Vidi kôd stranice Napoleonski ratovi

{{Wikiprojekt 10000/Ikona}}
{{Wikiprojekt Europa/Ikona}}{{Infookvir oružani sukob
|naziv        = Napoleonski ratovi
|slika        = [[Datoteka:Napoleonic Wars.jpg|250px]]
|opis slike   = Slijeva nadesno, od vrha do dna: [[Bitka kod Austerlitza]], [[Pad Berlina (1806.)|Pad Berlina]], [[Bitka kod Friedlanda]], [[Bitka kod Sobrala]], [[Dos de Mayo ustanak|''Dos de Mayo'' ustanak]], [[Bitka kod Aspern-Esslinga]], [[Francuska okupacija Moskve]], [[Bitka kod Leipziga|''Bitka naroda'' kod Leipziga]], [[Bitka za Pariz (1814.)|Bitka za Pariz]], [[Bitka kod Waterlooa]].
|datum        = ''v. [[#Datum početka i nomenklatura|Datum početka i nomenklatura]]''
|mjesto       = [[Europa]], [[Atlantski ocean]], [[Kavkaz]], [[Francuska Gvajana]], [[Indijski ocean]], [[Sredozemno more]], [[Sjeverna Amerika]], [[Sjeverno more]], [[Río de la Plata]], [[Antili]], [[Južna Afrika]], [[Bliski istok]], [[Južna Amerika]], [[Tihi ocean]].
|ishod        = {{Plainlist|
* {{Nowrap|'''Pobjeda Protunapoleonske koalicije:'''}}
** [[Bečki kongres]],
** [[Pariški mir (1815.)|Pariški mir]],
** koalicijska okupacija [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]],
** progon [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] na [[Sveta Helena|Svetu Helenu]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Sainsbury |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=TwNmAAAAcAAJ&pg=PA15&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=Sketch of the Napoleon Museum, etc |year=1842 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Skica Napoleonovog muzeja, itd.}}</ref>
** pad [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]],
** [[Burbonska restauracija]],
** pad moći [[Kraljevina Portugal|Kraljevine Portugala]], [[Španjolska|Španjolske]] i [[Nizozemsko kolonijalno carstvo|Nizozemske]],
** [[Sveto Rimsko Carstvo]] i [[Danska-Norveška]] prestali postojati,
** [[Britansko Carstvo]] postalo dominantna svjetska supersila,<ref>{{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, & Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}</ref>
** uspostava [[Ujedinjeno Kraljevstvo Švedske i Norveške|Ujedinjenog Kraljevstva Švedske i Norveške]]<ref>{{Citiranje knjige |last=Schäfer |first=Anton |url=https://books.google.hr/books?id=7B-ZUol5XjsC&source=gbs_book_other_versions_r&redir_esc=y |title=Zeittafel der Rechtsgeschichte: Von den Anfängen über Rom bis 1919, Mit Schwerpunkt Österreich und zeitgenössischen Bezügen |publisher=Edition Europa Verlag |year=2002 |isbn=3-950-06168-1 |edition=3. |location=[[Zürich]], [[Švicarska]] |language=njemački |trans-title=Vremenska crta pravne povijesti: Od početaka preko Rima do 1919. – S fokusom na Austriju i suvremene reference}}</ref> te [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Ujedinjenog Kraljevstva Nizozemske]],<ref>{{Citiranje weba |title=De Grondwet van 1815 |trans-title=Ustav iz 1815. |url=https://www.parlement.com/id/vhnnmt7m42jk/de_grondwet_van_1815 |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.parlement.com |language=nl}}</ref>
** uspon [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] kao velike sile,<ref>{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}</ref>
** početak [[Ujedinjenje Italije|talijanskog]]<ref>{{Citiranje knjige |last=Collier |first=Martin |url=https://books.google.hr/books/about/Italian_Unification_1820_71.html?id=YG9kZBJdKJwC&redir_esc=y |title=Italian unification, 1820–71 |publisher=Heinemann Advanced History |year=2003 |isbn=0-435-32754-2 |edition=1. |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijansko ujedinjenje, 1820. – '71.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Riall |first=Lucy |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203412343/italian-risorgimento-lucy-riall |title=The Italian Risorgimento: State, Society, and National Unification |publisher=Routledge |year=1994 |isbn=978-020-341234-3 |edition=1. |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijanski Risorgimento: Država, društvo i nacionalno ujedinjenje}}</ref> i [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkog ujedinjenja]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books/about/The_Diary_of_a_Napoleonic_Foot_Soldier.html?id=IMNWPgAACAAJ&redir_esc=y |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |last2=Raeff |first2=Marc |publisher=Windrush Press |year=1996 |isbn=978-1-900-62405-3 |location=[[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka}}</ref>
** proširen rast [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Liberalizam|liberalizma]] u [[Europa|Europi]],
** velik pad [[Stanovništvo|stanovništva]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}</ref>}}
|povod        = Agresija i ekspanzije [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] (isprva [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]) pod [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom I. Bonaparteom]].
|sukobljeni1  = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Britansko Carstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1807.]], [[1812.]] – [[1815.]]}}{{efn|[[Rusko Carstvo]] postalo je saveznik Francuskog Carstva nakon [[Mir u Tilzitu|Tilzitskog mira]] (1807.). Savez se raspao 1810. godine, što je dovelo do [[Napoleonova invazija na Rusiju|francuske invazije]] (1812.). Tijekom tog vremena Rusko Carstvo vodilo je [[rat]] protiv [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]] (1808. – 1809.) i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]] (1806. – 1812.), i nominalno protiv [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] (1807. – 1812.).|name=Rusko Carstvo}}<br />[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]] [[Sveto Rimsko Carstvo]]{{efn|[[Sveto Rimsko Carstvo|Sveto Rimsko Carstvo Njemačke Narodnosti]] sudjelovalo je u Napoleonskim ratovima do [[1806.]] godine, kada je njegov posljednji car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] (koji je [[1804.]] postao [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] car Franjo I.) – kao rezultat vojnog poraza od francuske vojske pod zapovjedništvom [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I. Bonapartea]] – naredio [[Raspad Svetog Rimskog Carstva|ukidanje Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti]] s jasnom namjerom da spriječi Napoleona u prisvajanju titule i povijesne [[legitimnost]]i koji ona podrazumijeva.}}<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo|Austrijsko<br />Carstvo]]{{efn|[[1805.]], [[1809.]], [[1813.]] – [[1815.]]}}{{efn|Izraz ''„[[Austrijsko Carstvo]]”'' ušao je u upotrebu nakon što se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] okrunio za francuskog cara 1804. godine, čime je [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] kao odgovor uzeo titulu cara Austrije ([[Njemački jezik|njem.]] ''Kaiser von Österreich''). [[Sveto Rimsko Carstvo]] raspalo se [[1806.]], a Franjina primarna titula ostala je ''„car Austrije”''. Zbog toga se Austrijsko Carstvo često koristi umjesto Svetog Rimskog Carstva radi kratkoće kada se govori o Napoleonskim ratovima, iako ta dva entiteta nisu [[sinonim]]i. |name=Izraz „Austrijsko Carstvo”}}{{efn|Austrijsko Carstvo i [[Kraljevina Pruska]] nakratko su postale saveznice Francuskog Carstva i doprinijele francuskim snagama u [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonovoj invaziji na Rusko Carstvo]] (1812.).|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska|Kraljevina<br />Pruska]]{{efn|[[1806.]], [[1807.]], [[1813.]] – [[1815.]]}}{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|Kraljevina Hrvatska]]<br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Portugal|Kraljevina<br />Portugal]]{{efn|[[1800.]] – [[1807.]], [[1809.]] – [[1815.]]}}<br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Burbonska Španjolska|Španjolska]]{{efn|[[1808.]] – [[1815.]]}}{{efn|Španjolska je bila saveznik Francuskog Carstva sve do tajne francuske invazije [[1808.]] godine, a otad se borila protiv Francuske u [[Španjolski rat za neovisnost|Poluotočnom ratu]].|name=Španjolska}}<br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Švedsko Carstvo|Švedsko<br />Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1809.]], [[1812.]] – [[1815.]]}}{{efn|Nominalno je [[Švedsko Carstvo]] objavilo rat Britanskom Carstvu nakon poraza protiv Ruskog Carstva u [[Finski rat|Finskom ratu]] ([[1808.]] – [[1809.]]).}}<br />[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Danska]]{{efn|1814.}}{{efn|name=Danska}}<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|21x21px]] [[Kraljevina Ugarska|Kraljevina<br />Ugarska]]{{efn|1809.}}{{efn|[[Kraljevina Ugarska]] sudjelovala je u ratu s posebnim mađarskim [[pukovnija]]ma<ref>{{Citiranje knjige |last=Arnold |first=James R. |url=https://books.google.hr/books?id=63xTTaYTbrwC&redir_esc=y |title=Napoleon Conquers Austria: The 1809 Campaign for Vienna |date=1995-07-24 |publisher=Bloomsbury Academic ([[Bloomsbury Publishing]]) |isbn=978-0-275-94694-4 |series=Historical Guides to the World's [Povijesni vodiči kroz svijet] |pages=36 |language=en |trans-title=Napoleon osvaja Austriju: Pohod na Beč 1809.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Austrian Imperial-Royal Army (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805 – 1809 |trans-title=Austrijska carska i kraljevska vojska (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805. – 1809. |url=https://www.napoleon-series.org/military-info/organization/Austria/ArmyStudy/c_AustrianArmyHungary.html |url-status=live |access-date=2023-10-27 |website=www.napoleon-series.org |language=en}}</ref> u sastavu carske i kraljevske vojske, a također i tradicionalnom vojskom.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fisher |first=Todd |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781841762982&newbks=0&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (2): The empires fight back 1808-1812 |date=2001-09-25 |publisher=Osprey Publishing; [[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-84176-298-2 |series=Essential Histories [Bitne povijesti] |volume=2 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (2): Carstva uzvraćaju udarac, 1808. – 1812. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930183548/https://books.google.com/books?id=fpNMC02Im0YC&pg=PA7#v=onepage&q&f=false |archive-date=2015-09-30}}</ref> Ugarski sabor izglasao je ulazak u rat i pristao platiti jednu trećinu ratnih troškova.}}<br />[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|22x22px]] [[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crna Gora]]{{efn|[[1806.]] – [[1807.]], [[1813.]] – [[1814.]]}}<br />[[Datoteka:Flag of the Papal States (1808-1870).svg|border|20x20px]] [[Papinska Država]]<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Sicilija|Kraljevina<br />Sicilija]]{{efn|[[1806.]] – [[1815.]]}}{{efn|Kraljevina Sicilija ostala je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskim Kraljevstvom]] sve dok ono nije postalo francuska [[marionetska država]] nakon [[Bitka kod Campo Tenesa|Bitke kod Campo Tenesea]] (1806.).}}<br />[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Nizozemska]]{{efn|1815.|name=1815.}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of the Two Sicilies (1816).svg|border|25x25px]] [[Napuljsko Kraljevstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of Switzerland (Pantone).svg|border|20x20px]] [[Švicarska]]<br />[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Sardinija]]<br />[[Datoteka:Kingdom of Savoy.svg|border|25x25px]] [[Savojsko Vojvodstvo]]<br />[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Toskana]]{{efn|name=1815.}}<br />[[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|border|25x25px]] [[Francuski rojalisti]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Osmansko Carstvo|Osmansko<br />Carstvo]]{{efn|[[1807.]] – [[1812.]]|name=1807. – 1812.}}{{efn|[[Osmansko Carstvo]] borilo se protiv Napoleona u [[Francuska kampanja u Egipat|Francuskoj kampanji na Egipat]] ([[1798.]] – [[1801.]]) u sklopu [[Rat Druge koalicije|Rata Druge koalicije]]. Tijekom [[Napoleonska era|napoleonske ere]] ([[1799.]] – [[1815.]]), Osmansko Carstvo sudjelovalo je u dva [[rat]]a: protiv Britanskog Carstva u [[Anglo-turski rat (1807. – 1809.)|Anglo-turskom ratu]] ([[1807.]] – [[1809.]]) i protiv Ruskog Carstva u [[Rusko-turski rat (1806. – 1812.)|Rusko-turskom ratu]] (1806. – 1812.).|name=Osmansko Carstvo}}<br />[[Datoteka:Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg|border|25x25px]] [[Vojvodstvo Nassau|Vojvodstvo<br />Nassau]]{{efn|name=1815.}}<br />[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Kadžarsko Carstvo|Kadžarsko<br />Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|Kadžarsko Carstvo borilo se protiv Ruskog Carstva od 1804. do 1813.; Rusi su bili u savezu s Napoleonom od 1807. do 1812. godine.|name=Kadžarsko Carstvo}}<br/>[[Datoteka:Flag of Liechtenstein (1719–1852).svg|border|25x25px]] [[Lihtenštajn]]<br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]{{efn|[[1813.]] – [[1815.]]|name=1813. – 1815.}}<br />[[Datoteka:Flag of Hanover (1692).svg|border|25x25px]] [[Elektorat Hanover]]{{efn|Do [[1814.]]}}{{efn|Status [[Elektorat Hanover|Elektorata Hanovera]] povišen je 1814. u [[Kraljevina|kraljevstvo]].|name=Status Hanovera}}{{efn|[[Elektorat Hanover]] bio je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]].}}<br />[[Datoteka:Flag of Hanover 1837-1866.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Hanover]]{{efn|Od [[1814.]]}}{{efn|name=Status Hanovera}}{{efn|[[Kraljevstvo Hanover]] bilo je u [[Personalna unija|personalnoj uniji]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenim Kraljevstvom]].}}<br />[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]{{efn|name=1813. – 1815.}}<br />[[Datoteka:Flagge Herzogtum Braunschweig (1814-1830).svg|border|25x25px]] [[Vojvodstvo Braunschweig]]{{efn|name=1815.}}<br />[[Datoteka:Banner of Baden (3^2).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]<br />[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]{{efn|name=1813. – 1815.}}<br />[[Datoteka:Flag of the Duchy of Parma (1851-1859).svg|border|25x25px]] [[Vojvodina Parma i Piacenza|Parma-Piacenza]]<br />[[Datoteka:Civil Ensign of Malta.svg|border|25x25px]] [[Ivanovačka Malta|Malta]]<ref name="napoleon.org – Malta">{{Citiranje weba|title=The siege and the taking of Malta|trans-title=Opsada i zauzimanje Malte|url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/the-taking-and-the-siege-of-malta/|url-status=live|access-date=2024-07-07|website=napoleon.org – The history website of the Fondation Napoléon|publisher=Fondation Napoléon|language=en}}</ref><br />[[Datoteka:Flag_of_the_Order_of_St._John_(various).svg|border|25x25px]] [[Suvereni viteški malteški red]]<ref name="napoleon.org – Malta" /><br />[[Datoteka:Flag of the Septinsular Republic.svg|border|25x25px]] [[Republika Sedam Otoka]]{{efn|[[Republika Sedam Otoka]] bila je rusko-osmanski protektorat od 1800. do 1807. godine. Nakon [[Mir u Tilzitu|Tilsitskog mira]] postaje francuski protektorat, a 1814. godine postaje britanski [[protektorat]].}}<br />[[Datoteka:Flagge Großherzogtum Hessen ohne Wappen.svg|border|22x22px]] [[Veliko Vojvodstvo Hessen|Vojvodstvo Hessen]]
