Razlika između verzija stranice "Mezeji"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
mNo edit summary |
(review) |
||
| Red 1: | Red 1: | ||
'''Mezeji''' |
'''Mezeji''' ili ''Maezaei'' ili ''Maizaioi'' ili ''Mazaioi'' (grč.: Μαζαῖοι) su bili [[lliri]] podplemena [[Panoni]].<ref>Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.</ref>Bili su su autohtono [[Iliri|ilirsko]] pleme, koje je naseljavalo unutrašnjost današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. Bilo je to pretežno u slivu [[Sana|Sane]] i srednjem toku [[Vrbas]]a, oko [[Vrbanja|Vrbanje]] i [[Ugar|Ugra]]. Ovo područje se na kartama onoga doba označava kao Donji kraji.<ref name="podrucje" />Neka područja te teritorije su dijelili sa Ditionima, Desidijatima/[[Desitijati|Desitijatima]] i Autarijatima. Graničili su se sa Dardanima (istok), Japodima (zapad, oko Une i Krke), Jasima, Kolapijanima i Varcijanima (sjever: [[Sava]] – [[Drava]] – [[Dunav]]), Liburnima i Delmatima (jug), Breucima (sjeveroistok: današnja [[Semberija]]) te Deriopima (jugoistok: oko [[Jajce|Jajca]] i [[Pliva|Plive]]). |
||
Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. |
Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, [[lov]]a i [[ribolov]]a. Antički pisci (Herodijan, [[Livije]], Plinije, [[Strabon]], Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre [[ratnik]]e, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u [[patrijarh]]alnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija. |
||
Među [[Iliri]]ma "najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...".<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref> |
Među [[Iliri]]ma "najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...".<ref>Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.</ref> |
||
Verzija na dan 8 novembar 2014 u 20:07
Mezeji ili Maezaei ili Maizaioi ili Mazaioi (grč.: Μαζαῖοι) su bili lliri podplemena Panoni.[1]Bili su su autohtono ilirsko pleme, koje je naseljavalo unutrašnjost današnje Bosne i Hercegovine. Bilo je to pretežno u slivu Sane i srednjem toku Vrbasa, oko Vrbanje i Ugra. Ovo područje se na kartama onoga doba označava kao Donji kraji.[2]Neka područja te teritorije su dijelili sa Ditionima, Desidijatima/Desitijatima i Autarijatima. Graničili su se sa Dardanima (istok), Japodima (zapad, oko Une i Krke), Jasima, Kolapijanima i Varcijanima (sjever: Sava – Drava – Dunav), Liburnima i Delmatima (jug), Breucima (sjeveroistok: današnja Semberija) te Deriopima (jugoistok: oko Jajca i Plive).
Kao i ostali Iliri, Mezeji su živjeli u utvrđenim ili poluutvrđenim naseljima, od poljoprivrede, lova i ribolova. Antički pisci (Herodijan, Livije, Plinije, Strabon, Teopomp i drugi) Ilire opisuju kao ljude visokog rasta, jake i dobre ratnike, odane piću. Nisu održavali ličnu higijenu, a živjeli su u patrijarhalnim zajednicama. Preme njima, svake osme godine su dijelili zemlju (teritoriju), razjedinjeni u međusobnim borbama i otporima neprijatelju. Maizaioi su imali 269 sudija.
Među Ilirima "najpoznatiji su Dezitijati, Mezeji, Daorsi, Dalmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri, Deretini...".[3]
Kada su osvojili prve dalmatinske otoke (229. god. p.n.e.), Rimljani su osnovali svoju provinciju Ilirik. Nakon žilavog ilirskog otpora njihovim najezdama u unutrašnjost, konačno su osvojili državu značajnog kralja Gencija (Gentius, 167 ili 168. godine p.n.e.). Čitavo jedno stoljeće, u krvavim borbama, prodirali su u unutrašnjost Ilirika.[4] Postepeno su osvajali unutrašnjost Balkana, u kojoj je bilo i područje Mezeja. Ova višestoljetna ilirska drama okončana je između 6. i 9. godine nove ere, a zbila se u središtu današnje BiH. Bio je to poznati Bellum batonianum – batonski ustanak (nazvan po dvojici vođa – imenjaka: dezitijatskom i breučkom Batonu). Posljednji put su ujedinila mnoga ilirska plemena pa su, prema rimskim hroničarima, Rimom kružile panične priče o 800.000 ustanika, uključujući 200.000 elitnih boraca i 8.000 konjanika.[5] Ustanak je izazvan prisilnom mobilizacijom Ilira u rimsku vojsku.
Reference
- ^ Wilkes J. J. (1992): The Illyrians, ISBN 0-631-19807-5.
- ^ "Places: 197364 (Maezaei)". Nepoznati parametar
|izdavač=zanemaren (pomoć); Nepoznati parametar|autor=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć); Nepoznati parametar|pristupdatum=zanemaren (pomoć) - ^ Benac A., Ur. (1986): Bosna i Herzegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.
- ^ Šentija J. (1977): Opća enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, 3: Foc-Iw. Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb.
- ^ Benac A., Ur. (1986): Bosna i Hercegovina / Bosnia and Herzegovia / Bosnien und Herzegowina. Svjetlost, Sarajevo.