Česi u Hrvatskoj
Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Prema posljednjemu popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj živi 9641 Čeh,[1] od čega najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Upravno i kulturno središte Čeha Hrvatske je grad Daruvar. Općina Končanica jedina je upravna jedinica u Hrvatskoj u kojoj Česi čine većinsko stanovništvo.
| Česi u Hrvatskoj
Češi v Chorvatsku | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||||||||
| Grb Čeha u Hrvatskoj | |||||||||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||||||||
| 9641 | |||||||||||||||
| Značajna područja naseljavanja | |||||||||||||||
| |||||||||||||||
| Jezik | |||||||||||||||
| češki jezik | |||||||||||||||
| Povezane etničke grupe | |||||||||||||||
| Slovaci u Hrvatskoj |
Legendarne sveze
urediSveze Čeha s Hrvatima sežu još u legende koje se pozivaju na davna vremena. Ime Čeha iz legende o Čehu, Lehu i Mehu u svezi s Čehom i njegovih šestoricom braće iz Bijele Hrvatske koje se spominje u Dalimilovoj kronici, u dijelu teksta koji piše o doselidbi Slavena u Panonsku nizinu.[2]
Doseljavanje
urediDoseljavanje Čeha u Hrvatsku trajalo je gotovo stoljeće i pol, a selidbe su bile olakšane jer su obje zemlje pripadale Austro-Ugarskoj monarhiji. Od sredine 18. pa do kraja 19. stoljeća u hrvatske su gradove pojedinačno doseljavali službenici, obrtnici, učitelji, vojnici, glazbenici, šumari, vrtlari, a u manufakture u unutrašnjosti čitave radničke kolonije (primjerice staklari). No, pripadnici današnje razgranate češke nacionalne manjine u Hrvatskoj većinom su potomci sitnih poljodjelaca, koji su od propaloga hrvatskoga plemstva u Zapadnoj Slavoniji kupovali zapuštenu zemlju i iznova je kultivirali.
Od sela što su ih osnivali češki kolonisti pod austrijskom vojnom upravom u takozvanoj Vojnoj krajini češko se stanovništvo zadržalo jedino u Ivanovom Selu, koje i danas zovu »Pemijom«.[3] Najstarije je selo s češkim stanovništvom u RH.[4][5] Utemeljili su ga češki doseljenici iz Moravske 1826. godine.[5] To isto selo je teško stradalo za velikosrpske agresije na Hrvatsku. Nakon što su velikosrbi ušli u selo, na središnjoj cesti u Ivanovom selu poredali su dvadesetak mještana, te potom ispalili topovsku granatu na njih. Poginulo je 14 osoba (stariji izvori navode 7 mrtvih, 12 ranjenih i 1 nestaloga[6]), svi češke narodnosti.[7] Mjesni Česi su još 29. kolovoza 1991. zbog učestalih prijetnja od strane velikosrba pisali češkom predsjedniku Vaclavu Havelu,[4] jer se ta prijetnja već počela ostvarivati (u napadu na selo 20. kolovoza 1991. je poginula jedna mještanka), a 21. rujna 1991. su velikosrbi napravili pokolj.[6]
Udruge
urediČeška je manjina u 28 grada i naselja u Hrvatskoj organizirana u udruge Češke besede, koje čine Savez Čeha u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Daruvaru. U besedama djeluju folklorne skupine, puhački orkestri, radioamateri, pjevački zborovi, likovne skupine, kazališne družine. Češka beseda Zagreb, najstarije je kulturno-prosvjetno društvo Čeha u Hrvatskoj, osnovano 1874. godine i otada neprekidno djeluje do danas.[8]
Češka manjina zajedno sa slovačkom ima zastupnika u Hrvatskom saboru Vladimira Bileka.
Obrazovanje
urediTrenutno u Hrvatskoj djeluju dvije češke osnovne škole:
- Češka osnovna škola Jana Amose Komenskog (češ. Česká základní škola J. A. Komenského) u Daruvaru i
- Češka osnovna škola Josipa Ružičke (češ. Česká základní škola Josefa Růžičky) u Končanici s područnim školama.