|sukobljeni2  = [[Datoteka:Flag of France (1790–1794).svg|border|25x25px]] [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] <small>(do 1804.)</small><br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]<br /><small>(od 1804.)</small><br />[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] [[Napoleonska Španjolska]]{{efn|[[1803.]] – [[1808.]]|name=1803. – 1808.}}{{efn|name=Španjolska}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]{{efn|[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]], koje se [[1814.]] nakratko udružilo s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]], ponovno se udružilo s Francuskim Carstvom i borilo protiv Austrijskog Carstva tijekom [[Austro-napuljski rat|Austro-napuljskog rata]] (1815.).}}<br />[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Danska-Norveška]]{{efn|[[1807.]] – [[1814.]]}}{{efn|[[Danska-Norveška]] ostala je neutralna do [[Bitka za Kopenhagen (1807.)|Bitke za Kopenhagen]] ([[1807.]]). Danska je 1814. godine bila prisiljena ustupiti Norvešku Švedskoj [[Sporazum iz Kiela|sporazumom iz Kiela]] godine. Nakon kratke švedske [[Kampanja|kampanje]] protiv Norveške, Norveška je ušla u personalnu uniju sa Švedskom, što je rezultiralo stvaranjem [[Ujedinjeno Kraljevstvo Švedske i Norveške|Ujedinjenog Kraljevstva Švedske i Norveške]].|name=Danska}}<br />[[Datoteka:Bataafse Republiek nationale vlag.svg|border|25x25px]] [[Batavijska Republika]]{{efn|Od [[1803.]] do [[1806.]], kada je postala [[Kraljevina Holandija]].}}<br />[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]{{efn|[[1808.]] – [[1813.]]}}{{efn|Šesnaest [[Nijemci|njemačkih]] saveznika Francuskog Carstva (uključujući [[Kraljevina Bavarska|Bavarsku]] i [[Kraljevstvo Württemberg]]) osnovali su [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]] u [[srpanj|srpnju]] [[1806.]] nakon [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]] ([[prosinac]] [[1805.]]) i pada [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Nakon [[Bitka kod Jene-Auerstädta|Bitke kod Jene-Auerstädta]] ([[listopad]] [[1806.]]), razne druge njemačke [[Država|države]] koje su se prethodno borile zajedno s Protunapoleonskom koalicijom, uključujući [[Kraljevina Saska|Sasku]] i [[Kraljevina Vestfalija|Vestfaliju]], također su se udružile s Francuskim Carstvom i pridružile Rajnskoj konfederaciji. Saska je ponovno promijenila stranu [[1813.]] godine, tijekom [[Bitka kod Leipziga|Bitke kod Leipziga]], zbog čega je većina drugih država članica slijedila njezin primjer i [[Objava rata|objavila rat]] Francuskom Carstvu.}}<br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]{{efn|[[Kraljevina Bavarska]], [[Kraljevina Saska]], [[Kraljevina Vestfalija]] i [[Kraljevstvo Württemberg]] bile su vodeće nacije Rajnske konfederacije koja se sastojala od ukupno 43 kneževine, kraljevstva i vojvodstva.|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}<br />[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Vestfalija]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}<br />[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]{{efn|name=Vodeće nacije Rajnske konfederacije}}<br />[[Datoteka:Banner of the Duchy of Warsaw.svg|border|20x20px]] [[Varšavsko Vojvodstvo]]{{efn|[[1807.]] – [[1815.]]}}{{efn|Napoleon je [[1807.]] godine uspostavio [[Varšavsko Vojvodstvo]] kojim je vladala Kraljevina Saska. [[Poljske legije (napoleonska era)|Poljske legije]] već su prije toga služile u francuskim vojskama.}}<br />{{Nowrap|[[Datoteka:Etrurian Kingdom and War Flag with Great Royal Coat of Arms.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Etrurija]]{{efn|[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] anektiralo je 1807. godine anektiralo [[Kraljevina Etrurija|Kraljevinu Etruriju]].}}}}<br />[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Holandija]]{{efn|Francusko Carstvo anektiralo je [[Kraljevina Holandija|Kraljevinu Holandiju]] 1810. godine. Nizozemske trupe borile su se protiv Napoleona tijekom [[Sto dana]] ([[1815.]]).}}<br />[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]<br />[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] [[Kneževina Lucca i Piombino|Lucca-Piombino]]<br />[[Datoteka:Early Swiss cross.svg|border|20x20px]] [[Švicarska]]{{efn|[[1809.]] – [[1814.]]}}<br />[[Datoteka:Drapeau de Republique de Dantzig.svg|border|25x25px]] [[Slobodni Grad Danzig (1807. – 1814.)|Grad Danzig]]<hr />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo]]{{efn|name=Izraz „Austrijsko Carstvo”}}<ref name="Leggiere (2014.)" />{{efn|[[1809.]] – [[1813.]]}}{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|name=Rusko Carstvo}}<br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Burbonska Španjolska|Španjolska]]{{efn|name=1803. – 1808.}}{{efn|name=Španjolska}}<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Osmansko Carstvo|Osmansko<br />Carstvo]]{{efn|name=1807. – 1812.}}{{efn|name=Osmansko Carstvo}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska|Kraljevina<br />Pruska]]{{efn|name=1807. – 1812.}}<ref name="Leggiere (2014.)" />{{efn|name=Austrijsko Carstvo i Kraljevina Pruska}}<br />[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Kadžarsko Carstvo]]{{efn|[[1804.]] – [[1807.]], [[1812.]] – [[1813.]]}}{{efn|name=Kadžarsko Carstvo}}<br />[[Datoteka:Flag of the United States (1795–1818).svg|border|23x23px]] [[Sjedinjene Američke Države]]{{efn|Suborac tijekom [[Anglo-američki rat|Anglo-američkog rata]] (1812. – 1815.).}}<ref>{{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars and the United States, 1803–1815 |trans-title=Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države, 1803. – 1815. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/napoleonic-wars |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Office of the Historian (history.state.gov) |language=en |quote=The United States attempted to remain neutral during the Napoleonic period, but eventually became embroiled in the European conflicts, leading to the War of 1812 against Great Britain. |trans-quote=Sjedinjene Američke Države pokušale su ostati neutralne tijekom Napoleonovog razdoblja, ali su se na kraju uplele u europske sukobe, što je dovelo do Rata iz 1812. protiv Velike Britanije.}}</ref>
|zapovjednik1 = [[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]]'''<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Henry Addington]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Pitt Mlađi]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Cavendish]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Grenville]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Spencer Perceval]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Robert Jenkinson]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Horatio Nelson]]†<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[John Jervis]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[John Moore]]†<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthur Wellesley]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[William Hoste]]<br />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] [[Sir William Anson]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]]'''<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Pyotr Bagration]]†<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Petar Wittgenstein]]<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Mihail Kutuzov]]<br />[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]]'''<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karlo Josip (nadvojvoda)|Karlo Josip]]<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karl Mack von Leiberich|Karl Mock]]<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Karl Philipp]]<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Ivan Austrijski (nadvojvoda)|Ivan Austrijski]]<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]]'''<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Gebhard Leberecht von Blücher]]<ref name="Leggiere (2014.)">{{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Karl Vilim Ferdinand|Karl Ferdinand]]†<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] '''[[Franjo Jelačić]]'''<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Franjo Tomašić]]<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Ignjat Gyulay]]<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Vinko Knežević]]<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Josip Filip Vukasović|Josip Vukasović]]†<br />[[Datoteka:Flag of the Triune Kingdom of Croatia, Slavonia and Dalmatia.svg|border|25x25px]] [[Andrija Martonić]]<br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Marija I., kraljica Portugala|Marija I.]]<br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Miguel Pereira Forjaz|Miguel Pereira]]<br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] [[Joao VI., kralj Portugala|Joao VI.]]<br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand VII.]]<br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] [[Miguel de Álava]]<br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Gustav IV. Adolf]]<br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Karlo XIII. Švedski|Karlo XIII.]]<br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Karlo XIV. Ivan]]<br />[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|22x22px]] [[Sveti Petar Cetinjski|Sv. Petar Njegoš]]<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Kingdom of the Two Sicilies (1816).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand I. od Dviju Sicilija|Ferdinand I.]]<br />[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Vilim I., kralj Nizozemske|Vilim I.]]<br />[[Datoteka:Flag of Switzerland (Pantone).svg|border|20x20px]] [[Alojz von Reding]]<br />[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] [[Viktor Emanuel I.]]<br />[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] [[Ferdinand III., veliki vojvoda Toskane|Ferdinand III.]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1814–1830).svg|border|25x25px]] [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luj XVIII.]]<br>[[Datoteka:Flag of France (1814–1830).svg|border|25x25px]] [[Michel Ney]]{{efn|[[Maršal Carstva|Maršal]] Michel Ney je [[1814.]] godine izdao Napoleona, a [[1815.]] je poslan da uhiti Napoleona. No, Ney se ponovno pridružio Napoleonu.|name=Ney}}<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Selim III.]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Mahmud II.]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Mustafa IV.]]<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] [[Muhamed Ali Egipatski|Muhamed Ali-paša]]<br />[[Datoteka:Flagge Herzogtum Nassau (1806-1866).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim, princ Nassaua|Fridrik od Nassaua]]<br />[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Fateh Ali-šah Kadžar|Fateh Ali-šah]]<br />[[Datoteka:Flag of Agha Mohammad Khan.svg|border|25x25px]] [[Abbas Mirza]]<br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Maksimilijan I. Josip Bavarski|Maksimilijan I.]]{{efn|name=1813. – 1815.}}<br />[[Datoteka:Flag of Hanover 1837-1866.svg|border|25x25px]] [[Karlo August von Alten|Karlo von Alten]]<br />[[Datoteka:Flagge Herzogtum Braunschweig (1814-1830).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim od Braunschweiga|Fridrik od Braunschweiga]]<br />[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Fridrik I. Württemberški|Fridrik I.]]{{efn|name=1813. – 1815.}}
|zapovjednik2 = [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]'''&nbsp;[[Datoteka:White flag icon.svg|15px|link=[[Predaja (vojska)]]]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis Alexandre Berthier|Louis Berthier]]{{efn|Preminuo zbog rana.}}<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Auguste Marmont]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Bernard Dubourdieu]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Claude Roize]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Guillaume Brune]]&nbsp;[[Atentat|'''X''']]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Michael Andreas Barclay de Tolly]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Nicolas Oudinot]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis-Nicolas Davout|Nicolas Davout]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean Lannes]]†<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Michel Ney]]{{efn|name=Ney}}&nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Andoche Junot|Jean Junot]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Louis Gabriel Suchet|Gabriel Suchet]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Laurent de Gouvion Saint-Cyr|Laurent Saint-Cyr]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[André Masséna]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-de-Dieu Soult]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Armand Augustin Louis de Caulaincourt]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Géraud Duroc]]†<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Pierre Charles Silvestre de Villeneuve|Pierre Silvestre de Villeneuve]]&nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Adolphe Édouard Mortier|Édouard Mortier]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Bon Adrien Jeannot de Moncey|Adrien de Moncey]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Bessières|Jean Bessières]]†<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Claude Victor]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Jourdan|Jean Jourdan]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Emmanuel de Grouchy]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] [[Joachim Murat|Joachim Napoleon I.]]&nbsp;[[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]]<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]][[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Jean-Baptiste Jules Bernadotte]]{{efn|Do [[1813.]] godine.|name=do 1813.}}<br />[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] [[Joseph Bonaparte]]<br />[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Fridrik VI., kralj Danske|Fridrik VI.]]<br />[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] [[Kristijan August, princ Danske i Norveške|Kristijan August]]<br />[[Datoteka:Bataafse Republiek nationale vlag.svg|border|25x25px]] [[Rutger Jan Schimmelpenninck]]<br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Maksimilijan I. Josip Bavarski|Maksimilijan I.]]{{efn|Do večeri prije [[Bitka kod Leipziga|Bitke kod Leipziga]] (1813.).|name=Večer prije Bitke naroda}}<br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] [[Karl Philipp von Wrede|Karl von Wrede]]<br />[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] [[Fridrik August I.]]{{efn|name=Večer prije Bitke naroda}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Jérôme Bonaparte]]<br />[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Fridrik I. Württemberški|Fridrik I.]]{{efn|name=do 1813.}}<br />[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] [[Józef Poniatowski|Józef Antoni Poniatowski]]†<br />[[Datoteka:Flag of Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Luj I. Bonaparte]]<br />[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] [[Eugène de Beauharnais]]<br />[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] [[Felice Baciocchi]]<hr />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II./I.]]{{efn|name=do 1813.}}<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]]{{efn|Do [[1812.]] godine.|name=do 1812.}}<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]]{{efn|name=do 1812.}}<br />[[Datoteka:Flag of the United States (1795–1818).svg|border|23x23px]] [[James Madison]]
