Finski jezik: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.5) (robot Dodaje: ab:Суоми бызшәа |
Obogaćivanje izvora informacija (doi: 10.1353/tks.2004.0014) |
||
| (Nije prikazano 25 međuinačica 13 suradnika) | |||
Redak 1:
{{Infookvir jezik|ime=Finski jezik
|ime jezika kako ga nazivaju njegovi govornici=suomi – suomen kieli
|familycolor=lawngreen
|države= {{DZ+X|FIN}}<br>{{DZ+X|EST}}<br>{{DZ+X|ŠVE}}<br>{{DZ+X|NOR}}<br>{{DZ+X|RUS}}
|regije=Uglavnom [[Sjeverna Europa]]
|govornici=
|jezična porodica=[[Uralski jezici|uralski]]<br> [[Ugro-finski jezici|ugro-finski]]<br> [[finski jezici|finski]]<br> [[Baltofinski jezici|baltofinski]]<br> '''finski'''
|država={{DZ+X|FIN}}<br>{{DZ+X|EU}}
|ustanova= ''Kotimaisten kielten keskus''<br>([[Institut za jezike Finske]])
|iso1=fi|iso2=fin|sil=fin
|etnicitet=[[Finci]]|glottolog=finn1318}}
'''Finski jezik''' (
Finski se tipološki opisuje kao [[Aglutinativni jezici|aglutinativni]] jezik<ref>{{Cite book|last1=Haspelmath|first1=Martin Dryer|title=Fusion of selected inflectional formatives|last2=Gil|first2=Matthew S|last3=Comrie|first3=David|last4=Bickel|first4=Bernard|last5=Balthasar Nichols|first5=Johanna|date=2005|publisher=Oxford University Press|oclc=945596278}}</ref> s gotovo isključivo [[Sufiks|sufiksalnom]] tvorbom. Imenice, pridjevi, zamjenice i brojevi se [[Sklonidba|sklanjaju]], a glagoli [[Sprezanje|sprežu]] ovisno o ulozi u rečenici. Rečenice obično prate red riječi u rečenici prema predlošku [[subjekt]] – [[predikat]] – [[Objekt (gramatika)|objekt]], no bogat [[Morfologija (jezikoslovlje)|morfološki]] sustav omogućuje proizvoljan red riječi kako bi se ostvarilo drugačija značenja i strukturu prijenosa informacija,<ref>{{Cite book|last=Vilkuna|first=Maria|title=Free word order in Finnish : its syntax and discourse functions|date=1989|publisher=Suomalaisen kirjallisuuden seura|isbn=951-717-558-2|oclc=997419906}}</ref> vrlo slično [[Hrvatski jezik|hrvatskomu]]. Finski pravopis koristi [[Latinica|latinicu]] preuzetu iz švedskoga i gotovo je u potpunosti skladan s izgovorom. Jezik razlikuje duljinu [[Samoglasnik|samoglasnika]], iskazuje [[Geminacija|geminaciju]], odn. produljivanje [[Suglasnik|suglasnika]], a prisutna je i velika količina [[Dvoglas|dvoglasa]], ograničenih tzv. [[Samoglasnička harmonija|samoglasničkom harmonijom]].
== Povijest ==
Suvremeni je finski nastao tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]], kada je finski aristokrat Johan Snellman započeo pokret za uporabu finskoga kao nacionalnog jezika, vodeći se [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|hegelijanskim]] i [[Nacionalizam|nacionalističkim]] idejama. Dobivši veliku količinu potpore, finski je tako do [[20. stoljeće|20. stoljeća]] postao moderan jezik korišten paralelno uz švedski u administraciji, književnosti, novinama i znanosti.
Prvi švedsko-finski rječnik objavio je 1853. godine Daniel Europaeus,<ref>{{cite book|last=Häkkinen|first=Kaisa|title=Spreading the Written Word: Mikael Agricola and the Birth of Literary Finnish|publisher=BoD|year=2019|isbn=9789522226747}}</ref> a prvi finsko-švedski rječnik sastavio je Elias Lönnrot do 1880. godine.<ref>{{cite web|last1=Majamaa|first1=Raija|date=2014|title=Lönnrot, Elias (1802–1884)|url=http://www.kansallisbiografia.fi/english/?id=2836|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20160305141255/http://www.kansallisbiografia.fi/english/?id=2836|archive-date=5 March 2016|access-date=1 May 2016|website=The National Biography of Finland}}</ref> Istovremeno je Antero Warelius etnografskim istraživanjima među ostalim zabilježio geografsku rasprostranjenost finskih dijalekata,<ref>{{cite encyclopedia|url=https://runeberg.org/nfck/0349.html|title=Warelius, Anders|encyclopedia=[[Nordisk familjebok]]|year=1921|lang=sv|access-date=2 November 2019|archive-date=25 February 2021|archive-url=https://web.archive.org/web/20210225054550/http://runeberg.org/nfck/0349.html|url-status=live}}</ref> a sve su to bili veliki koraci za plasiranje finskoga kao legitimnoga državnoga jezika.
