Zlatno pravilo
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
Zlatno pravilo morala je temeljno etičko načelo koje propisuje sljedeće:
- Čini drugima što želiš sebi (pozitivna forma)[1]
- Ne čini drugima što ne želiš sebi (negativna forma, poznata kao srebrno pravilo).
Univerzalnost zlatnog pravila ogleda se u tome što propisuje jednak odnos prema svim ljudima, a ne samo prema pripadnicima svoje grupe. Tokom historije mnogi filozofi i vjerske vođe isticali su razne vidove ovog univerzalnog moralnog načela kao poželjan odnos u ljudskoj zajednici. Zlatno pravilo nalazi se u temeljima raznih etičkih sistema, kao i u temelju modernog koncepta ljudskih prava.[2][3] Također se nalazi u korijenu različitih kultura i predstavlja moralni standard za rješavanje njihovih sukoba.[1][4]
Skupština svjetskih religija je 1993. usvojila Deklaraciju prema globalnoj etici, koja proglašava zlatno pravilo kao zajedničko načelo za mnoge religije.[5] Inicijalnu deklaraciju je potpisalo 143 predstavnika svih najvećih svjetskih religija, uključujući bahai vjeru, brahmanizam, budizam, kršćanstvo, hinduizam, starosjedilačku vjeru, islam, đainizam, judaizam, neopaganizam, sikizam, taoizam i zoroastrejstvo.[5][6]
Zlatno pravilo ne treba miješati s etikom reciprociteta, u smislu retributivne pravde, čija je poznata maksima "oko za oko, zub za zub". Nasuprot tome, ono propisuje da ljudima činimo ono što bismo željeli da oni nama čine, bez obzira na to šta nam oni zaista čine.
Pojam
[uredi | uredi izvor]Pojam Zlatno pravilo ili zlatni zakon na Zapadu se započeo koristiti 1670-ih.[1][7] Neki pripisuju imenovanje ovog pravila "zlatnim" Konfučiju (pogledati niže u tekstu).
Historija
[uredi | uredi izvor]Buddha
[uredi | uredi izvor]
Indijski filozof i duhovni učitelj Siddhartha Gautama na više je mjesta afirmirao zlatno načelo:
| “ | Ko stavlja sebe na mjesto drugoga taj ne bi ubio niti izazvao drugog da ubije.[8] | ” |
| “ | Onaj ko, tražeći sreću, tlači i povređuje druga bića koja također žele sreću neće dostići sretno odredište.[9] | ” |
Konfučije
[uredi | uredi izvor]Neki pripisuju imenovanje ovog pravila "zlatnim" Konfučiju:
| “ | Izvjesno da postoji zlatno načelo: Ne činite drugima ono što ne želimo da oni čine nama.[10] | ” |
| “ | Nikada ne nameći drugom ono što ne bi izabrao za sebe.[11] | ” |
Stari Grci
[uredi | uredi izvor]Zlatno pravilo bilo je često načelo u starogrčkoj filozofiji, obično u negativnoj formi:
- "Izbjegavaj činiti ono za šta bi korio druge." – Tales[12]
- "Ono što ne želiš da te zadesi nemoj ni ti činiti." – Sekstus pitagorejac[13]
- "Ne čini drugima ono što bi te ljutilo da drugi čine." – Izokrat[14]
- "Ne treba nikad činiti krivdu zauzvrat niti se odnositi loše prema bilo kome, bez obzira na to koliko se prema nama loše ponijeli." – Sokrat
Isus / Isa a. s.