O Češkoj i češkoj kulturi u školskoj godini 2007./2008. učilo se još i u Grubišnom Polju, Velikim Zdencima, Diošu, Dežanovcu, Trojeglavi, Hercegovcu, Međuriću, Daruvarskom Brestovcu, Siraču, Šibovcu, Lipovljanima, Kaptolu, Bjeliševcu, Lipiku, Pakracu, Virovitici, Zagrebu, Bjelovaru, Rijeci i drugim mjestima (Prekopakra[9] i sl.).
Također postoje i dva češka dječja vrtića:
- Češki dječji vrtić Ferda Mravenec u Daruvaru (češki: Česká mateřská škola Ferda Mravenec) i
- Češki dječji vrtić u Končanici (češki: Česká mateřská škola Končenice).
U gimnaziji u Daruvaru postoji razred na češkome jeziku.
U Daruvaru pri Pučkoj knjižnici i čitaonici djeluje Središnja knjižnica Čeha u Hrvatskoj.[10]
Glasila
urediMjesni Radio Daruvar emitira svakodnevnu emisiju na češkom jeziku. Novinsko-izdavačka kuća „Jednota” izdaje češke tjedne novine Jednota, dječji mjesečnik Dječji kutić, godišnje Češki narodni kalendar i publicistički časopis Pregled. Izdaje literarne i znanstvene radove, a poseban program čini izdavanje originalnih udžbenika češkoga jezika.[11]
Kretanje broja Čeha
uredi| Službeni naziv Hrvatske | Godina | Broj Čeha |
|---|---|---|
| – | 1931. | 45.715* |
| Narodna Republika Hrvatska | 1948. | 28.991 |
| 1953. | 25.967 | |
| 1961. | 23.391 | |
| Socijalistička Republika Hrvatska | 1971. | 19.001 |
| 1981. | 15.061 | |
| Republika Hrvatska | 1991. | 13.086 |
| 2001. | 10.510 | |
| 2011. | 9641 | |
| (Statistički zavod Hrvatske)[12] | ||
Popis stanovništva 2001. godine
uredi| Županija | Čeha | Ukupni postotak |
|---|---|---|
| Bjelovarsko-bilogorska | 7098 | 67,54 % |
| Grad Zagreb | 813 | 7,74 % |
| Požeško-slavonska | 775 | 7,38 % |
| Sisačko-moslavačka | 670 | 6,38 % |
| Zagrebačka | 238 | 2,27 % |
| Splitsko-dalmatinska | 156 | 1,49 % |
| Primorsko-goranska | 145 | 1,38 % |
| Brodsko-posavska | 109 | 1,04 % |
| Istarska | 103 | 0,98 % |
| Virovitičko-podravska | 92 | 0,88 % |
| Osječko-baranjska | 61 | 0,58 % |
| Vukovarsko-srijemska | 43 | 0,41 % |
| Šibensko-kninska | 30 | 0,29 % |
| Koprivničko-križevačka | 28 | 0,27 % |
| Zadarska | 26 | 0,25 % |
| Dubrovačko-neretvanska | 26 | 0,25 % |
| Varaždinska | 23 | 0,22 % |
| Krapinsko-zagorska | 22 | 0,21 % |
| Međimurska | 22 | 0,21 % |
| Karlovačka | 20 | 0,19 % |
| Ličko-senjska | 10 | 0,09 % |
| Ukupno | 10.510 | 100 % |
| (Popis stanovništva 2001. godine)[13] | ||
Poznate osobe
urediPoznate osobe u Hrvatskoj koje su se izjasnile kao Česi ili su češkoga podrijetla:
- Milan Sachs, operni dirigent i skladatelj
- Hubert i Ignacije Diviš, redovnici i pedagozi
- Fran Lhotka, skladatelj i dirigent i glazbeni pedagog
- Zdenka Čuhnil, političarka
- Antun Jandera, izdavač Ephemerides Zagrebiensis
- Marija Fabković, rođ. Frechova, hrvatska pedagoginja, novinarka, prevoditeljica, borac za prava žena u Hrvatskoj, spisateljica, dugogodišnja članica Hrvatskoga pedagoško-književnog zbora, hrv. domoljub i pravašica[14]
- Stjepan Radić (klavirist), klavirist, profesor, političar, unuk Stjepana Radića i Marije Radić (Čehinje rođenjem, rodnog imena Marie Dvořáková)
- Josip Salač, pomoćni biskup zagrebački
- Mirela Holy, političarka[15]
- Jasenko Houra, pjevač[16]
- Jaroslav Šidak, povjesničar
- Duh, biskup, prvi zagrebački biskup