Najvažniji je za finski jezik u suvremenomu dobu, doduše, bio [[Elias Lönnrot]], finski [[Jezikoslovlje|jezikoslovac]] koji je zapisao [[Kalevala|Kalevalu]] i posredovao rasprave o dijalektalnim utjecajima na standardni finski, boreći se za prevlast zapadnih dijalekata, ali i za uključenje istočnih kako bi se jezik okoristio bogatstvom svojih govora.<ref>{{cite book|last1=Kuusi|first1=Matti|title=Kalevala-lipas|last2=Anttonen|first2=Pertti|publisher=SKS, [[Finnish Literature Society]]|year=1985|isbn=951-717-380-6}}</ref> Prvi [[roman]] napisan na finskome bilo je djelo [[Sedmero braće]] (fin. ''Seitsemän veljestä'') [[Aleksis Kivi|Aleksisa Kivija]], objavljeno [[1870.]] godine.
== Standardni i govorni oblik ==
U finskome se razlikuje dvije inačice jezika: standardni jezik (fin. ''yleiskieli'') i govorni jezik (fin. ''puhekieli'').
'''Standardni''' se jezik tipično govori u formalnim situacijama, poput političkih govora ili vijesti. Njegova pisana inačica, ''kirjakieli'' (dosl. „knjiški jezik”), koristi se u gotovo svim pisanim tekstovima, što uključuje i dijaloge u [[Proza|prozi]].<ref>{{Cite web|title=Yleiskieli|url=http://www.kielitoimistonohjepankki.fi/haku/yleiskieli/ohje/568|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20220512143630/http://www.kielitoimistonohjepankki.fi/haku/yleiskieli/ohje/568|archive-date=12 May 2022|access-date=8 September 2020|website=Kotimaisten kielten keskus}}</ref> Propisuje ga [[Institut za finske jezike]], a obilježen je znatnim konzervativizmom i zastarjelim gramatičkim karakteristikama. Temeljen je na pravopisu [[Mikael Agricola|Mikaela Agricole]], finskog biskupa, koji je u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] na temelju zapadnih dijalekata finskoga osmislio prvi oblik pisanoga finskoga jezika kako bi preveo Bibliju.<ref>{{Cite encyclopedia|publisher=Suomalaisen Kirjallisuuden Seura|title=Agricola, Mikael (1510–1557)|encyclopedia=National Biography of Finland|author-last=Heininen|author-first=Simo|translator-last=Roderick|translator-first=Fletcher|url=https://kansallisbiografia.fi/english/person/14|access-date=12 August 2020|archive-date=7 November 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20171107002449/https://kansallisbiografia.fi/english/person/14|url-status=live}}</ref><ref name=":0">{{cite book|last=Nordlund|first=Taru|title=Orthographies in Early Modern Europe|date=13 January 2012|publisher=De Gruyter|isbn=978-3-11-028817-9|editor1-last=Baddeley|editor1-first=Susan|pages=351–372|chapter=Standardization of Finnish orthography: From reformists to national awakeners|doi=10.1515/9783110288179.351|editor2-last=Voeste|editor2-first=Anja|doi-access=free}}</ref>
'''Govorni''' finski je najučestalija inačica u televizijskim i radio emisijama te svakodnevnom govoru, u kojemu često prevagnjuje i nad dijalektalnim govorima. Za razliku od standardnoga, suvremeni se govorni finski razvio direktno iz ranijih oblika finskoga jezika urbanih središta, zbog čega je prošao kroz [[Gramatika|gramatičke]] i glasovne promjene koje nisu prisutne kod standardnoga.
Oba koriste istu ortografiju, no vidljivo se razlikuju zbog fonetičnosti abecede, odn. određenog „piši kako govoriš” principa. Tako se u zapisanome govornome jeziku pojavljuju [[Sinkopa (jezik)|sinkopa]], ispadanje glasova ili slogova iz unutrašnjosti riječi, te [[sandhi]] koji nisu prisutni u standardu. Primjerice, standardni oblik ''menenpä'' u govornome bi se zapisao kao ''menempä'' ili ''meempä''.
=== Razlike na primjerima ===
{| class="wikitable"
|'''standardni jezik'''
|'''govorni jezik'''
|'''prijevod'''
|-
|''<u>hän</u> menee''
''<u>he</u> menevät''
|''<u>se</u> menee''
''<u>ne</u> mene<u>e</u>''
|„on/ona ide”
„oni idu”
|-
|''minä, minun...''
|''mä(ä)/mie, mun/miun...''
|„ja, moj...”
|-
|''<u>(minä)</u> tu<u>le</u>n''
''<u>(minä)</u> o<u>le</u>n''
|''mä tu<u>u</u>n''
''mä o<u>o</u>n''
|„dolazim” ili „doći ću”
„jesam” ili „bit ću”
|-
|''on<u>ko</u> teillä''
''ei<u>kö</u> teillä ole''
|''o(n)<u>ks</u> teil(lä)''
''e(i)<u>ks</u> teil(lä) oo''
|„imate li?”
