Idi na sadržaj

Afari

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Afari
Ukupna populacija
oko 3.500.000
Značajno stanovništvo u
Etiopija2.989.123
Eritreja152.700
Džibuti720.000
Jezik
afarski
Vjera
sunitski muslimani
Vezane etničke grupe
Kušiti[1]

Afari ili Danakili su kušitski narod koji nastanjuje Afrički rog. Prvenstveno žive u etiopskoj regiji Afar i sjevernom dijelu Džibutija, iako pripadnici ovog naroda naseljavaju i južni dio Eritreje. Afari govore afarskim jezikom, koji je dio kušitske grane afroazijske porodice jezika. Afari su jedini narodi Afričkog roga koji naseljavaju teritorije koje izlaze i na Crveno more i Adenski zaliv.[2]

Demografske odlike

[uredi | uredi izvor]

Geografska rasprostranjenost

[uredi | uredi izvor]

Afari žive uglavnom u pustinji Danakil u regiji Afar u Etiopiji, kao i u Eritreji i Džibutiju. Prema posljednjem popisu stanovništva održanom u Etiopiji 2007. u ovoj državi živjelo je 2.276.867 Afara (ili 2,73% od ukupnog stanovništva), od čega je 105.551 urbanog stanovništva.[3] Afari čine preko trećine stanovništva Džibutija i jedna su od devet priznatih etničkih grupa Etiopije.[4]

Afari govore afarskim jezikom kao maternjim jezikom i dio je kušitske grane afroazijske jezične porodice. S obzirom da su Afari tradicionalno nomadski stočari, afarski jezik se može naći i izvan teritorije koju uglavnom naseljavaju. Zajedno sa saho jezikom čini skup dijalekta Saho-Afarskih jezika.

Religija

[uredi | uredi izvor]

Afari su pretežno muslimani. Dugi period su povezani s islamom kroz različite politike i uglavnom su Suniti. Afari su tradicionalno pastiri koji u pustinji uzgajaju koze, ovce i stoku. Socijalno su organizirani u klanove i dvije glavne klase: asaimara (crveni) koji su politički dominantna klasa i adoimara (bijelci) koji su radnička klasa i uglavnom žive na području planina Mabla.[5]

Osim toga, Afari su poznati po svojoj borilačkoj vještini. Muškarci tradicionalno dobro barataju s džilijima, poznatim zakrivljenim noževima. Afari u svojoj kulturnoj tradiciji njeguju opsežan repertoar bojnih pjesama.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Joireman, Sandra F. (1997). Institutional Change in the Horn of Africa: The Allocation of Property Rights and Implications for Development. Universal-Publishers. str. 1. ISBN 1581120001.
  2. ^ Fairhead, J. D., and R. W. Girdler. "A discussion on the structure and evolution of the Red Sea and the nature of the Red Sea, Gulf of Aden and Ethiopia rift junction-The seismicity of the Red Sea, Gulf of Aden and Afar triangle." Philosophical Transactions of the Royal Society of London. Series A, Mathematical and Physical Sciences 267.1181 (1970): 49-74.
  3. ^ "Country level" Arhivirano 16. 8. 2010. na Wayback Machine, Table 3.1, p.73.
  4. ^ "The World Factbook — Central Intelligence Agency". www.cia.gov (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 15. 12. 2018. Pristupljeno 2. 10. 2019.
  5. ^ Uhlig, Siegbert (2003). Encyclopaedia Aethiopica: A-C. Otto Harrassowitz Verlag. str. 103–. ISBN 978-3-447-04746-3. Pristupljeno 2. 10. 2019.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]