|jačina1      = '''Ukupno: ~{{Broj|6800600}}''' vojnika (pod oružjem i redovnih), milicija, mornara, gerilaca i marinaca<hr />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' '''{{Broj|750000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|250000}} redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija<ref>{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_History_of_the_British_Army.html?id=DJs0WY9Hts4C&redir_esc=y |title=The Oxford History of the British Army |last2=Beckett |first2=Ian Frederick William |publisher=Oxford Paperbacks |year=1996 |isbn=978-019-285333-2 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Oxfordska povijest britanske vojske}}</ref> aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1813.]])<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:'''<br />'''{{Broj|2100000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|900000}} redovnih vojnika, kozaka i milicija<ref>{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=50 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref> aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1812.]])<br />[[Datoteka:Banner of the Holy Roman Emperor with haloes (1430-1806).svg|border|25x25px]] '''[[Sveto Rimsko Carstvo]]: {{Broj|744000}}''' vojnika i milicija ([[1805.]])<br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Austrijsko Carstvo]]: {{Broj|1000000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|600000}} redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]] – [[1814.]])<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:'''<br />'''{{Broj|700000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|360000}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}</ref> redovnih vojnika i milicija)<br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]: {{Broj|50000}}''' redovnih vojnika, gerilaca i milicija na vrhuncu snage ([[1809.]])<br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] '''[[Burbonska Španjolska|Španjolska]]:'''<br />'''{{Broj|390000}}''' redovnih vojnika, milicija i gerilaca<br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''<br />'''{{Broj|75000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|50000}} redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])<br />[[Datoteka:Krstaš-barjak.svg|border|23x23px]] '''[[Crna Gora (1516. – 1852.)|Crna Gora]]:'''<br />'''{{Broj|9000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Papal States (1808-1870).svg|border|20x20px]] '''[[Papinska Država]]:'''<br/>'''{{Broj|7000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Sicily (simplified).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Sicilija]]:'''<br />'''{{Broj|138000}}''' vojnika<ref>{{Citiranje knjige |last=Ilari |first=Virgilio |url=https://books.google.hr/books/about/Le_Due_Sicilie_nelle_guerre_napoleoniche.html?id=JcErAQAAIAAJ&redir_esc=y |title=Le Due Sicilie nelle guerre napoleoniche: 1800-1815 |publisher=Ufficio Storico dello Stato Maggiore dell'Esercito |year=2008 |isbn=8-887-94093-2 |location=[[Rim]], [[Italija]] |language=it |trans-title=Dvije Sicilije u Napoleonskim ratovima: 1800. – 1815.}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] '''[[Ujedinjeno Kraljevstvo Nizozemske|Nizozemska]]:'''<br />'''{{Broj|36500}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1815.]])<br />[[Datoteka:War Ensign of the Kingdom of Sardinia (1802-1814).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Sardinija]]:'''<br />'''{{Broj|110000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Grand Duchy of Tuscany (1840).svg|border|25x25px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Toskana]]:'''<br />'''{{Broj|6000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Pavillon royal de France.svg|border|25x25px]] '''[[Francuski rojalisti]]:''' '''{{Broj|27000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] '''[[Osmansko Carstvo]]: {{Broj|350000}}''' redovnih vojnika<br />[[Datoteka:Flag of Liechtenstein (1719–1852).svg|border|25x25px]] '''[[Lihtenštajn]]:'''<br />'''100''' vojnika<ref>{{Citiranje weba |title=Liechtenstein troops in the Napoleonic wars |trans-title=Lithenštajnske trupe u Napoleonskim ratovima |url=http://theminiaturespage.com/boards/msg.mv?id=366528 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=theminiaturespage.com |language=en}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of Bavaria (striped).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Bavarska|Bavarska]]:'''<br />'''{{Broj|67000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of Saxony.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Saska]]:'''<br />'''{{Broj|31000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Banner of Baden (3^2).svg|border|25x25px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]: {{Broj|16000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flagge Königreich Württemberg.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Württemberg]]:'''<br />'''{{Broj|44000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Civil Ensign of Malta.svg|border|25x25px]] '''[[Protektorat Malta]]:'''<br />'''{{Broj|16000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Septinsular Republic.svg|border|25x25px]] '''[[Republika Sedam Otoka]]: {{Broj|8000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flagge Großherzogtum Hessen ohne Wappen.svg|border|22x22px]] '''[[Veliko Vojvodstvo Hessen|Vojvodstvo Hessen]]:''' '''{{Broj|26000}}''' vojnika<br />'''Ostali koalicijski članovi: {{Broj|100000}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])
|jačina2      = '''Ukupno: ~{{Broj|4251000}}''' vojnika (pod oružjem i redovnih), mornara, marinaca i milicija<hr />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]: {{Broj|3000000}}''' vojnika pod oružjem<br />{{•}} {{Broj|1200000}} redovnih vojnika, mornara, marinaca i milicija<ref>{{Citiranje knjige |last=France |first=John |url=https://archive.org/details/perilousgloryris0000fran |title=Perilous Glory: The Rise of Western Military Power |publisher=Yale University Press |year=2011 |isbn=978-0-300-17744-2 |location=[[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Opasna slava: Uspon zapadne vojne moći}}</ref> aktivnih u borbi na vrhuncu snage ([[1813.]])<br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]]:'''<br />'''{{Broj|50000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Bandera de España 1808-1813.svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonska Španjolska]]:'''<br />'''{{Broj|26000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of Denmark (state).svg|border|25x25px]] '''[[Danska-Norveška]]:'''<br />'''{{Broj|80000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] '''[[Rajnska konfederacija]]:'''<br />'''{{Broj|122000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] '''[[Varšavsko Vojvodstvo]]:'''<br />'''{{Broj|200000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Etrurian Kingdom and War Flag with Great Royal Coat of Arms.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Etrurija]]:'''<br />'''{{Broj|20000}}''' vojnika<ref>{{Citiranje weba |last=Pirro |first=Deirdre |date=19. srpnja 2019. |title=The short-lived Kingdom of Etruria |trans-title=Kratkotrajna Kraljevina Etrurija |url=https://www.theflorentine.net/2019/07/19/kingdom-etruria/ |url-status=live |website=theflorentine.net |language=en}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Holandija]]:'''<br />'''{{Broj|3000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]:'''<br />'''{{Broj|200000}}''' vojnika<ref>{{Citiranje knjige |last=Desmond |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books/about/Napoleon_s_Italy.html?id=-Wq8wtDN23oC&redir_esc=y |title=Napoleon's Italy |publisher=Fairleigh Dickinson University Press |year=2001 |isbn=978-083-863884-2 |location=[[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] |language=en |trans-title=Napoleonova Italija}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Principality of Lucca (1805-1809).svg|border|25x25px]] '''[[Kneževina Lucca i Piombino|Lucca-Piombino]]:'''<br />'''{{Broj|20000}}''' vojnika<br />[[Datoteka:Early Swiss cross.svg|border|19x19px]] '''[[Švicarska]]:'''<br />'''{{Broj|30000}}''' vojnika<ref>{{Citiranje weba |last=swissinfo.ch |first=Julia Slater |date=2012-11-26 |title=A 200-year old battle unites and divides the Swiss |trans-title=Bitka stara 200 godina ujedinjuje i razdvaja Švicarce |url=https://www.swissinfo.ch/eng/forging-identity_a-200-year-old-battle-unites-and-divides-the-swiss/33989756 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=SWI swissinfo.ch |language=en}}</ref><br />'''Ostale marionete i saveznici: {{Broj|500000}}''' redovnih vojnika i milicija na vrhuncu snage ([[1813.]])
|posljedice1  = '''Ukupno: ~{{Broj|2861800}}+''' mrtvih (vojnika i civila)<hr />[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25x25px]] '''[[Britansko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|311806}}'''<ref>{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}</ref> mrtvih<br />{{•}} {{Broj|125000}} ubijenih u borbi<br />[[Datoteka:Flag of Russia.svg|border|25x25px]] '''[[Rusko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|600000}}''' mrtvih<br />{{•}} {{Broj|289000}} ubijenih u borbi<ref>{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}</ref><br />{{•}} {{n|100000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Habsburg Monarchy.svg|border|25x25px]] '''[[Austrijsko Carstvo]]:''' ukupno '''{{Broj|500000}}''' mrtvih<br />{{•}} {{Broj|376000}} ubijenih u borbi<ref>{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}</ref><br />{{•}} {{Broj|50000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Prussia (1803-1892).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Pruska]]:''' ukupno '''{{Broj|300000}}''' mrtvih<br />{{•}} {{Broj|134000}} ubijenih u borbi<ref>{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}</ref><br />{{•}} {{Broj|65000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of Portugal (1830–1910).svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevina Portugal]]:''' ukupno '''{{Broj|250000}}''' mrtvih i nestalih<ref>{{Citiranje knjige |last=Payne |first=Stanley G. |url=https://books.google.hr/books/about/A_History_of_Spain_and_Portugal.html?id=Do9-7xYWIycC&redir_esc=y |title=A History of Spain and Portugal |publisher=University of Minnesota Press (izvornik); University of Wisconsin Press |year=1973 |isbn=978-0-29-9062-705 |series=Wisconsin paperbacks on Spain and Portugal [Wisconsinovi meki uvezi o Španjolskoj i Portugalu] |volume=2 |location=111 3rd Ave S #290, [[Minneapolis, Minnesota |Minneapolis]], MN 55401, [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); 728 State St, [[Madison, Wisconsin |Madison]], WI 53706, [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijest Španjolske i Portugala}}</ref><br />{{•}} {{Broj|100000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of Spain (1785–1873, 1875–1931).svg|border|25x25px]] '''[[Burbonska Španjolska|Španjolska]]:''' ukupno '''{{Broj|700000}}+''' ubijenih<br />{{•}} više od {{Broj|300000}} ubijenih u borbi<ref>{{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}</ref><br />{{•}} {{Broj|400000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] '''[[Švedsko Carstvo]]:'''<br />'''{{Broj|30000}}''' mrtvih<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Ottoman Empire (eight pointed star).svg|border|25x25px]] '''[[Osmansko Carstvo]]:''' '''{{Broj|50000}}''' mrtvih i nestalih<ref>{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books/about/Warfare_and_Armed_Conflicts.html?id=b5dZtgEACAAJ&redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Reference to Casualty and Other Figures, 1618-1991 |publisher=McFarland & Company |year=1992 |isbn=978-0-899-5054-42 |volume=1 |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička referencija žrtava i drugih brojki, 1618. – 1991.}}</ref><br />'''Ostali koalicijski članovi: {{Broj|120000}}''' mrtvih i nestalih (uključujući civile)
|posljedice2  = '''Ukupno: ~{{Broj|3270000}}''' mrtvih (vojnika i civila)<hr />[[Datoteka:Flag of France (1790–1794).svg|border|25x25px]] '''[[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] +'''<br />[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] '''[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]:'''<br />'''{{Broj|1700000}}''' mrtvih<ref>{{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}</ref><br />{{•}} {{Broj|300000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Kingdom of Naples (1808).svg|border|25x25px]] '''[[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]]:'''<br />'''{{Broj|100000}}''' mrtvih (uključujući civile)<br />[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] '''[[Varšavsko Vojvodstvo]]:'''<br />'''{{Broj|200000}}''' mrtvih<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref> (uključujući civile)<br />[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] '''[[Rajnska konfederacija]]:''' ukupno '''{{Broj|350000}}''' mrtvih<br/>{{•}} {{n|150000}} ubijenih u borbi<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />{{•}} {{Broj|200000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25x25px]] '''[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]:'''<br />ukupno '''{{Broj|120000}}''' mrtvih<ref>{{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}</ref><br />{{•}} {{Broj|100000}} mrtvih civila<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref><br />'''Ostale marionete i saveznici: {{Broj|800000}}''' mrtvih (uključujući civile)
|posljedice3  = U Napoleonskim je ratovima '''{{Broj|1365000}} civila''' izgubilo svoj život.<ref>{{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |pages=144–145 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}</ref>
|bilješke     = {{Plainlist|
* '''Legenda/tumač:'''<br />
** † – ubijeni/umrli/poginuli tijekom borbe
** [[Atentat|'''X''']] – žrtva atentata
** [[Datoteka:White flag icon.svg|15px|link=[[Predaja (vojska)]]]] – predao se
** [[Datoteka:Skull and crossbones vector.svg|20x20px|link=[[Smrtna kazna]]]] – smrtno kažnjen
}}
}}