„nemate li?”
|-
|''(me) emme sano''
|''me ei sanota''
|„ne kažemo” ili „nećemo reći”
|-
|''(minun) kirja<u>ni</u>''
|''mun kirja''
|„moja knjiga”
|-
|''(minä) en tiedä''
''syödä''
|''m<u>ä</u> en ti<u>(i)ä</u>''
''syyä''
|„ne znam”
„jesti”
|-
|''kuusikymmentäviisi''
|''kuuskyt(ä)viis''
|„šezdesetpet”
|-
|''puna<u>i</u>nen''
''ajo<u>i</u>ttaa''
|''punane(n)''
''ajottaa''
|„crvena”
„mjeriti vrijeme”
|-
|''korjan<u>ne</u>e''
|''<u>kai</u> korjaa''
|„vjerojatno će popraviti”
|}
== Utjecaj na Tolkienov rad ==
Profesor [[Staroengleski jezik|staroengleskoga jezika]] na [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordu]] i spisatelj [[John Ronald Reuel Tolkien|J. R. R. Tolkien]], vrstan jezikoslovac, bio je zadivljen finskim jezikom.<ref>{{cite book|last=Tolkien|first=J. R. R.|title=Letters of J. R. R. Tolkien|publisher=George Allen & Unwin|year=1981|isbn=0-04-826005-3|page=214|chapter=Letter no. 163 (to [[W. H. Auden]], 7 June 1953)}}</ref> Najveći je utjecaj na njegov rad, osim samoga jezika, imala Kalevala, skup finske [[Mitologija|mitologije]] koju je zapisao Elias Lönnrot, koja je na kraju utjecala ne samo na [[Húrinova djeca|Húrinovu djecu]], što je izričito imenovao,<ref name="Petty 2004">{{cite journal|last=Petty|first=Anne C.|year=2004|title=Identifying England's Lonnrot|journal=Tolkien Studies|volume=1|issue=1|pages=69–84|doi=10.1353/tks.2004.0014|doi-access=free | issn=1547-3155 }}</ref> već i na cjelokupnost njegovih djela, uključujući [[Silmarillion]], [[Gospodar prstenova|Gospodara prstenova]] te neobjavljenu [[Priča o Kullervu|Priču o Kullervu]].<ref name="Flieger 2010">{{cite journal|last1=Tolkien|first1=J. R. R.|author1-link=J. R. R. Tolkien|last2=Flieger|first2=Verlyn|author2-link=Verlyn Flieger|year=2010|title="The Story of Kullervo" and Essays on ''Kalevala''|journal=[[Tolkien Studies]]|volume=7|issue=1|pages=211–278|doi=10.1353/tks.0.0073|s2cid=170198438}}</ref>
Tolkienov umjetni jezik, [[Quenya jezik|Quenya]], također je nastao pod iznimno velikim utjecajem finskoga. Tijekom svoga života, Tolkien nije posustao od tvorbe struktura i riječi u Quenyi nadahnutima finskim, što je, prema svećeniku Petri Tikki, rezultiralo u gramatičkoj strukturi iznimno sličnoj finskome, ali jeziku dovoljno različitim da fincima bude neprepoznatljiv, čineći ga iznimno originalnim, ali i autentičnim.<ref name="Tikka 2007">{{cite journal|last=Tikka|first=Petri|year=2007|title=The Finnicization of Quenya|url=https://books.google.com/books?id=SOF7m2m3AXcC&dq=Tolkien+%22finnish+language%22&pg=PA1|journal=Arda Philology|issue=1|pages=1–13|isbn=9789197350013}}</ref>
== Primjeri ==
=== Opća deklaracija o ljudskim pravima ===
Članak 1. Opće deklaracije o ljudskim pravima na finskome i hrvatskome glasi:<blockquote>»Kaikki ihmiset syntyvät vapaina ja tasavertaisina arvoltaan ja oikeuksiltaan. Heille on annettu järki ja omatunto, ja heidän on toimittava toisiaan kohtaan veljeyden hengessä.«
<br>
»Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«</blockquote>
== Izvori ==
Line 27 ⟶ 111:
== Vanjske poveznice ==
*[https://www.kotus.fi/en Institut za finske jezike] – Službena stranica{{Službeni jezici EU}}
{{Ugro-finski jezici}}
[[Kategorija:Baltofinski jezici]]
Line 35 ⟶ 119:
[[Kategorija:Jezici Rusije]]
[[Kategorija:Jezici po abecedi:F]]
| |||