Antarktika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.2+) (robot Mijenja: eo:Antarktio |
|||
| (Nije prikazano 47 međuinačica 34 suradnika) | |||
Redak 2:
[[Datoteka:Antarctica 6400px from Blue Marble.jpg|mini|desno|Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka]]
'''Antarktika''' (od grčkog ''Ανταρκτικως'', suprotno od
== Klima ==
Redak 8:
Antarktika je [[kontinent]] [[klima]]tskih ekstrema. Od svih dijelova zemlje on je
* '''najhladniji''': Prosječna godišnja temperatura u unutrašnjosti kopna je -55 °C. Prosječna mjesečna temperatura kreće se ovisno o dužini dana. U vrijeme [[polarna noć|polarne noći]] arktičke zime, [[sunce]] se uopće ne pojavljuje, dok za vrijeme arktičkog ljeta sija 24 sata dnevno. Tako je u unutrašnjosti prosječna lipanjska (zima na [[južna polutka|južnoj polutki]]) između -40 i -68 [[Celzijev stupanj|Celzijevih stupnjeva]], a uz obalu oko -18 °C
* '''s najmanje [[oborine|oborina]]''': Ovdje su u pravilu oborine u obliku [[snijeg]]a. U središnjim dijelovima prosječna godišnja količina je nešto iznad 40 l/m². Ako se primijeni kao kriterij godišnja količina oborina, tada se Antarktika treba smatrati [[pustinja|pustinjom]] (i to najvećom na Zemlji). Na obalama je količina oborina veća, i iznosi prosječno 500-600 l/m². Oborine su i ovdje najčešće snijeg, no ponekad padne i [[kiša]].
* '''
Oko 98 % površine je pokriveno [[ledeni pokrov|ledenim pokrovom]] prosječne debljine oko
== Geografija i reljef ==
[[Datoteka:Europe antarctica size.png|mini|desno|250px|Usporedba veličine Europe i Antarktike]]
Kada se pribroje ledene police (ledeni šelfovi), ovaj [[kontinent]] ima površinu oko 14 milijuna km² što ga čini petim po veličini na [[zemlja|Zemlji]]. Stvarna veličina Antarktike nije točno poznata, jer se ispod ledenih polica nalazi i voda. S izuzetkom vrha Antarktičkog poluotoka i malenih dijelova na istočnoj strani kontinenta, cijeli se nalazi unutar antarktičkog kruga tj. [[
Antarktika je zaljevima [[Rossovo more|Rossovog]] i [[Weddellovo more|Weddellovog mora]] a između njih Transatlantičkim gorjem podijeljena na puno veći istočni (oko 3/4 površine) i zapadni dio (oko 1/4).
Istočni dio je valoviti ravnjak pod ledenim pokrovom, građen od [[gnajs]]a, [[granit]]a i [[škriljevac|škriljevca]], prekriven mjestimično [[pješčenjak|pješčenjacima]] i [[erupcija|eruptivima]]. U ovom dijelu kontinenta, postoji samo jedan ugasli vulkan, Gaussberg. U ovom dijelu Antarktike je i najdublja točka na kontinentu, 2.555 metara ispod razine mora, u [[
Zapadni dio nije kompaktna kopnena masa. To su zapravo goroviti [[otok|otoci]] međusobno povezani debelim ledenim pokrovom. Tu se nalazi najviši vrh kontinenta, [[Vinstonov Massif]] (4.897 m) u gorju Ellsworth, ali i veći broj aktivnih [[vulkan]]
Ako se zanemare brojni manji otoci, najbliže točke susjednih kontinenata su [[Ognjena zemlja]] na jugu [[Južna Amerika|Južne Amerike]], rt Agulhas na [[Tasmanija|Tasmaniji]] i [[Novi Zeland]].
Redak 32:
== Biljni i životinjski svijet ==
[[Datoteka:Koenigspinguine.jpg|mini|150px|desno|Pingvini, pravi prastanovnici Antarktike]]
Antarktika je okružena ogromnim područjima po kojima pliva [[morski led]], led od smrznute morske vode (zbog slanosti, more se smrzava na -1,8 °C) i gdje se razvio jedan od najbogatijih [[
Ovdje živi i veliki broj raznih vrsta [[perajari|tuljana]], među najbrojnije spadaju [[Weddelov tuljan|Weddelovi tuljani]], [[tuljan rakojed|tuljani rakojedi]] i [[morski leopard]]i. Njima se tijekom ljeta pridružuje još oko 100 milijuna [[selica|ptica selica]] koje se gnijezde na okolnim otocima ili na dijelovima kontinenta koji nisu pokriveni ledom. Procijenjeno je, da samo kitovi [[Antarktički ocean|Južnog mora]] pojedu oko 55 milijuna tona [[glavonošci|glavonožaca]] što od prilike odgovara količini od tri četvrtine ukupnog ulova riba svih ribarskih flota na Svijetu.