'''Napoleonski ratovi'''<ref>{{Citiranje weba |last=Premerl |first=Nada |date=2023-09-23 |title=Od Napoleonskih ratova do prve gospodarske izložbe |url=https://zagrebmojgrad.hr/od-napoleonskih-ratova-do-prve-gospodarske-izlozbe/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=Zagreb moj grad |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Oznaka: Napoleonski ratovi |url=https://povijest.hr/tag/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=povijest.hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Pederin |first=Ivan |title=Napoleonski ratovi donijeli su u habsburšku Carevinu velike promjene kao i inače posvuda u Europi |url=https://hrcak.srce.hr/file/64838 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=hrcak.srce.hr |format=PDF |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] |postscript=.}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Bertoša |first=Slaven |author-link=Slaven Bertoša |date=2009-02-07 |title=Napoleonski ratovi |url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/article/361/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=[[Istrapedia]] |language=hr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Napoleonski ratovi – Nordic Point |url=https://nordicpoint.net/danska/povijest-danske/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=nordicpoint.net |language=hr}}</ref> ([[Francuski jezik|fra.]] ''Les guerres napoléoniennes'',<ref>{{Citiranje weba |title=Les guerres napoléoniennes |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://www.cap-concours.fr/donnees/enseignement/preparer-les-concours/les-epreuves-du-crpe/les-guerres-napoleoniennes-mas_his_33 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=www.cap-concours.fr |language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Pinnon |first=Victor |title=Les guerres napoléoniennes du Consulat et de l'Empire : la France face aux coalitions européennes |trans-title=Napoleonski ratovi konzulata i Carstva: Francuska suočena s europskim koalicijama |url=https://www.napoleon.org/histoire-des-2-empires/articles/les-guerres-napoleoniennes/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=napoleon.org |language=fr-FR}}</ref> ''Guerres napoléoniennes'')<ref>{{Citiranje weba|last=Turner|first=Wes|date=2010-12-13|title=Guerres napoléoniennes {{!}} l'Encyclopédie Canadienne|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Kanadska enciklopedija|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes|url-status=live|access-date=2023-11-07|website=www.thecanadianencyclopedia.ca|language=fr}}</ref> ili '''Napoleonovi ratovi'''<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ogorec |first=Marinko |title=Geneza suvremenog pješaštva – renesansa u doba Napoleonovih ratova |url=https://hrvatski-vojnik.hr/geneza-suvremenog-pjesastva-renesansa-u-doba-napoleonovih-ratova/ |journal=Hrvatski vojnik |publisher=[[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |publication-place=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |publication-date=2009-02-05 |issue=227 |issn=1333-9036 |oclc=939115061 |access-date=2023-11-07}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2006-01-13 |title=Bitke kroz povijest – Napoleonovi ratovi |url=https://blog.dnevnik.hr/asboinu/2006/01/1620554768/napoleonovi-ratovi.html |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=blog.dnevnik.hr |publisher=[[Dnevnik Nove TV]]}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Vrankić |first=Petar |date=2022-10-01 |title=The Political, Ecclesiastical and National Unrest in Herzegovina and Neighbouring Bosnia during the French Revolution and Napoleonic Wars (1789-1814) |trans-title=Političko, crkveno i narodnosno previranje u Hercegovini i susjednoj Bosni u doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova (1789. – 1814.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/410645 |journal=Herzegovina: Journal of cultural and historical heritage [Hercegovina: Časopis kulturnog i povijesnog nasljeđa] |language=en |publication-place=[[Augsburg]], [[Njemačka]] |issue=8 |pages=107–178 |doi=10.47960/2712-1844.2022.8.107 |issn=2566-3429 |access-date=2023-11-07 |postscript=. |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Birin|first=Ante|title=Školski povijesni atlas|last2=Šarlija|first2=Tomislav|last3=Samarin|first3=Mario|collaboration=Ferenčina, Kristina; Ćurković, Marina|publisher=Alfa|year=2023.|isbn=978-953-297-879-7|editor-last=Sliško|editor-first=Božana|edition=6.|location=[[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] 23a, [[Zagreb]], [[Hrvatska]]|pages=158|chapter=''V. – Moderno doba {{!}} Hrvatska u osvit modernog doba: Hrvatske zemlje tijekom Napoleonovih ratova (1805. – 1809.)''|postscript=.|editor-last2=Lenard|editor-first2=Irena}}</ref> ([[Francuski jezik|fra.]] ''Les guerres de Napoléon'')<ref>{{Citiranje weba |date=2021-06-12 |title=Les guerres de Napoléon : une empreinte durable |trans-title=Napoleonovi ratovi: Trajni trag |url=https://www.radiofrance.fr/franceculture/podcasts/concordance-des-temps/les-guerres-de-napoleon-une-empreinte-durable-4108882 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=France Culture |language=fr}}</ref><ref>{{Citiranje novina |date=2019-10-02 |title=Les Guerres de Napoléon |language=fr |trans-title=Napoleonovi ratovi |work=Château de Versailles |url=https://www.chateauversailles.fr/ressources/guerres-napoleon |access-date=2023-11-07}}</ref> – poznati još i kao '''Protufrancuski ratovi'''<ref>{{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://znanje.hr/product/kronologija-hrvatska-europa-svijet/202412 |title=Hrvatska, Europa, svijet: Kronologija – politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport |last2=Budak |first2=Neven |last3=Agičić |first3=Damir |last4=Bagić |first4=Krešimir |last5=Cvetnić |first5=Ratko |last6=Grgin |first6=Borislav |last7=Majnarić-Pandžić |first7=Nives |last8=Maticka |first8=Marijan |last9=Škrabalo |first9=Ivo |collaboration=Bekavac-Basić, Ivan; Janeković-Römer, Zdenka; Kamenov, Krunoslav; Leček, Suzana; Marotti, Bojan; [[Nenad Moačanin |Moačanin, Nenad]]; [[Vladimir Muljević |Muljević, Vladimir]]; [[Boris Olujić |Olujić, Boris]]; Petrušić-Goldstein, Sanja; Petrušić, Zoran; [[Ivica Prlender |Prlender, Ivica]]; [[Mario Strecha |Strecha, Mario]]; Težak-Gregl, Tihomila; Tuksar, Stanislav; [[Nikola Vončina |Vončina, Nikola]]; [[Andrea Zlatar Violić |Zlatar-Violić, Andrea]]; [[Jakša Zlatar |Zlatar, Jakša]]; Belica, Biserka; [[Vinko Brešić |Brešić, Vinko]]; Durman, Aleksandar; [[Slavko Goldstein |Goldstein, Slavko]]; [[Mirjana Gross |Gross, Mirjana]]; [[Radovan Ivančević |Ivančević, Radovan]]; Jojić, Ljiljana; [[Mira Kolar-Dimitrijević |Kolar-Dimitrijević, Mira]]; Knežević, Snješka; [[Bruna Kuntić-Makvić |Kuntić-Makvić, Bruna]]; [[Stipe Kutleša |Kutleša, Stipe]]; Lipovšćak, Željko; [[Vilko Luncer |Luncer, Vilko]]; [[Vesna Pusić |Pusić, Vesna]]; Tripković, Branko; Žanić, Ivo |publisher=Novi Liber |year=2002 |isbn=953-6045-21-4 |edition=2., dopunjeno i prošireno |location=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |chapter=Protufrancuski ratovi • Pad Venecije • Goya |author-link=Ivo Goldstein |author-link2=Neven Budak |author-link3=Damir Agičić |author-link4=Krešimir Bagić |author-link5=Ratko Cvetnić |author-link6=Borislav Grgin |author-link7=Nives Majnarić Pandžić |author-link8=Marijan Maticka |author-link9=Ivo Škrabalo |access-date=2023-12-29 |orig-year=1996}}</ref> – bili su niz oružanih sukoba vođenih između [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] (isprva [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]]) pod [[Napoleon Bonaparte|Napoleonom I. Bonaparteom]], zajedno s njegovim [[Marionetska država|marionetama]] i saveznicima, te Protunapoleonskih koalicija na čelu s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]], [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetim Rimskim Carstvom]] (do [[1806.]]) i [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]]. Bilo je devet Napoleonskih ratova, od kojih je sedam nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) [[Rat Prve koalicije]] ([[1792.]] – [[1797.]]), (2) [[Rat Druge koalicije]] ([[1798.]] – [[1802.]]), (3) [[Rat Treće koalicije]] ([[1803.]] – [[1806.]]), (4) [[Rat Četvrte koalicije]] ([[1806.]] – [[1807.]]), (5) [[Rat Pete koalicije]] ([[1809.]]), (6) [[Rat Šeste koalicije]] ([[1813.]] – [[1814.]]), (7) [[Rat Sedme koalicije]]/[[Sto dana]] ([[1815.]]), (8) [[Pirenejski rat]]/[[Španjolski rat za neovisnost]] ([[1807.]] – [[1814.]]) i (9) [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonova invazija na Rusko Carstvo]] ([[1812.]]). 

