodnim sistemima, a razlog za to je način na koji se atomske mase računaju, zasnovano na ponderisanom prosjeku svih uobičajenih izotopa nekog elementa, a ne samo verzije izotopa kod njih je odnos broja protona i neutrona 1:1, na šta se pozivao Mendeljejev.
  8. Određene karakteristične osobine elemenata mogu biti previđene iz njihovih atomskih masa.

Mendeljejev je objavio svoju periodnu tabelu sa svim do tada poznatim elementima i predvidio nekoliko novih elemenata da bi imao popunjenu svu tabelu. Samo nekoliko mjeseci nakon njega, Meyer je objavio gotovo istu tabelu. Neki smatraju da su on i Mendeljejev zajednički autori periodnog sistem, međutim većina se slaže da je zbog Mendeljejevih preciznih predviđanja osobina elemenata koje je nazvao ekasilicij, ekaaluminij i ekabor (danas su poznati kao germanij, galij i skandij, respektivno), daje mu određenu prednost i čast u kreiranju periodnog sistema.

Reference

  1. ^ Dmitriy Mendeleev: A Short CV, and A Story of Life, mendcomm.org
  2. ^ Удомельские корни Дмитрия Ивановича Менделеева (1834–1907), starina.library.tver.ru
  3. ^ Ray Eldon Hiebert, Roselyn Hiebert. (1975) "Atomic Pioneers: From ancient Greece to the 19th century". U.S. Atomic Energy Commission. Division of Technical Information, str. 25
  4. ^ Michael D. Gordin (2004). A Well-ordered Thing: Dmitrii Mendeleev And The Shadow Of The Periodic Table. Basic Books. str. 229–230. ISBN 9780465027750.
  5. ^ Johnson, George. "The Nitpicking of the Masses vs. the Authority of the Experts". New York Times. Nepoznati parametar |datum= zanemaren (prijedlog zamjene: |date=) (pomoć); Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)
  6. ^ John W. Moore, Conrad L. Stanitski, Peter C. Jurs. Chemistry: The Molecular Science, Volume 1. Nepoznati parametar |pristupdatum= zanemaren (pomoć)CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  7. ^ Friedman, Robert M. (2001). The politics of excellence: behind the Nobel Prize in science. New York: Times Books. str. 32–34. ISBN 0-7167-3103-7.
  8. ^ John B. Arden (1998). "Science, Theology and Consciousness", Praeger Frederick A. str. 59
  9. ^ John Kotz, Paul Treichel, Gabriela Weaver (2005). "Chemistry and Chemical Reactivity," Cengage Learning. str. 333
  10. ^ Gerard I. Nierenberg (1986). "The art of creative thinking", Simon & Schuster, str. 201
  11. ^ Helen Palmer (1998). "Inner Knowing: Consciousness, Creativity, Insight, and Intuition". J.P. Tarcher/Putnam. str. 113
  12. ^ Simon S. Godfrey (2003). "Dreams & Reality". Trafford Publishing. poglavlje 2, ISBN 1412011434
  13. ^ "The Soviet Review Translations" Summer 1967. Vol. VIII, No. 2, M.E. Sharpe, Incorporated, str. 38
  14. ^ A brief history of the development of the period table, wou.edu
  15. ^ Mendeleev and the Periodic Table, chemsheets.co.uk


Commons logo
Commons logo
Commons ima datoteke na temu: Dmitrij Mendeljejev
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Dmitrij_Mendeljejev&oldid=2434960"