Antarktika: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Inačica od 10. siječnja 2017. u 15:50 vidi izvor Ah3kal (razgovor \| doprinosi) 180 edits m uklonjena promjena suradnika 93.141.6.163 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Zeljko ← Starija izmjena		Posljednja izmjena od 5. travnja 2024. u 10:34 vidi izvor MarkoK1984 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 865 edits m →Geografija i reljef
(Nisu prikazane 24 međuinačice 15 suradnika)
Redak 2: [[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg\|mini\|desno\|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]] '''Antarktika''' (od grčkog ''Ανταρκτικως'', suprotno od ~~''arktik''~~[[Arktik]]) je [[kontinent]] koji okružuje [[južni pol]] [[Zemlja\|Zemlje]]. Jedini je [[čovjek\|ljudima]] nenaseljeni kontinent na [[Zemlja\|Zemlji]]. == Klima == Redak 8: Antarktika je [[kontinent]] [[klima]]tskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je * '''najhladniji''': Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme [[polarna noć\|polarne noći]] arktičke zime, [[sunce]] se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na [[južna polutka\|južnoj polutki]]) između -40 i -68 [[Celzijev stupanj\|Celzijevih stupnjeva]], a uz obalu oko -18 °C. Tijekom ljeta, u najtoplijem mjesecu siječnju, temperatura uz obalu penje se na koji stupanj iznad nule. Zbog ovakvih temperatura postoji samo par antarktičkih jezera i samo jedna, a i to povremena, rijeka, ''Onyx river''. ~~<br>~~Na području istočno antarktičkog grebena 10. kolovoza 2010. izmjerena je temperatura od -93,2 °C što je zasada najniža izmjerena temperatura u prirodi na Zemlji.<ref name="nasa">[http://www.nasa.gov/press/2013/december/nasa-usgs-landsat-8-satellite-pinpoints-coldest-spots-on-earth/#.Uqb6JvQW1QE Najhladnije mjesto na Zemlji, ''NASA-USGS Landsat 8 Satellite Pinpoints Coldest Spots on Earth''] {{jezikk\|en.\|engleski}} (~~objevljeno~~objavljeno 9. prosinca 2013., pristupljeno 12. prosinca 2013.)</ref>. * '''s najmanje [[oborine\|oborina]]''': Ovdje su u pravilu oborine u obliku [[snijeg]]a. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati [[pustinja\|pustinjom]] (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i [[kiša]]. * '''~~naj~~[[~~vjetar~~Vjetar\|~~vjetrovitiji~~najvjetrovitiji]]''': Nad kontinentom je visok atmosferski tlak (semipermanentna [[anticiklona]]), pa prema obalama neprekidno pušu snažni vjetrovi. Tako je u lipnju [[1972.]]. kod postaje Dumont-d'Urville izmjerena brzina vjetra od 327 km/h (91 m/s). Ti vjetrovi imaju velik utjecaj na okolna mora. Oko 98 % površine je pokriveno [[ledeni pokrov\|ledenim pokrovom]] prosječne debljine oko ~~2.000~~2000 m (najveća debljina je ~~4.770~~4770 m). Količina leda se procjenjuje na oko 30 milijuna km³, što je oko 90 % ukupne količine leda na Zemlji. Led s kontinenta spušta se prema moru kao [[ledenjak]], tvoreći [[ledena polica\|ledene police]] (barijere, šelfove) od kojih se odlamaju [[ledeni brijeg\|ledeni bregovi]] koji zatim plutaju okolnim morima. == Geografija i reljef == [[Datoteka:Europe antarctica size.png\|mini\|desno\|250px\|Usporedba veličine Europe i Antarktike]] Kada se pribroje ledene police (ledeni šelfovi), ovaj [[kontinent]] ima površinu oko 14 milijuna km² što ga čini petim po veličini na [[zemlja\|Zemlji]]. Stvarna veličina Antarktike nije točno poznata, jer se ispod ledenih polica nalazi i voda. S izuzetkom vrha Antarktičkog poluotoka i malenih dijelova na istočnoj strani kontinenta, cijeli se nalazi unutar antarktičkog kruga tj. [[~~južna~~Antarktički ~~polarnica~~krug\|južne polarnice]]. Antarktika je zaljevima [[Rossovo more\|Rossovog]] i [[Weddellovo more\|Weddellovog mora]] a između njih Transatlantičkim gorjem podijeljena na puno veći istočni (oko 3/4 površine) i zapadni dio (oko 1/4). Istočni dio je valoviti ravnjak pod ledenim pokrovom, građen od [[gnajs]]a, [[granit]]a i [[škriljevac\|škriljevca]], prekriven mjestimično [[pješčenjak\|pješčenjacima]] i [[erupcija\|eruptivima]]. U ovom dijelu kontinenta, postoji samo jedan ugasli vulkan, Gaussberg. U ovom dijelu Antarktike je i najdublja točka na kontinentu, 2.555 metara ispod razine mora, u [[~~Bentleyev~~Bentleyjev jarak\|~~Bentleyevom~~Bentleyjevom jarku]]. Zapadni dio nije kompaktna kopnena masa. To su zapravo goroviti [[otok\|otoci]] međusobno povezani debelim ledenim pokrovom. Tu se nalazi najviši vrh kontinenta, [[Vinstonov Massif]] (4.897 m) u gorju Ellsworth, ali i veći broj aktivnih [[vulkan]]a,. ~~najpoznatiji~~Najpoznatiji je [[Mount Erebus]]. Ako se zanemare brojni manji otoci, najbliže točke susjednih kontinenata su [[Ognjena zemlja]] na jugu [[Južna Amerika\|Južne Amerike]], rt Agulhas na [[Tasmanija\|Tasmaniji]] i [[Novi Zeland]]. Redak 32: == Biljni i životinjski svijet == [[Datoteka:Koenigspinguine.jpg\|mini\|150px\|desno\|Pingvini, pravi prastanovnici Antarktike]] Antarktika je okružena ogromnim područjima po kojima pliva [[morski led]], led od smrznute morske vode (zbog slanosti, more se smrzava na -1,8 °C) i gdje se razvio jedan od najbogatijih [[~~ekološki sistem\|ekoloških sistema~~ekosustav]]a na svijetu. Mora vrve divovskim [[jato\|jatima]] [[kril]]a i drugih malenih rakova. To je temelj prehrambenog lanca za mnoge [[životinje]]: [[ribe]], [[kitovi\|kitove]], [[perajari\|perajare]], [[pingvinke\|pingvine]] i brojne vrste [[morske ptice\|morskih ptica]]. Ovdje živi i veliki broj raznih vrsta [[perajari\|tuljana]], među najbrojnije spadaju [[Weddelov tuljan\|Weddelovi tuljani]], [[tuljan rakojed\|tuljani rakojedi]] i [[morski leopard]]i. Njima se tijekom ljeta pridružuje još oko 100 milijuna [[selica\|ptica selica]] koje se gnijezde na okolnim otocima ili na dijelovima kontinenta koji nisu pokriveni ledom. Procijenjeno je, da samo kitovi [[Antarktički ocean\|Južnog mora]] pojedu oko 55 milijuna tona [[glavonošci\|glavonožaca]] što od prilike odgovara količini od tri četvrtine ukupnog ulova riba svih ribarskih flota na Svijetu. Redak 58: ''Vidi i: [[Istraživanje Antarktike]] [[Datoteka:Antarctica.jpg\|mini\|Karta političke podjele Antarktike]] Zahvaljujući udaljenosti od trgovačkih putova, nestvarnosti i čovjeku neprijateljskog okoliša Antarktike, ovo područje je ostalo pošteđeno procesa [[kolonijalizam\|koloniziranja]] [[19. stoljeće\|19]]. i [[20. stoljeće\|20. stoljeća]]. Države koje su postavile klasične teritorijalne zahtjeve, morale su same sebi priznati, da je stvarna provedba takvih zahtjeva u praksi jednostavno ~~neprovediva~~nemoguća. Na inicijativu Geofizičke godine [[1957.]]./[[1958~~\|58~~.]]. nađen je način međunarodne suradnje na području Antarktike. [[1959.]]