Suprotno ovom vrlo bogatom i raznovrsnom životu u oceanu i uz rubove ledenih polica, život na kopnu, s izuzetkom tzv. [[Antarktička oaza|antarktičkih oaza]], gotovo da ne postoji. Na otocima pretežu [[močvara|močvare]] i [[tresetište|tresetišta]] (cret) s jastučastim biljem, [[lišajevi]]ma i [[mahovine|mahovinama]]. Na kopnu kontinenta, uz navedeno, raste samo jedna [[cvjetnice|cvjetnica]], trava ''[[Aira antarctica]]'', a i ona samo do 62° južne [[geografska širina|geografske širine]]. U međuvremenu je utvrđeno postojanje više vrsta lišajeva i mahovina, neke mikroskopske [[gljive]] i razne vrste [[bakterije|bakterija]].
=== Vrste ===
* ''[[Actinopterygii]]''
** ''[[Dissostichus eleginoides]]''
** ''[[Dissostichus mawsoni]]''
* ''[[Aves]]''
** ''[[Aptenodytes forsteri]]''
** ''[[Pygoscelis adeliae]]''
** ''[[Thalassoica antarctica]]''
* ''[[Mammalia]]''
** ''[[Hydrurga leptonyx]]''
** ''[[Lobodon carcinophaga]]''
** ''[[Megaptera novaeangliae]]''
** ''[[Orcinus orca]]''
* ''[[Mollusca]]''
** ''[[Onykia ingens]]''
* Ostalo
** ''[[Euphausia superba]]''
== Politička povijest i podjela ==
''Vidi i: [[Istraživanje Antarktike]]
[[Datoteka:Antarctica.jpg|mini|Karta političke podjele Antarktike]]
Zahvaljujući udaljenosti od trgovačkih putova, nestvarnosti i čovjeku neprijateljskog okoliša Antarktike, ovo područje je ostalo pošteđeno procesa [[kolonijalizam|koloniziranja]] [[19. stoljeće|19]]. i [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Države koje su postavile klasične teritorijalne zahtjeve, morale su same sebi priznati, da je stvarna provedba takvih zahtjeva u praksi jednostavno
Na inicijativu Geofizičke godine [[1957.]]
Iako Antarktički ugovor zabranjuje teritorijalne zahtjeve, oni postoje od ranije, a Ugovor ih je samo "zamrznuo". Tako Ugovorom ustvari politički odnosi na Antarktici nisu konačno razjašnjeni. Teritorijalne zahtjeve postavili su [[Čile]], [[Argentina]], [[Velika Britanija]], [[Norveška]], [[Australija]], [[Francuska]] i [[Novi Zeland]], pri čemu se neka zahtjevana područja preklapaju, dok nad drugim područjima nitko nije postavio zahtjev.
Line 49 ⟶ 66:
Od prvobitnih 12 država koje su 1959. sklopile Antarktički ugovor, broj potpisnika je do sada narastao na 43 države (punopravno članstvo, što uključuje [[znanstvena postaja|znanstvenu postaju]] na Antarktiku).
==
[[Datoteka:Ohridski-Livingston.jpg|230px|mini|desno| Antarktička baza]]
Antarktika nema stanovništva u pravom smislu riječi. Ljeti u
U postajama znanstvenici se bave cijelim nizom znanstvenih područja. Od [[astrofizika|astrofizike]], [[biologija|biologije]], [[geologija|geologije]], [[glaceologija|glaceologije]], [[klimatologija|klimatologije]] i [[meteorologija|meteorologije]] do [[oceanografija|oceanografije]].
== Infrastruktura ==
Zabačenost i ekstremni [[klima]]tski uvjeti uzrok su da je Antarktika u omjeru na svoju veličinu daleko najslabije infrastrukturno razvijen [[kontinent]]. No, kad se uzme u obzir vrlo nizak broj stanovnika (najviše
== Zanimljivosti ==
Hrvatski planinar [[Stipe Božić]] imenovao je prigodom uspona na najviši vrh Antarktike jedno od obližnjih [[sljeme (reljef)|sljeme]]na [[Hrvatska (sljeme)|Hrvatska]].<ref>[https://www.hps.hr/planinarstvo/ekspedicije/ ''Hrvatske planinarske i alpinističke ekspedicije''] Hrvatski planinarski savez. Pristupljeno 6. studenog 2020.</ref>
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://apc.mfa.government.bg Antarctic Place-names Commission of Bulgaria] {{Webarchive|url=https://archive.today/20060207095915/http://apc.mfa.government.bg/ |date=7. veljače 2006. }}
* [http://www.mfa.government.bg/uploads/imgs/Livingston/livingston.jpg Illustrated map of Livingston Island and Greenwich Island] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060203012030/http://www.mfa.government.bg/uploads/imgs/Livingston/livingston.jpg |date=3. veljače 2006. }}
{{Kontinenti}}
{{Regije svijeta}}
[[Kategorija:Kontinenti]]
[[Kategorija:Antarktika| ]]
| |||