Napoleonski ratovi obilježili su razdoblje [[Francuzi|francuske]] dominacije nad [[Kontinentalna Europa|kontinentalnom Europom]].<ref>{{Citiranje knjige |url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-the-napoleonic-wars/34338C6981ADFB4F519A506334F4FF23 |title=The Cambridge History of the Napoleonic Wars: Volume 2: Fighting the Napoleonic Wars |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2023 |isbn=978-1-108-41766-2 |editor-last=Colson |editor-first=Bruno |series=The Cambridge History of the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova] |volume=2 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |trans-title=Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova – Opseg 2: Borba u Napoleonskim ratovima |doi=10.1017/9781108278096 |access-date=2023-12-30 |editor-last2=Mikaberidze |editor-first2=Alexander}}</ref> Nakon što je [[1799.]] godine izvršio [[Puč|državni udar]] – koji je poznat kao ''[[Državni udar 18. Brumairea|Coup d'État du 18 Brumaire]]'', i kojim je postao prvi francuski konzul – [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je preuzeo kontrolu nad [[Politika|politički]] kaotičnom [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]], a potom je [[Organizacija|organizirao]] financijski stabilnu francusku državu sa snažnom [[Birokracija|birokracijom]] i profesionalnom [[Vojska|vojskom]].<ref name=":9">{{Citiranje weba|title=Napoleonic Wars {{!}} Map and Timeline|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars|url-status=dead|access-date=2023-11-04|website=history-maps.com|language=en|archive-date=4. studenoga 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231104175836/https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars}}</ref><ref name=":10">{{Citiranje weba|title=History of France {{!}} Map and Timeline|trans-title=Povijest Francuske {{!}} Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France|url-status=live|access-date=2023-11-05|website=history-maps.com|language=en}}</ref> Rat je ubrzo izbio, a Britansko Carstvo je [[18. svibnja]] [[1803.]] godine [[Objava rata|objavila rat]] Francuskoj, okončavši [[Mir u Amiensu|Amienski mir]] i formirajući koaliciju koju su činili Britansko Carstvo, [[Švedsko Carstvo]], Rusko Carstvo, [[Napuljsko Kraljevstvo]] i [[Kraljevina Sicilija]]. Britanska [[flota]] pod vodstvom admirala [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]] odlučno je slomila zajedničku francusko-španjolsku [[Ratna mornarica|mornaricu]] u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]] u [[listopad]]u [[1805.]] godine. Ova je pobjeda osigurala britansku kontrolu nad [[Alboransko more|Alboranskim]] i [[Sredozemno more|Sredozemnim morem]] te spriječila planiranu invaziju na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]], a također je pokazala i kako Napoleonova mornarica nije dorasla [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanskoj kraljevskoj ratnoj mornarici]]. U prosincu [[1805.]] godine, Napoleon je porazio zajedničku vojsku [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]], Austrijskog Carstva i Ruskog Carstva u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]], vječno okončavši Treću koaliciju i Sveto Rimsko Carstvo te prisilivši [[Austrijsko Carstvo]] na sklapanje [[Požunski mir 1805.|Požunskog mira]] ([[1805.]]). Zabrinuta zbog povećanja francuske [[moć]]i, [[Kraljevina Pruska]] predvodila je stvaranje Četvrte koalicije s Ruskim Carstvom, [[Kraljevina Saska|Kraljevinom Saskom]] i Švedskim Carstvom, koja je nastavila rat u [[listopad]]u [[1806.]] godine. Napoleon je ubrzo porazio Pruse u [[Bitki kod Jene i Auerstedta]] te [[Rusi|Ruse]] u [[Bitka kod Friedlanda|Bitki kod Friedlanda]], nakon čega je sklopljen [[Mir u Tilzitu|Tilsitski mir]], koji nije uspio prekinuti napetosti. Rat je ponovno izbio [[1809.]] godine s loše pripremljenom Petom koalicijom, koju je predvodilo [[Austrijsko Carstvo]]. Isprva su [[Austrijanci]] izvojevali značajnu [[Pobjeda|pobjedu]] u [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitki kod Aspern-Esslinga]], ali su ubrzo poraženi u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]].

