Hausa jezik
Hausa jezik (abakwariga, habe, haoussa, hawsa, hausawa, kado, mgbakpa; ISO 639-3: hau), najrašireniji čadski jezik kojim se služi 24 988 000 ljudi na područjima afričkih država Nigerija, Niger, Benin, Kamerun, Gana i Sudan.
Važan je trgovački jezik kojim se kao drugim jezikom sporazumijeva 15 000 000 ljudi. Najveći boj govornika živi u Nigeriji (18 500 000; 1991 SIL), Nigeru (5 460 000; 2006) i Beninu (800 000; 2006 u provincijama Atacora i Borgou). Manji broj govori se u drugim državama: 80 000 u Sudanu (2007); 23 500 u Kamerunu (1982 SIL); 500 u Burkini Faso; Gana.
Pisma su arapsko (ađami) i latinica. Dijalekti: istočnohauski s pod-dijalektima: kano, katagum, hadejiya; zapadnohauski: sokoto, katsina, gobirawa, adarawa, kebbawa, zamfarawa; sjevernohauski: arewa, arawa.[1]
Glasovi
uredi38: b b< kW kJ k gW gJ g kW' kJ' k' tS dZ P S m l r ? h "e a "o j* j w i u au ai t d d< s z s* n r.[[2]
Literatura
uredi- Abraham, R.C. 1934. The Principles of Hausa vol. 1. Government Printer, Kaduna.
- Abraham, R.C. 1959. The Language of the Hausa People. University of London Press Ltd., London.
- Abraham, R.C. Hausa Literature and the Hausa Sound System. University of London Press, London.
- Brauner, S. and Ashiwajn, M. 1966. Lehrbuch der Hausa-Sprache. Max Hueben Verlag, Munich.
- Greenberg, T.H. 1941. Some problems in Hausa phonology. Language 17: 316-323.
- Hodge, C.T. 1947. An Outline of Hausa Grammar (Language Dissertation 41). Linguistic Society of America, Baltimore.
- Hodge, C.T. and Umaru, I. 1963. Hausa Basic Course. Foreign Service Institute, Washington D.C.
- Kraft, C.H. 1963. A Study of Hausa Syntax, Vol.I., Structure. Department of Linguistics, The Hartford Seminary Foundation, Hartford, Connecticut.
- Kraft, C.H. and Kirk-Greene, A.H.M. 1973. Hausa. Teach Yourself Books, London.
- Kraft, C.H. and Kraft, M.G. 1973. Introductory Hausa. University of California Press, Berkeley.
- Taylor, F.W. 1959. A Practical Hausa Grammar. Clarendon Press, Oxford.