Trojni pakt su potpisale tadašnje fašističke države Italija, Njemačka i Japan 27. rujna 1940. u Berlinu i time stupile u vojni savez. Potpisnici su bili Saburo Kurusu za Japansko Carstvo, Adolf Hitler za nacističku Njemačku i Galeazzo Ciano (ministar vanjskih poslova) u ime Kraljevine Italije. Tako su osnovane Sile Osovine koje su se obvezale međusobnu suradnju u stvaranju i održavanju novog poretka na azijsko-pacifičkom prostoru i u Europi te na međusobno pomaganje u slučaju da jednu od njih napadne neka druga sila, koja nije umiješana u europski ili japansko-kineski rat. Prvenstveno su na umu imale spriječiti ulazak SAD-a u rat. Svijet je tako početkom Drugog svjetskog rata bio podijeljen na interesna područja između Sila osovine i saveznika. Japan je priznao vodeću ulogu Njemačke i Italije u Europi, a one su priznale vodeću ulogu Japana u Aziji.

Japanski propagandni plakat iz 1938.: "Dobri prijatelji iz tri zemlje" (仲良し三国, nakayoshi san-goku)

Paktu su poslije pristupile i profašističke vlade drugih država. Mađarska ga je potpisala 20. listopada 1940., Rumunjska 23. listopada 1940., Slovačka 24. listopada 1940., a Bugarska 1. ožujka 1941. Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu 25. ožujka 1941., ali nakon dva dana su održane demonstracije protiv takve odluke te je vlast u Jugoslaviji preuzela nova vlada Dušana Simovića. Njemačka vojska je, potpomognuta vojskama Italije, Bugarske i Mađarske, napala Jugoslaviju 6. travnja 1941. pri čemu je vojska bez i jedne bitke kapitulirala. 10. travnja 1941. na okupiranom području nastaje Nezavisna Država Hrvatska koja je, također, 15. lipnja 1941. potpisala Trojni pakt.

Vanjske poveznice

uredi
Sestrinski projekti
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trojni pakt