Nadajući se kako će ekonomski izolirati i oslabiti [[Britansko Carstvo]] putem [[Kontinentalna blokada|Kontinentalne blokade]], Napoleon je pokrenuo [[Invazija|invaziju]] na [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]], koja je bila jedini preostali britanski saveznik u [[Europa|Europi]]. Nakon što je okupirao [[Lisabon]] u [[Studeni|studenom]] [[1807.]] godine, Napoleon je iskoristio priliku da se okrene protiv [[Španjolska|Španjolske]] (svog bivšeg saveznika), svrgne vladajuću španjolsku [[Kraljevska obitelj|kraljevsku obitelj]] i proglasi svoga brata [[Joseph Bonaparte|Josepha Bonapartea]] španjolskim [[kralj]]em, što je i učinio [[1808.]] godine. [[Kastiljci|Španjolci]] i [[Portugalci]] su se uz podršku Britanskog Carstva [[Španjolski rat za neovisnost|pobunili]] te nakon šest godina ([[1814.]]) istjerali [[Francuzi|Francuze]] s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]].<ref name=":9" /><ref name=":10" />

Istodobno je [[Rusko Carstvo]], nevoljno snositi ekonomske posljedice zbog smanjene [[Trgovina|trgovine]], rutinski kršila Kontinentalnu blokadu, što je navelo Napoleona da pokrene masivnu [[Napoleonova invazija na Rusiju|invaziju]] ([[1812.]]). Posljedična [[kampanja]] završila je [[Katastrofa|katastrofom]] za [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] i gotovo potpunim uništenjem Napoleonove ''[[Grande Armée]]''.<ref name=":9" /><ref name=":10" />

Ohrabrene njegovim porazom, Austrijsko Carstvo, [[Kraljevina Pruska]], [[Švedsko Carstvo]] i Rusko Carstvo formirale su Šestu koaliciju te započeli novu kampanju protiv Francuskog Carstva, odlučno porazivši Napoleona u [[Bitka kod Leipziga|Bitki kod Leipziga]] u [[listopad]]u [[1813.]] godine nakon nekoliko borbi. Koalicija je tada napala Francusku s [[istok]]a, dok se Poluotočni rat prelio na [[jugozapad]]nu Francusku. Koalicijske sile zauzele su [[Pariz]] krajem ožujka [[1814.]] godine i prisilile Napoleona na [[Abdikacija|abdikaciju]] u [[Travanj|travnju]] iste godine; prognan je na otok [[Elba|Elbu]], a dinastija [[Burbonci|Burbon]] vraćeni je na [[vlast]]. Međutim, Napoleon je pobjegao s otoka u [[Veljača|veljači]] [[1815.]] godine i ponovno preuzeo vlast nad Francuskom u razdoblju prozvanom [[Sto dana]]. Saveznici su formirali Sedmu koaliciju, porazili Napoleona u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]] u [[Lipanj|lipnju]] [[1815.]] i protjerali ga na [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]], gdje je [[Smrt|umro]] šest [[godina]] kasnije.<ref name=":9" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://books.google.hr/books?id=NqVKDwAAQBAJ&pg=PT480&redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |publisher=Basic Books |year=2018 |isbn=978-1-541-64455-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=480 |language=en |trans-title=Napoleon: Život |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806042616/https://books.google.com/books?id=NqVKDwAAQBAJ&pg=PT480#v=onepage&q&f=false |archive-date=6. kolovoza 2020.}}</ref><ref name=":10" />

[[Bečki kongres]] prekrojio je [[Granica|granice]] Europe i donio razdoblje relativnog mira. Napoleonski ratovi imali su duboke posljedice na globalnu [[povijest]], uključujući širenje [[Nacionalizam|nacionalizma]] i [[Liberalizam|liberalizma]], uspon [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] kao vodeće svjetske [[Pomorstvo|pomorske]] i [[Gospodarstvo|gospodarske]] sile, začetaka [[Dekolonizacija Amerika|Dekolonizacije Amerika]] te kasniji pad [[Španjolsko kolonijalno carstvo|Španjolskog]] i [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalskog Carstva]], začetaka [[Ujedinjenje Njemačke|njemačkog]] i [[Ujedinjenje Italije|talijanskog ujedinjenja]] te uvođenje radikalno novih metoda [[rat]]ovanja i [[Građansko pravo|građanskog prava]]. Nakon završetka Napoleonskih ratova, nastupilo je razdoblje [[mir]]a u Europi, koje je trajalo do početka [[Krimski rat|Krimskog rata]] ([[1853.]]).<ref name=":9" /><ref name=":10" />

== Pregled ==

Napoleon je preuzeo vlast [[1799.]] godine, stvorivši [[Vojna diktatura|vojnu diktaturu]].<ref name=":1">{{Citiranje knjige |last=Jones |first=Colin |url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/mode/1up |title=The Cambridge Illustrated History of France |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |isbn=978-0-521-66992-4 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/page/193/mode/1up 193] |language=en |trans-title=Cambridgeska ilustrirana povijest Francuske}}</ref> Postoji niz mišljenja o [[Nadnevak|datumu]] koji se koristi kao službeni početak Napoleonskih ratova, a često se koristi [[18. svibnja]] [[1803.]], kada su [[Britansko Carstvo]] i Francuska završile jedino kratko razdoblje [[mir]]a između [[1792.]] i [[1814.]] godine.<ref name=":0">{{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&id=XZdjTr7DCcgC&redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=42–43 |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}</ref>

Britansko Carstvo okončalo je [[Mir u Amiensu|Amienski mir]] i [[Objava rata|objavila rat]] Francuskoj u [[Svibanj|svibnju]] [[1803.]] godine. Među razlozima bile su Napoleonove promjene međunarodnog sustava u [[Zapadna Europa|Zapadnoj Europi]], posebno u Švicarskoj, Njemačkoj, Italiji i [[Batavijska Republika|Nizozemskoj]]. Britaniju je posebno iritirala Napoleonova tvrdnja o kontroli nad Švicarskom. Nadalje, [[Britanci]] su se osjećali uvrijeđenima kada je Napoleon izjavio da njihova [[država]] ne zaslužuje nikakav glas u europskim poslovima, iako je britanski kralj [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuro III.]] bio [[Izborni knezovi|izborni knez]] Svetog Rimskog Carstva. Sa svoje strane, Rusko Carstvo uvidjelo je da je intervencija u Švicarskoj pokazala kako [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] nije gledao prema mirnom rješavanju svojih nesuglasica s drugim europskim silama.<ref name=":0" />

[[Britanci]] su žurno izvršili pomorsku [[Blokada|blokadu]] Francuske kako bi joj uskratili [[resurs]]e. Napoleon je odgovorio ekonomskim [[embargo]]m protiv Britanskog Carstva i nastojao eliminirati britanske [[kontinent]]alne saveznike kako bi razbio koalicije koje su se okupile protiv njega. Takozvana Kontinentalna blokada formirala je [[Liga oružane neutralnosti|Ligu oružane neutralnosti]] kako bi prekinula blokadu i provela slobodnu [[Trgovina|trgovinu]] s Francuskom Republikom. Britanci su odgovorili zarobljavanjem [[Danska-Norveška|dansko-norveške]] flote i razbijanjem Lige, a kasnije su osigurali dominaciju nad [[More|morima]], dopuštajući joj da slobodno nastavi svoju [[Strategija|strategiju]].

Napoleon je pobijedio u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]], izbacivši [[Austrijsko Carstvo]] iz rata i službeno raspustivši [[Sveto Rimsko Carstvo]]. Nakon nekoliko [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]], Kraljevina Pruska pokrenula je [[Rat Četvrte koalicije]], koji je završio kobno za [[Kraljevina Pruska|Prusku]], koja je poražena i okupirana unutar 19 dana od početka pohoda. Napoleon je potom porazio Rusko Carstvo u [[Bitka kod Friedlanda|Bitki kod Friedlanda]], stvorivši moćne [[Marionetska država|marionetske države]] u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] te okončavši Četvrtu koaliciju.

Istodobno, odbijanje [[Kraljevina Portugal|Kraljevine Portugala]] da se pridruži Kontinentalnoj blokadi i neuspjeh Španjolske da ju održi, doveli su do [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskog rata]] i izbijanja [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]]. Francuzi su okupirali [[Španjolska|Španjolsku]] i formirali [[Napoleonska Španjolska|španjolsko marionetsko kraljevstvo]], okončavši savez između njih dvoje. Ubrzo je uslijedilo snažno britansko uplitanje na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]], dok je pokušaj zauzimanja [[Antwerpen]]a propao. Napoleon je nadgledao situaciju na Pirenejskom poluotoku, porazivši [[Kastiljci|Španjolce]] i protjeravši Britance s poluotoka. Austrijsko Carstvo, željno povrata [[Državno područje|teritorija]] izgubljenog tijekom Rata Treće koalicije, napalo je francuske marionetske države u [[Istočna Europa|Istočnoj Europi]] u [[Travanj|travnju]] [[1809.]] godine, pokrenuvši Rat Pete koalicije, koji je završio porazom [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]].

