Vladimir Laxa
Vladimir Laxa (21. siječnja 1870. – 1945.), bio je hrvatski general. Vladimir Laxa rođen je u Sisku, a imao je uzornu vojnu karijeru. Od svoje dvadesete godine bio je vojnik, a dobiva veliki broj odlikovanja u Prvom svjetskom ratu. Između dva vojna rata obnaša važne zapovjedne dužnosti u vojsci Kraljevine Jugoslavije, a nakon raspada Jugoslavije 1941. godine pridružuje se Hrvatskom domobranstvu gdje ima čin podmaršala.
| Vladimir Laxa | |
|---|---|
 | |
| Opći životopisni podatci | |
| Datum rođenja | 21. siječnja 1870. |
| Mjesto rođenja | Sisak |
| Datum smrti | 1945. |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Opis vojnoga službovanja | |
| Godine u službi | 1890. – 1942. |
| Čin |  general
|
| Ratovi | Prvi svjetski rat Drugi svjetski rat |
| Važnije bitke | Jedanaesta bitka na Soči Travanjski rat |
| Vojska |  Kraljevsko hrvatsko domobranstvo Jugoslavenska vojska  Domobranstvo
|
| Rod vojske | Kopnena vojska |
| Zapovijedao | 18. gorska brigada |
| Odlikovanja | Vojni red Marije Terezije Red krune kralja Zvonimira |
Protivio se ustaškim zločinima i sudjelovao u pokušajima da im se stane na kraj. U Domobranstvu služi od lipnja 1941. do kolovoza 1942., kada je razriješen vojnih dužnosti i umirovljen.
Životopis
urediLaxa započinje službu u austrougarskoj vojsci 18. kolovoza 1890.[1] U vrijeme Prvog svjetskog rata bio je zapovjednik 18. gorske brigade i bio je jedan od samo 131 čovjeka[2] koji su u tom ratu odlikovani Vojnim redom Marije Terezije, najvišim austrougarskim odlikovanjem; u Laxinom slučaju zbog “junaštva, ogromne hrabrosti uporne i uspješne obrane položaja” njega samoga i njegovih ljudi na planini Škabrijel u vrijeme Jedanaeste bitke na Soči 1917.[3]
Nakon što je rat završio, Laxa je postao časnik Kraljevske jugoslavenske vojske.
Travanjski rat doveo je do raspada Kraljevine Jugoslavije 6. travnja 1941. i stvaranja Nezavisne Države Hrvatske. U vrijeme invazije Laxa je bio zamjenik zapovjednika vojske Kraljevine Jugoslavije, a uskoro i zapovjednik osoblja. Prelazi potom u Hrvatsko domobranstvo, a odlikovan je i Redom krune kralja Zvonimira.
Nakon što je na čelu regularnih domobrana došao u Istočnu Hercegovinu nakon tamošnjeg ustanka Srba, Vladimir Laxa sprječava dalji teror divljih ustaša, te u Zagreb šalje izvješće u kojima označava zločine lokalnih ustaša kao razlog zašto se ustanak Srba proširio.[4]
U listopadu 1941. premješten je u Vrhovno zapovjedništvo oružanih snaga NDH. Sudjelovao je na konferenciji u Opatiji (2. i 3. ožujka 1942.)[5] na kojoj je isplanirana Treća antipartizanska ofenziva, pod nazivom Operacija Trio. U Vrhovnom zapovjedništvu služio je do kolovoza 1942. kada je dao ostavku ili smijenjen odlukom maršala Slavka Kvaternika.[6]
Na kraju rata izručen je jugoslavenskim vlastima i osuđen na smrt 23. lipnja 1945.[7] Pokopan je na Mirogoju.[8]
Zanimljivost
uredi- Sin Vladimira Laxe, Eugen Laxa, koji je radio kao poduzetnik u Brazilu, bio je čovjek u visokim masonskim krugovima i uvelike je pomogao u međunarodnom priznanju Hrvatske.[9]
Vidi još
urediIzvori
uredi- ↑ Pukovnik (Oberst) Vladimir Laxa
- ↑ Austrougarski Red Marije Terezije 1914. - 1918. Inačica izvorne stranice arhivirana 20. lipnja 2014. Pristupljeno 4. svibnja 2010. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Škabrijel - Zgodovina - Hervardi
- ↑ Davor Marijan. Lipanjski ustanak u istočnoj Hercegovini 1941. godine. Časopis za suvremenu povijest, Vol. 35 No. 2, 2003. Pristupljeno 17. kolovoza 2020.
- ↑ Konferencija u Opatiji
- ↑ Životopisi iz Domobranstva, dio 1., A-M
- ↑ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35680
- ↑ Vladimir Laksa na Mirogoju. Inačica izvorne stranice arhivirana 18. srpnja 2011. Pristupljeno 4. svibnja 2010.
- ↑ Dešković, Marin. Sanader prvi optuženik za ratno profiterstvo Arhivirana inačica izvorne stranice od 3. rujna 2011. (Wayback Machine). Vjesnik. 31. kolovoza 2011. Preuzeto 20. rujna 2011.