Ariel (mjesec): razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
Dopuna podataka (koliko ih je moguće pronaći).
Redak 5:
| tekst ispod slike = Ariel
| ime = Ariel
| otkrio = [[xxxxWilliam Lassell]]
| datum otkrica = [[xxxx24. listopada]] [[xxxx1851]].
| privremena oznaka = xxxx-
| planet = xxxxUran
| grupa = xxxxveliki unutarnji pravilni sateliti
| ekscentricitet = xxxx0.0012
| prosjecna udaljenost = xxxx190,930 [[km]] (xxxx [[AJ]])
| periapsis = xxxx? km (xxxx AJ)
| apoapsis = xxxx? km (xxxx AJ)
| period = xxxx2.520 [[dan|d]], xxxx [[sat|h]], xxxx [[minuta|min]], xxxx [[sekunda|s]]
| max v = xxxx? [[km/s]]
| avg v = xxxx5.52 km/s
| min v = xxxx? km/s
| i_ekliptika = xxxx 0.31[[stupanj (kut)|°]]
| i_planet = xxxx 0.260°
| srednji promjer = xxxx1158 km
| povrsina = xxxx4,211,300 [[km²]]
| masa = xxxx1.35 x× 10<sup>x21</sup> [[kg]]
| volumen = xxxx812.6 x× 10<sup>x6</sup> [[km³]]
| gustoca = xxxx1.67 [[g/cm³]]
| gravitacija = xxxx0.27 [[m/s²]] (xxxx2,65 ([[Ubrzanje slobodnog pada|g]])
| brzina oslobadjanja = xxxx0.56 [[mkm/s]]
| Ekvatorijalna brzina rotacije = xxxx16.7 m/s
| period rotacije = xxxx2.520 [[dan|d]] (xxxx [[godinasinkrona rotacija|sinkroniziran]] s rotacijom Urana)
| abs_mag = xxxx 1.35
| albedo = xxxx 0.39
| temperatura = xxxx~58 [[Kelvin|K]]
| atmosferski pritisak = xxxx [[Pascal (SInema jedinicaatmosferu)|Pa]]
| nagib osi = xxxx? °
}}
'''Ariel''' je [[prirodni satelit]] [[Uran (planet)|Uran]]a. Kruži oko Urana na udaljenosti oko 190 930 km. Približno je kružnog oblika, s prosječnim polumjerom 579 km i masom 1.2735 &times; 10<sup>21</sup> kg. Ariel je vrlo sličan [[Titanija (mjesec)|Titaniji]], iako je manji.
 
Otkrio ga je [[William Lassell]], [[1851]]. godine. [[Voyager 2]] ([[1986]].) je jedina letjelica koja je posjetila Ariel.
Redak 45:
Arielova površina je mješavina rasjeda, jaraka i kružnih udubina. Kao i kod Titanije, stotinama kilometara dugačke doline se prostiru cijelom površinom i međusobno se sijeku.
 
Neki krateri izgledaju do polovice "potopljeni". Fluid koji je poravnao dna kratera nije, zbog niskih temperatura, mogla biti [[voda]], nego tekući [[amonijak]], [[metan]] ili [[ugljikugljikov monoksid]].
 
Arielova površina je relativno mlada, što upućuje na postojanje procesa koji mijenja površinu. Krateri veći od 50 km su vrlo rijetki. Smatra se da je Ariel nekad imao vruću unutrašnjost, ali danas je ona hladna. Doline su mogle nastati zbog stezanja uslijed hlađenja, te zbog uzdizanja leda. Ariel je najsvjetliji Uranov satelit (ima najveći [[albedo]]).