Planovi za invaziju britanske [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]] natjerali su [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] da objavi rat Britanskom Carstvu [[1812.]] godine, međutim SAD nije postao francuski saveznik. Pritužbe oko kontrole nad današnjom [[Poljska|Poljskom]] i povlačenje Ruskog Carstva iz Kontinentalne blokade doveli su do [[Napoleonova invazija na Rusiju|Napoleonove invazije na Rusiju]] u [[Lipanj|lipnju]] [[1812.]] godine. Invazija je bila neumitna katastrofa za Napoleona – [[Spaljena zemlja|taktika spaljene zemlje]], [[Vojni bjegunac|dezerterstvo]], francuski strateški neuspjesi i početak ruske [[Zima|zime]] natjerali su Napoleona na povlačenje uz goleme gubitke. Napoleon je pretrpio daljnje neuspjehe, a francuska moć na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]] slomljena je u [[Bitka kod Vitorije|Bitki kod Vitorije]] sljedećeg [[Ljeto|ljeta]]. Nedugo zatim započeo je Rat šeste koalicije.

Koalicija je porazila Napoleona u [[Bitka kod Leipziga|Bitki kod Leipziga]], što je ubrzalo njegov pad s vlasti i konačnu [[Abdikacija|abdikaciju]] ([[6. travnja]] [[1814.]]). Pobjednici su istjerali Napoleona na otok [[Elba|Elbu]] i obnovili burbonsku monarhiju. Napoleon je [[1815.]] godine pobjegao s Elbe, prikupivši dovoljno podrške da svrgne [[Luj XVIII., kralj Francuske|Luja XVIII.]], što je pokrenulo Rat Sedme koalicije, koji je poznat i pod imenom [[Sto dana]]. Napoleon je odlučno poražen u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]] te je ponovno abdicirao [[22. lipnja]] iste godine. Dana [[15. srpnja]], Napoleon se predao [[Britanci]]ma u Rochefortu, nakon čega je trajno [[Prognanik|prognan]] na udaljeni otok [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]]. [[Pariški mir (1815.)|Pariškim mirom]], potpisanim [[20. studenoga]] [[1815.]], rat je službeno okončan.

Burbonska monarhija ponovno je obnovljena, a pobjednici su započeli [[Bečki kongres]] kako bi vratili [[mir]] u [[Europa|Europu]]. Kao izravna posljedica rata, [[Kraljevina Pruska]] uzdigla se u veliku silu,<ref>{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}</ref> dok je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]], sa svojom [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevskom ratnom mornaricom]] bez premca i rastućim [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], postala svjetska dominantna supersila, počevši period koji je poznat kao ''[[Pax Britannica]]''.<ref>{{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, & Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}</ref> [[Sveto Rimsko Carstvo]] se zauvijek raspalo, a [[filozofija]] nacionalizma koja se pojavila rano u ratovima uvelike je pridonijela kasnijem [[Ujedinjenje Njemačke|ujedinjenju njemačkih država]] i onih na talijanskom [[poluotok]]u. Rat na Pirenejskom poluotoku uvelike je oslabio španjolsku moć, a Španjolsko Carstvo počelo se raspadati – izgubilo je gotovo sve svoje [[Amerika|američke]] posjede do [[1833.]] godine. [[Portugalsko kolonijalno carstvo|Portugalsko Carstvo]] se smanjilo, a [[Brazilsko Carstvo]] je [[1822.]] godine proglasilo [[nezavisnost]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Keen |first=Benjamin |url=https://books.google.hr/books?id=yZIJAAAAQBAJ&redir_esc=y |title=A History of Latin America |last2=Haynes |first2=Keith |date=20. siječnja 2012. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-70932-9 |edition=9. |language=en |trans-title=Povijest Latinske Amerike}}</ref>

Ratovi su revolucionirali europsko ratovanje – primjena masovne vojne obveze i totalni rat doveli su do kampanja neviđenih razmjera, budući da su cijele [[Nacija|nacije]] angažirale sve svoje ekonomske i [[Industrija|industrijske]] resurse u zajedničkim ratnim naporima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/mode/1up |title=The First Total War: Napoleon's Europe and the Birth of Warfare as We Know it |date=12. siječnja 2007. |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-0-618-34965-4 |location=[[Boston, Massachusetts |Boston]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=[https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/page/51/mode/1up 51] |language=en |trans-title=Prvi totalni rat: Napoleonova Europa i rađanje ratovanja kakvog poznajemo danas}}</ref> [[Taktika|Taktički]], Francuska vojska redefinirala je ulogu [[Topništvo|topništva]], dok je Napoleon naglašavao mobilnost kako bi nadoknadio brojčane nedostatke,<ref>{{Citiranje knjige |last=Wawro |first=Geoffrey |url=https://books.google.hr/books?id=gtuAhd9qARkC&pg=PA9&redir_esc=y |title=Warfare and Society in Europe, 1792–1914 |date=4. siječnja 2002. |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-0-203-00735-8 |pages=9 |language=en |trans-title=Ratovanje i društvo u Europi, 1792. – 1914. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930225924/https://books.google.com/books?id=gtuAhd9qARkC&pg=PA9 |archive-date=2015-09-30}}</ref> a zračni je nadzor po prvi put korišten u ratovanju.<ref>{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=lXfRAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Twelve who Ruled: The Committee of Public Safety, During the Terror |publisher=Princeton University Press; Indiana University Press (original) |year=1941 |volume=10 |location=[[Princeton, New Jersey |Princeton]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; Sveučilište Indiana, Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |pages=81–83 |language=en |trans-title=Dvanaestorica koji su vladali: Odbor za javnu sigurnost, za vrijeme terora}}</ref> Vrlo uspješni španjolski [[Gerilsko ratovanje|gerilci]] pokazali su sposobnost [[narod]]a vođenog gorljivim nacionalizmom protiv okupatorske sile.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Tone |first=John Lawrence |year=1996 |title=Napoleon's uncongenial sea: Guerrilla warfare in Navarre during the Peninsular War, 1808–14 |trans-title=Napoleonovo neprijateljsko more: Gerilski rat u Navari tijekom Pirenejskog rata, 1808. – '14. |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/026569149602600302 |journal=European History Quarterly [Kvartalna europska povijest] |language=en |volume=26 |issue=3 |pages=355 |doi=10.1177/026569149602600302}}</ref> Zbog dugotrajnosti ratova, opsega Napoleonovih osvajanja i popularnosti ideala [[Francuska revolucija]], razdoblje je imalo dubok utjecaj na europsku društvenu [[Kultura|kulturu]]. Mnoge [[Revolucija|revolucije]] koje su uslijedile, poput [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]], gledale su na [[Francuzi|Francuze]] kao na izvor [[Nadahnuće|inspiracije]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Shlapentokh |first=Dmitry |url=https://books.google.hr/books?id=eVKOSX0E2bUC&redir_esc=y |title=The French Revolution and the Russian Anti-Democratic Tradition: A Case of False Consciousness |date=1. siječnja 1997. |publisher=Transaction Publishers |isbn=978-1-4128-2397-5 |pages=220–228 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i ruska anti-demokratska tradicija: Slučaj lažne svijesti}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=Vmt6CgAAQBAJ&redir_esc=y |title=A History of the Modern World: 11th Edition |last2=Colton |first2=Joel |last3=Kramer |first3=Lloyd |date=16. rujna 2013. |publisher=McGraw-Hill Higher Education |isbn=978-0-07-759962-1 |pages=81–83 |language=en |trans-title=Povijest modernog svijeta: 11. izadnje}}</ref> dok su njezina temeljna načela uvelike proširila arenu [[Ljudska prava|ljudskih prava]] i oblikovala moderne političke [[Filozofija|filozofije]] koje se i danas koriste.<ref>{{Citiranje knjige |last=Desan |first=Suzanne |url=https://books.google.hr/books?id=jAyeDgAAQBAJ&redir_esc=y |title=The French Revolution in Global Perspective |last2=Hunt |first2=Lynn |last3=Nelson |first3=William Max |date=19. ožujka 2013. |publisher=Cornell University Press |isbn=978-0-8014-6747-9 |location=[[Ithaca (New York) |Ithaca]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=3, 8, 10 |language=en |trans-title=Francuska revolucija u globalnoj perspektivi}}</ref>

== Koalicije ==

Glavne [[Europa|europske]] sile koje su kovale različite protufrancuske koalicije bile su: [[Britansko Carstvo]], [[Rusko Carstvo]], [[Austrijsko Carstvo]] i [[Kraljevina Pruska]]; iako, osim Britanskog Carstva, nisu sve bile uključene u svaku koaliciju. Ostale sile koje su se povremeno pridruživale koalicijama uključuju: [[Španjolska|Španjolsku]], [[Napuljsko Kraljevstvo]], [[Kraljevina Sardinija|Kraljevinu Sardiniju]], [[Nizozemska|Nizozemsku]], [[Osmansko Carstvo]], [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]], [[Švedsko Carstvo]], [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] te razne [[Nijemci|njemačke]] i [[Talijani|talijanske]] države.

[[Rat Prve koalocije|Prva]], [[Rat Druge koalicije|Druga]], [[Rat Treće koalicije|Treća]], [[Rat Četvrte koalicije|Četvrta]] i [[Rat Pete koalicije|Peta koalicija]] raspale su se kada su jedna ili više članica poražene i bile prisiljene napustiti pojedinu koaliciju, a ponekad su postajale i [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovi]] saveznici. [[Rat Šeste koalicije|Šesta]] i [[Sto dana|Sedma koalicija]] raspuštene su nakon što je Napoleon poražen [[1814.]] i [[1815.]] godine, a nova ravnoteža snaga uspostavljena je među potpisnicima na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]].

== Pozadina ==

{{Glavni|Francuski revolucionarni ratovi}}

[[Datoteka:Valmy_Battle_painting.jpg|mini|300x300px|[[Kraljevina Francuska|Francuska]] pobjeda nad [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] u [[Bitka kod Valmyja|Bitki kod Valmyja]] ([[20. rujna]] [[1792.]]).]]