[uredi | uredi izvor]
Isus iz Nazareta u svojim je besjedama često afirmirao zlatno pravilo morala. Evanđelje po Luki bilježi sljedeće Isusove riječi:
| “ | Kako želite da vam ljudi čine činite i vi njima tako.[15] | ” |
U čuvenoj Besjedi na gori Isus daje konkretne primjere sprovođenja zlatnog pravila, stavljajući ga nasuprot starozavjetnom načelu retributivne pravde:
| “ | Čuli ste da je rečeno: 'Oko za oko i zub za zub'. A ja vam kažem da se ne protivite zlu; nego ako te ko udari po tvom desnom obrazu, okreni mu i drugi; i onome koji hoće da se parniči s tobom i da ti uzme haljinu, podaj mu i ogrtač; i ko te potjera jednu milju, idi s njim dvije.[16] | ” |
| “ | Čuli ste da je kazano: Ljubi bližnjeg svog, i mrzi na neprijatelja svog. A ja vam kažem: ljubite neprijatelje svoje, blagosiljajte one koji vas kunu, činite dobro onima koji na vas mrze i molite se Bogu za one koji vas gone; Da budete sinovi Oca svog koji je na nebesima; jer On zapovijeda suncu te obasjava i zle i dobre i daje dažd pravednima i nepravednima.[17] | ” |
Nakon niza primjera Isus pod ovo pravilo podvodi čitavu hebrejsku Toru i proročke knjige:
| “ | Sve dakle što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima: jer je to Zakon i proroci.[18] | ” |
Muhammed
[uredi | uredi izvor]Allahov poslanik Muhammed, s. a. w. s, na više mjesta jasno afirmira zlatno moralno pravilo:
| “ | Želi ljudima ono što želiš sebi.[19] | ” |
On dalje pojašnjava ovo temeljno načelo konkretnim primjerima:
| “ | Budite dobri i poslušni prema roditeljima, pa će i vaša djeca biti dobra i poslušna. Suzdržite se od tuđih žena, pa će i drugi biti suzdržani od vaših.[20] | ” |
| “ | Budi blag prema onome ko je prema tebi bezobziran, praštaj onome ko ti čini nepravdu, daj onome ko tebe lišava i pomaži onoga ko tebe napušta.[20] | ” |
Pojašnjavajući svojih učenicima zlatno pravilo, Muhammed ga stavlja nasuprot etici reciprociteta:
| “ | Nemojte govoriti: 'Ako nam ljudi budu činili dobro, i mi ćemo njima činiti dobro, a ako nam budu činili zlo i nepravdu, i mi ćemo njima uzvratiti zlo i nepravdu'. Budite pri sebi. Ako vam ljudi učine neko dobro, učinite i vi njima dobro, a ako vam učine neko zlo, nemojte im uzvraćati zlim niti im zbog toga činiti neku nepravdu.[20] | ” |
Kant
[uredi | uredi izvor]Njemački filozof Immanuel Kant formulira kategorički imperativ, koji uzima kao temeljno načelo univerzalnog morala.
| “ | Djeluj samo po onoj maksimi za koju možeš u isto vrijeme htjeti da postane opći zakon.[21] | ” |
Primjer njegove upotrebe bio bi: "Ako ne želim da krađa postane opći zakon, onda ne smijem ni ja krasti". Ovaj apriorični princip važi uvijek i svuda, jer je osnova praktičnog uma. Za Kanta ne postoji situacija u kojoj kategorički imperativ može biti zanemaren.
Kriticizam
[uredi | uredi izvor]
Neki filozofi kritizirali su zlatno pravilo kao neodrživo. George Bernard Shaw govorio je:
| “ | Nemoj činiti drugima kao što bi želio da oni čine tebi. Možda vam se ukusi razlikuju.[22] | ” |
Shaw ukazuje da, ako ne dijelimo vrijednosti sa drugima, način na koji želimo da nas tretiraju nije način na koji oni žele biti tretirani. Naprimjer, kaže se da je sadist samo mazohist koji slijedi zlatno pravilo. Još jedan primjer neodrživosti je čovjek koji ulazi u bar tražeći tuču.[23]
Walter Terence Stace u odgovor na Shawove kritike piše da je njegova zamjerka o različitim ukusima na mjestu, ali da je previdio da načelo "Čini kao što bi želio da ti se čini" podrazumijeva uzimanje u obzir nečijeg ukusa, kao što bismo željeli da neko uzme naš u obzir. Stoga, zlatno pravilo i dalje može izražavati suštinu univerzalne moralnosti "čak iako nema dva čovjeka na svijetu koji dijele zajednički ukus".[24]
Karl Popper pisao je: "Zlatno pravilo je dobar standard koji dalje unapređujemo čineći drugima bilo šta razumno što bi oni željeli da im bude učinjeno."[25] Ovaj koncept kasnije je nazvan "platinasto pravilo".[26]
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ a b c Antony Flew, ured. (1979). "golden rule". A Dictionary of Philosophy. London: Pan Books in association with The MacMillan Press. str. 134. ISBN 0-330-28359 X Provjerite vrijednost parametra
|isbn=: checksum (pomoć).The maxim 'Do unto others as you would have them do unto you'. Various expressions of this fundamental moral rule are to be found in tenets of most religions and creeds through the ages, testifying to its universal applicability
- ^ A Dictionary of Philosophy (natuknica "golden rule", str. 134), London: Pan Books in association with The MacMillan Press, 1979; ISBN 0-330-28359-X pogrešan ISBN
- ^ Defined another way, it "refers to the balance in an interactive system such that each party has both rights and duties, and the subordinate norm of complementarity states that one's rights are the other's obligation."Bornstein, Marc H. (2002). Handbook of Parenting. Lawrence Erlbaum Associates. str. 5. ISBN 978-0-8058-3782-7. See also: Paden, William E. (2003). Interpreting the Sacred: Ways of Viewing Religion. Beacon Press. str. 131–132. ISBN 978-0-8070-7705-4.