- Branko Bubenik, dr.sc.informacijskih znanosti, sveučilišni profesor, AV arhivist, tv i filmski snimatelj, rukovoditelj INDOK-a Hrvatske radiotelevizije
- Arnošt Grund, kazališni i filmski glumac i redatelj, filmski scenarist, pionir filma u Hrvatskoj, pjevač, entomolog i filatelist
- Božidar Grubišić, novinar, urednik[17]
- Antun Šimčik, hrvatski filolog, arhivist, knjižničar, leksikograf, jezikoslovac, slavističar, kroatist, latinist, romanist, prevoditelj, etnograf, novinar i književnik
- Toni Hnojčik, hrvatski novinarski i umjetnički fotograf i fotoizvjestitelj
- Milutin Cihlar Nehajev, hrvatski književnik
- Sanja Doležal, hrvatska pjevačica i televizijska voditeljica
- Kamilo Dočkal, svećenik, kanonik i povjesničar
- Dragutin Laksar, političar i šumarski stručnjak
Povezani članci
urediIzvori
uredi- ↑ Popis stanovništva 2011. godine
- ↑ Historiografija o Česima u Hrvatskoj Vlasta Dugački: Historiografija o Česima u Hrvatskoj, Historijski zbornik, g. LXI (2009.), br. 1, str. 235–252
- ↑ Savez Čeha. Inačica izvorne stranice arhivirana 11. siječnja 2012. Pristupljeno 12. listopada 2009. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b HIC: Hrvatski spomenar. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. svibnja 2013. Pristupljeno 19. kolovoza 2010.
- ↑ a b HRT: Najstarije češko selo u Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. veljače 2016. (Wayback Machine), 5. veljače 2010.
- ↑ a b HIC: Kronologija Domovinskog rata u zapadnoj Slavoniji. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. rujna 2015. Pristupljeno 19. kolovoza 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Index.hr BBB se susreću s ljubiteljima Karadžića i Mladića, 8. kolovoza 2008.
- ↑ Česi u Hrvatskoj
- ↑ HRT: Češka beseda Prekopakra, 19. listopada 2010.
- ↑ Ministarstvo kulture RH Središnje knjižnice nacionalnih manjina
- ↑ www.inet.hr – Česi u Hrvatskoj[neaktivna poveznica]
- ↑ Stanovništvo Hrvatske od 1931.-2001.
- ↑ Popis stanovništva 2001. godine
- ↑ Politički zatvorenik Kronologija pravaštva (XIII.), prir. Mladen Kaldana
- ↑ Mirela Holy: Govore mi da sam čudna, ali ja se ne obazirem
"Njezino nesvakidašnje prezime je češko, otac joj je rodom iz Praga i još ima češko državljanstvo. Mirela ga nema iako bi ga mogla bez problema dobiti, ali kaže da je ne zanima dvojno državljanstvo. Holyjevi su inače poznata češka obitelj, a jedan davni Mirelin predak, Jan Holy, prvi je preveo Bibliju na češki. - Često sam bila u Pragu. Tamo je moj otac naslijedio jako puno nekretnina, uostalom, rođen je u Pragu pa je normalno da sam ga često posjećivala." - ↑ Jasenko Houra-trideset rockerskih godina heroja ulice. Inačica izvorne stranice arhivirana 19. travnja 2014. Pristupljeno 10. studenoga 2013.
"Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena... U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla... Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika." - ↑ Hrvatsko-češko društvo Zagreb Hrvatsko-češko društvo prisjetilo se Božidara Grubišića i Miroslava Jileka (pristupljeno 26. listopada 2016.)
Vanjske poveznice
uredi- Savez Čeha u Republici Hrvatskoj Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. travnja 2009. (Wayback Machine)
- Vijeće češke nacionalne manjine Zagreba i Češka beseda Zagreb
- Češka beseda Rijeka Arhivirana inačica izvorne stranice od 31. svibnja 2013. (Wayback Machine)