. sklopljen je [[Antarktički ugovor]] nezavisno od [[UN\|UN-a]] kojim je upravljanje najvećim dijelom povjereno dvjema organizacijama: '''SCAR''' (Scientific Committee on Antarctic Research) koji je tijelo ''International Council for Science'' (ICSU) i objedinjuje sve znanstvene institucije svijeta koje se bave Antarktikom te koordinira [[znanost\|znanstvena]] istraživanja. '''COMNAP''' (Council Of Managers Of National Antarctic Programs) je ''Savjet menadžera nacionalnih antarktičkih programa'' i koordinira aktivnosti državnih tijela nadležnih za nacionalne antarktičke programe. Iako Antarktički ugovor zabranjuje teritorijalne zahtjeve, oni postoje od ranije, a Ugovor ih je samo "zamrznuo". Tako Ugovorom ustvari politički odnosi na Antarktici nisu konačno razjašnjeni. Teritorijalne zahtjeve postavili su [[Čile]], [[Argentina]], [[Velika Britanija]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]], pri čemu se neka zahtjevana područja preklapaju, dok nad drugim područjima nitko nije postavio zahtjev. Redak 66: Od prvobitnih 12 država koje su 1959. sklopile Antarktički ugovor, broj potpisnika je do sada narastao na 43 države (punopravno članstvo, što uključuje [[znanstvena postaja\|znanstvenu postaju]] na Antarktiku). == ~~Populacija~~Stanovništvo == [[Datoteka:Ohridski-Livingston.jpg\|230px\|mini\|desno\| Antarktička baza]] Antarktika nema stanovništva u pravom smislu riječi. Ljeti u ~~80-tak~~osamdesetak znanstveno-istraživačkih postaja živi oko ~~4.000~~4000, a zimi oko ~~1.000~~1000 ljudi. Taj broj vrlo je ~~vrlo~~ promjenjiv. Najveća takva postaja je McMurdo gdje je usred antarktičke zime [[2005.]]. živjelo više od 240 ljudi. U postajama znanstvenici se bave cijelim nizom znanstvenih područja. Od [[astrofizika\|astrofizike]], [[biologija\|biologije]], [[geologija\|geologije]], [[glaceologija\|glaceologije]], [[klimatologija\|klimatologije]] i [[meteorologija\|meteorologije]] do [[oceanografija\|oceanografije]]. == Infrastruktura == Zabačenost i ekstremni [[klima]]tski uvjeti uzrok su da je Antarktika u omjeru na svoju veličinu daleko najslabije infrastrukturno razvijen [[kontinent]]. No, kad se uzme u obzir vrlo nizak broj stanovnika (najviše ~~4.000~~4000) i ekstremno nisku [[gustoća stanovništva\|gustoću naseljenosti]], to i nije tako začuđujuće. == Zanimljivosti == Hrvatski planinar [[Stipe Božić]] imenovao je prigodom uspona na najviši vrh Antarktike jedno od obližnjih [[sljeme (reljef)\|sljeme]]na [[Hrvatska (sljeme)\|Hrvatska]].<ref>[https://www.hps.hr/planinarstvo/ekspedicije/ ''Hrvatske planinarske i alpinističke ekspedicije''] Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 6. studenog 2020.</ref> == Izvori == Line 79 ⟶ 83: == Vanjske poveznice == * [http://apc.mfa.government.bg Antarctic Place-names Commission of Bulgaria] {{Webarchive\|url=https://archive.today/20060207095915/http://apc.mfa.government.bg/ \|date=7. veljače 2006. }} * [http://www.mfa.government.bg/uploads/imgs/Livingston/livingston.jpg Illustrated map of Livingston Island and Greenwich Island] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20060203012030/http://www.mfa.government.bg/uploads/imgs/Livingston/livingston.jpg \|date=3. veljače 2006. }} {{Kontinenti}} {{Regije svijeta}} ~~<!-- interwiki -->~~ [[Kategorija:Kontinenti]]