- ^
Stace, Walter T. (1937; reprint 1975. uz dozvolu MacMillan Publishing Co. Inc.). The Concept of Morals. New York: The MacMillan Company. str. chapters on Ethical Relativity (str. 1–68), and Unity of Morals (str. 93, 98, 102). ISBN 0-8446-2990-1. Provjerite vrijednost datuma u parametru:
|date=(pomoć) - ^ a b Towards a Global Ethic Arhivirano 16. 4. 2021. na Wayback Machine (An Initial Declaration) ReligiousTolerance.org. - Under the subtitle, "We Declare," see third paragraph. The first line reads, "We must treat others as we wish others to treat us."
- ^ "Parliament of the World's Religions - Towards a Global Ethic" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 11. 4. 2013. Pristupljeno 3. 12. 2011.
- ^ Douglas Harper. "Entry for "golden"". Online Etymology Dictionary. Online Etymology Dictionary. Pristupljeno 10. 7. 2010.
- ^ Detachment and Compassion in Early Buddhism Arhivirano 21. 12. 2007. na Wayback Machine by Elizabeth J. Harris (enabling.org)
- ^ Dhammapada 10, Nasilje
- ^ W. A. Spooner, "The Golden Rule" u: James Hastings (urednik), Encyclopedia of Religion and Ethics, Vol. 6 (New York: Charles Scribner's Sons, 1914), str. 310–312; citirano u: Rushworth M. Kidder, How Good People Make Tough Choices: Resolving the Dilemmas of Ethical Living, "Harper", New York, 2003; ISBN 0-688-17590-2. str. 159.
- ^ Konfučije, Analects XV, 24
- ^ Diogenes Laërtius, "The Lives and Opinions of Eminent Philosophers", I,36
- ^ "The Sentences of Sextus".
- ^ Isocrates, "Nicocles",6
- ^ "Jevanđelje po Luki, 6:31". Arhivirano s originala, 4. 6. 2014. Pristupljeno 3. 12. 2011.
- ^ Evanđelje po Mateju, glava 5:38-41 (prijevod Emilijana Čarnića)
- ^ Evanđelje po Mateju, glava 5:43-45 (prijevod Vuka Karadžića - adaptirano)
- ^ Jevanđelje po Mateju, glava 7:12
- ^ "Hadisi – Muhammedove izreke". Arhivirano s originala, 22. 11. 2011. Pristupljeno 3. 12. 2011.
- ^ a b c Ahmed Mehmedović: Tako je govorio Muhamed
- ^ Imanuel Kant, Kritika praktičnog uma
- ^ Maxims for Revolutionists; 1903.
- ^ "How would you feel, if a million Soviet troops stormed your Reich Capital?". Arhivirano s originala, 3. 1. 2012. Pristupljeno 3. 12. 2011.
- ^
Stace, Walter T. (1937; reprint 1975. uz dozvolu MacMillan Publishing Co. Inc.; također ponovo štampano u izdanju "Peter Smith Publisher Inc.", januar 1990.). The Concept of Morals. New York: The MacMillan Company; također ponovo štampano u izdanju "Peter Smith Publisher Inc", januar 1990. str. 136 (pogl. 6). ISBN 0-8446-2990-1. Referenca sadrži prazan nepoznati parametar:
|coauthors=(pomoć); Provjerite vrijednost datuma u parametru:|date=(pomoć)CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link) - ^ The Open Society and Its Enemies, Vol. 2
- ^ The Platinum Rule
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]
