Staklo: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 24. veljače 2022. u 08:06 uredi Sucag (razgovor \| doprinosi) 802 edits m →Vanjske poveznice Oznaka: VisualEditor ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 16. prosinca 2023. u 19:47 uredi ukloni ovu izmjenu Fraxinus (razgovor \| doprinosi) Birokrati, Administratori sučelja, IP blok iznimke, Ophoditelji, Administratori 53.735 edits →Izvori
(Nije prikazano 7 međuinačica 5 suradnika)
Redak 1: ~~{{Uklopi s razgovora}}~~ ~~{{Uklopi iz\|Povijest stakla}}~~ [[Datoteka:Glass-Ball.jpg\|minijatura\|desno\|250px\|Staklo]]'''Staklo''' je uglavnom amorfni [[silicijev dioksid]]. Zbog svojih karakteristika da je relativno [[čvrstoća\|čvrsto]], [[inertnost\|inertno]], prozirno i biološki neaktivno, ima vrlo široku upotrebu u današnjem vremenu. Line 15 ⟶ 13: Kvarcni pijesak (SiO<sub>2</sub>; [[silicijev dioksid]]). Dodavanjem sode snižava se talište na oko 1000˚ C, no time staklo postaje topljivo u [[voda\|vodi]] (vodeno staklo), pa se to ~~spriječava~~sprječava dodavanjem vapnenca (koji otpuštanjem [[ugljikov dioksid\|ugljikovog dioksida]] prelazi u [[kalcijev oksid]] - CaO). Kemijski proces u proizvodnji običnog ili natrijeva stakla prikazujemo jednadžbom: Line 87 ⟶ 85: ==Staklo u hrvatskim muzejima== Najveću zbirku staklenih predmeta u Hrvatskoj ima zagrebački [[Muzej za umjetnost i obrt]].Značajna je i zbirka stakla Muzeja Mimara. == Staklasto stanje == Staklasto stanje (eng. glassy state) je stanje [[amorfna tvar\|amorfne tvari]] ispod njezina [[staklište\|staklišta]].<ref>[https://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol64/broj5-6/263.pdf Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije - Sveučilište u Zagrebu] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20171202050503/http://pierre.fkit.hr/hdki/kui/vol64/broj5-6/263.pdf \|date=2. prosinca 2017. }} Pripravila radna skupina u sastavu: Michael Hess, Giuseppe Allegra, Jiasong He, Kazuyuki Horie, Joon-Seop Kim, Stefano V. Meille, Val Metanomski, Graeme Moad, Robert F. T. Stepto, Michel Vert i Jiří Vohlídali. Prevela: Jelena Macan. '' Međunarodna unija za čistu i primijenjenu kemiju - Odjel za polimere: Nomenklatura i terminologija iz područja polimera i polimernih materijala - Glosar naziva vezanih uz toplinska i termomehanička svojstva polimera (IUPAC-ove preporuke 2013.) Preporuke HDKI i HKD 2015.'', Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa, [[Kemija u industriji]] 64 (5-6), str. 266., 2015. (pristupljeno 15. veljače 2019.)</ref> == Vidite i: == [[Polimerno staklo]], [[staklasti polimer]] == Izvori ==▼ {{izvori}}▼ Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: ~~PROFIL~~Profil ~~INTERNATIONAL~~International, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem ~~KLASA~~Klasa: , od 3. ~~Srpnja~~srpnja 1998.g.▼ [[Kategorija:Materijali]] ==Dodatna literatura== Line 93 ⟶ 104: ==Vanjske poveznice== [http://www.mas-zadar.hr/ Muzej antičkog stakla,Zadar] {{HTE\|duran-d-d\|Duran d. d.}} ''[https://tehnika.lzmk.hr/duran-d-d/ Duran d. d.]''Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine {{HTE\|staklo\|Staklo}} ▲== Izvori == ▲{{izvori}} ▲Udžbenik za treći razred gimnazije „Anorganska kemija“, Sandra Habuš – Dubravka Stričević – Vera Tomašić. Izdavač: PROFIL INTERNATIONAL, tisak: tiskara Meić, Uporabu udžbenika odobrilo je Ministarstvo prosvjete i športa Republike Hrvatske rješenjem KLASA: , od 3. Srpnja 1998.g. [[Kategorija:Materijali]]