Staklo: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 3. listopada 2021. u 18:04 uredi Croxyz (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 105.878 edits m uklonjena promjena suradnika 188.252.199.242 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika InternetArchiveBot Oznaka: brzo uklanjanje ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 16. prosinac 2023. u 20:47 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 52.570 edits →‎Izvori
(Nije prikazano 10 međuinačica 6 suradnika)
Redak 1: ~~{{Uklopi s razgovora}}~~ ~~{{Uklopi iz\|staklasto stanje}}~~ [[Datoteka:Glass-Ball.jpg\|minijatura\|desno\|250px\|Staklo]]'''Staklo''' je uglavnom amorfni [[silicijev dioksid]]. Zbog svojih karakteristika da je relativno [[čvrstoća\|čvrsto]], [[inertnost\|inertno]], prozirno i biološki neaktivno, ima vrlo široku upotrebu u današnjem vremenu. Line 15 ⟶ 13: Kvarcni pijesak (SiO<sub>2</sub>; [[silicijev dioksid]]). Dodavanjem sode snižava se talište na oko 1000˚ C, no time staklo postaje topljivo u [[voda\|vodi]] (vodeno staklo), pa se to ~~spriječava~~sprječava dodavanjem vapnenca (koji otpuštanjem [[ugljikov dioksid\|ugljikovog dioksida]] prelazi u [[kalcijev oksid]] - CaO). Kemijski proces u proizvodnji običnog ili natrijeva stakla prikazujemo jednadžbom: Line 25 ⟶ 23: ==Vrste i uporaba== Staklo se upotrebljava u mnogim područjima: [[građevinarstvo\|građevinarstvu]], [[prehrana\|prehrambenoj]] i [[elektronika\|elektroničkoj]] industriji, za izradu instrumenata i ukrasnih predmeta, itd. Iako se staklo proizvodilo od vremena starih [[sumerani\|Sumerana]] i [[stari Egipat\|Egipćana]], bilo je skupocjeno do početka [[20. stoljeće\|20. stoljeća]], dok Michael Owens nije izumio stroj za automatsku proizvodnju.,<ref>{{Citiranje časopisa \|url=http://www.glassonline.com/infoserv/history.html#1900-1925 \|title=Arhivirana kopija ~~\|journal=~~ \|archive-url=https://web.archive.org/web/20111024000436/http://www.glassonline.com/infoserv/history.html#1900-1925 \|archive-date=24. listopada 2011. \|access-date=26. studenoga 2009. }}</ref>, nakon čega se široko upotrebljava. Osim osnovnih sirovina, u proizvodnji stakla često se rabe i sredstva za bojanje. To su najčešće metalni oksidi ili karbonati. Primjerice: kobaltno staklo je plave boje jer sadrži kobaltov(II) oksid (CoO), zelena boja boce je od željezova(III) oksida (koji je crvenkaste boje), a smeđa boja od barijeva oksida (koji je žute boje). Line 77 ⟶ 75: U Hrvatskoj je prva poznata manufaktura stakla radila 1728–1735. nedaleko od Crnoga Luga u [[Gorski kotar\|Gorskom kotaru]], a 1764. osnovana je staklana u Sušici kraj Ravne Gore. U 18. i 19. stoljeću radile su staklane u Mrzloj Vodici u Gorskom kotaru, u Zvečevu, Ivanovu Polju kraj [[Daruvar]]a, [[Hum na Sutli\|Humu na Sutli]] ,Osredku kod Samobora i dr. Danas se u Hrvatskoj staklo proizvodi u tvornici Straža u Humu na Sutli(Vetropack). Samoborska tvornica stakla Kristal također nakon duljeg prekida ponovo radi,no bavi se samo doradom uvezenog materijala. Pulska tvornica Boral proizvodi borosilikatno staklo,kao dio Schott grupe(danas Duran D.D.). Staklo se kod nas proizvodi i u Lipiku( ravno staklo). ==Staklo u hrvatskim muzejima== Najveću zbirku staklenih predmeta u Hrvatskoj ima zagrebački [[Muzej za umjetnost i obrt]].Značajna je i zbirka stakla Muzeja Mimara. == Staklasto stanje == Staklasto stanje (eng. glassy state) je stanje [[amorfna tvar\|amorfne tvari]] ispod njezina [[staklište\|staklišta]].<ref>[https://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol64/broj5-6/263.pdf Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije - Sveučilište u Zagrebu] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20171202050503/http://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol64/broj5-6/263.pdf \|date=2. prosinca 2017. }} Pripravila radna skupina u sastavu: Michael Hess, Giuseppe Allegra, Jiasong He, Kazuyuki Horie, Joon-Seop Kim, Stefano V. Meille, Val Metanomski, Graeme Moad, Robert F. T. Stepto, Michel Vert i Jiří Vohlídali. Prevela: Jelena Macan. '' Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju - Odjel za polimere: Nomenklatura i terminologija iz područja polimera i polimernih materijala - Glosar naziva vezanih uz toplinska i termomehanička svojstva polimera (IUPAC-ove preporuke 2013.) Preporuke HDKI i HKD 2015.'', Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, [[Kemija u industriji]] 64 (5-6), str. 266., 2015. (pristupljeno 15. veljače 2019.)</ref> == Vidite i: == [[Polimerno staklo]], [[staklasti polimer]] == Izvori ==▼ {{izvori}}▼ Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: ~~PROFIL~~Profil ~~INTERNATIONAL~~International, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem ~~KLASA~~Klasa: , od 3. ~~Srpnja~~srpnja 1998.g..▼ [[Kategorija:Materijali]] ==Dodatna literatura== Line 93 ⟶ 104: ==Vanjske poveznice== [http://www.mas-zadar.hr/ Muzej antičkog stakla,Zadar] {{HTE\|duran-d-d\|Duran d. d.}} * {{HTE\|staklo\|Staklo}} ▲== Izvori == ▲{{izvori}} ▲Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: , od 3. Srpnja 1998.g.. [[Kategorija:Materijali]]