Vladari europskih kontinentalnih sila su s velikim [[strah]]om dočekali izbijanje [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], što je dodatno pogoršano pogubljenjem [[Luj XVI., kralj Francuske|Luja XVI.]] i rušenjem francuske monarhije. Godine [[1793.]], [[Habsburška Monarhija]], [[Kraljevina Sardinija]], [[Napuljsko Kraljevstvo]], Kraljevina Pruska, [[Španjolska]] i Britansko Carstvo formirale su Prvu koaliciju za suzbijanje rastućih [[Nemiri|nemira]] u Francuskoj. Mjere poput masovnog [[Novačenje|novačenja]], vojnih reformi i [[Totalni rat|totalnog rata]] omogućile su Kraljevini Francuskoj da porazi Koaliciju, unatoč istovremenoj [[Pobuna u Vendeji|Pobuni u Vendeji]]. Napoleon, tada [[general]] Francuske revolucionarne vojske, prisilio je Habsburšku Monarhiju da potpiše [[mir u Campo Formiju]], ostavljajući Britansko Carstvo kao jedinu državu koja se protivila novonastaloj [[Prva Francuska Republika|Francuskoj Republici]].

Drugu su koaliciju [[1798.]] godine formirale [[Britansko Carstvo]], Napuljsko Kraljevstvo, Habsburška Monarhija, [[Osmansko Carstvo]], [[Papinska Država]], [[Rusko Carstvo]], [[Kraljevina Portugal]] i Švedsko Carstvo. [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] pod [[Francuski direktorij|Direktorijem]] patila je od velikih razina [[Korupcija|korupcije]] i unutarnjih sukoba. Novoj republici također su nedostajala sredstva te više nije uživala usluge [[Lazare Carnot|Lazarea Carnota]], [[Ministar|ministra]] rata koji je vodio Francusku do njezinih [[pobjeda]] tijekom ranih faza Revolucije. [[Napoleon Bonaparte]], [[zapovjednik]] ''Armée d'Italie'' u kasnijim fazama Prve koalicije, pokrenuo je [[Francuska kampanja na Egipat|Kampanju na Egipat]], s namjerom da poremeti britansku kontrolu nad današnjom [[Indija|Indijom]]. Pritisnuta sa svih strana, Francuska je pretrpjela niz uzastopnih poraza protiv revitaliziranih [[Neprijateljstvo|neprijatelja]], uz potporu britanske financijske pomoći.

[[Datoteka:Napoleon_at_the_Battle_of_Rivoli.jpg|mini|250x250px|[[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] pobjeđuje [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] u [[Bitka kod Rivolija|Bitki kod Rivolija]] ([[14.]] – [[15. siječnja]] [[1797.]]).]]

Napoleon se [[23. kolovoza]] [[1799.]] godine vratio iz [[Egipat|Egipta]] u Francusku, a njegova kampanja je propala [[Bitkom na rijeci Nil]]. Dana [[9. studenoga]] preuzeo je kontrolu nad francuskom [[Vlada|vladom]], u [[Puč|državnom udaru]] bez prolivene [[krv]]i, zamijenivši Direktorij konzulatom i transformirajući republiku u ''[[de facto]]'' diktaturu.<ref name=":1" /> Nadalje je reorganizirao francuske [[Vojska|vojne]] snage, uspostavivši veliku pričuvnu vojsku koja je bila postavljena za podršku kampanjama na [[Rajna|Rajni]] ili u [[Italija|Italiji]]. Rusko Carstvo već je bilo izbačeno iz rata, a pod Napoleonovim vodstvom [[Francuzi]] su odlučno porazili [[Habsburška Monarhija|Habsburšku Monarhiju]] u [[Bitka kod Marenga|Bitki kod Marenga]] u [[Lipanj|lipnju]] [[1800.]] godine, osakativši habsburške vojne snage u Italiji. Habsburšku Monarhiju tog su [[Prosinac|prosinca]] porazile Moreauove snage u [[Bitka kod Hoenlindena|Bitki kod Hoenlindena]] (pokraj [[München]]a). Habsburški poraz zapečaćen je ugovorom iz Lunévillea početkom sljedeće godine, dodatno prisilivši [[Britanci|Britance]] da potpišu Amienski mir s Francuskom, uspostavivši slab mir.

== Datum početka i nomenklatura ==

Ne postoji [[konsenzus]] o tome kada su završili [[Francuski revolucionarni ratovi]] i počeli Napoleonski ratovi. Mogući datumi uključuju [[9. studenoga]] [[1799.]], kada je Napoleon preuzeo vlast 18. Brumairea ([[Nadnevak|datum]] prema [[Francuski republikanski kalendar|republikanskom kalendaru]] koji je tada bio u upotrebi);<ref>{{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books?id=FRj1MNP-3xwC&redir_esc=y |title=Napoleon: A Biography |publisher=Pimlico Books |year=1998 |isbn=978-071-266247-5 |location=20 Sussex Street, Pimlico, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=215 |language=en |trans-title=Napoleon: Biografija}}</ref> [[18. svibnja]] [[1803.]], kada su Britansko Carstvo i Francuska Republika okončale jedino kratko razdoblje mira između [[1792.]] i [[1814.]]; ili [[2. prosinca]] [[1804.]], kada se Napoleon [[Krunidba|okrunio]] za [[car]]a.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer C. |url=https://books.google.hr/books?id=VljA5QEI9_wC&pg=PA499&redir_esc=y |title=The Encyclopedia Of the War Of 1812: A Political, Social, and Military History |date=25. travnja 2012. |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-185-109956-6 |location=[[Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=499 |language=en |trans-title=Enciklopedija rata 1812.: Politička, društvena i vojna povijest}}</ref>

Britanski [[povjesničar]]i povremeno govore o gotovo neprekidnom razdoblju ratovanja od [[1792.]] do [[1815.]] godine kao o [[Veliki francuski rat|Velikom francuskom ratu]] ili kao o posljednjoj fazi anglo-francuskog [[Drugi stogodišnji rat|Drugog stogodišnjeg rata]], koji obuhvaća razdoblje od [[1689.]] do [[1815.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige |last=Buffinton |first=Arthur Howland |url=https://books.google.hr/books/about/The_Second_Hundred_Years_War_1689_1815.html?id=5cFmAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Second Hundred Years' War, 1689–1815 |publisher=University of Michigan Press (original); Henry Holt & Company |year=1929 |isbn=978-059-850357-2 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Drugi stogodišnji rat, 1689. – 1815.}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Crouzet |first=François |title=The Second Hundred Years War: Some Reflections |trans-title=Drugi stogodišnji rat: Neka razmišljanja |url=https://academic.oup.com/fh/article-abstract/10/4/432/512601?redirectedFrom=fulltext&login=false |journal=French History [Francuska povijest] |language=en |publisher=Oxford University Press |publication-place=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |publication-date=Prosinac 1996. |volume=10 |issue=4 |pages=432–450 |doi=10.1093/fh/10.4.432}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Scott |first=Hamish Marshall |date=1. lipnja 1992. |title=Review: The Second 'Hundred Years War' 1689–1815 |trans-title=Pregled: Drugi 'stogodišnji rat' 1689. – 1815. |url=https://www.cambridge.org/core/journals/historical-journal/article/second-hundred-years-war-16891815/AA47319D62C76CD46AB8CC38C1036818 |journal=The Historical Journal |language=en |publisher=Cambridge University Press & Assessment |publication-place=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=35 |issue=2 |pages=443–469 |doi=10.1017/S0018246X00025887}}</ref> Povjesničar Mike Rapport predložio je korištenje [[Pojam|pojma]] ''„Francuski ratovi”'' kako bi se nedvosmisleno opisalo cijelo razdoblje od početka Francuskih revolucionarnih ratova ([[1792.]]) do završetka Napoleonskih ratova [[1815.|1815]]. godine.<ref>{{Citiranje knjige |last=Rapport |first=Mike |url=https://books.google.hr/books?id=wPK7XxVwF6YC&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars: A Very Short Introduction |date=31. siječnja 2013. |publisher=Oxford University Press |isbn=9-780-1916-4251-7 |location=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=4 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi: Vrlo kratak uvod}}</ref>

U [[Francuska|Francuskoj]] su Napoleonski ratovi općenito integrirani s [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskim revolucionarnim ratovima]].<ref>{{Citiranje weba |title=France - Les guerres de la Révolution - Herodote.net |trans-title=Francuska – Revolucionarni ratovi |url=https://www.herodote.net/Les_guerres_de_la_Revolution-synthese-560.php |url-status=live |access-date=2023-09-12 |website=www.herodote.net |language=fr}}</ref>

[[Njemačka]] historiografija može [[Rat Druge koalicije]] ([[1798.]] – [[1802.]]), tijekom kojeg je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] preuzeo [[vlast]], ubrajati u ''Erster Napoleonischer Krieg''<ref>{{Citiranje knjige |last=Rabich |first=Adalbert |url=https://books.google.hr/books?id=TmA1lqBCMlwC&q=erster+napoleonischer+krieg&pg=PA37&redir_esc=y |title=Die Regionalgeschichte von Dülmen und Umgebung, Teil 2 |publisher=GRIN Verlag |year=2011 |isbn=978-3640-80584-6 |location=[[Norderstedt]], [[Schleswig-Holstein]], [[Njemačka]] |pages=37 |language=de |trans-title=Regionalna povijest Dülmena i okolice, 2. dio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210715013903/https://books.google.com/books?id=TmA1lqBCMlwC&q=erster+napoleonischer+krieg&pg=PA37#v=snippet&q=erster%20napoleonischer%20krieg&f=false |archive-date=2023-07-15}}</ref> ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''Prvi napoleonski rat'').

U [[Nizozemska|nizozemskoj]] su [[Historiografija|historiografiji]] sedam velikih ratova između [[1792.]] i [[1815.]] uobičajeno nazivani [[Koalicijski ratovi|Koalicijskim ratovima]] ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Coalitieoorlogen''), dok su prva dva nazivana Francuskim revolucionarnim ratovima ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Franse Revolutionaire Oorlogen'') u razdoblju od [[1792.]] do [[1802.]] godine. Međutim, postoji i pojam Napoleonski ratovi ([[Nizozemski jezik|niz.]] ''Napoleontische Oorlogen'') koji su smješteni između [[1803.]] i [[1815.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=Coalitieoorlogen (1792-1815) |trans-title=Koalicijski ratovi (1792. – 1815.) |url=https://www.tracesofwar.nl/themes/4121/Coalitieoorlogen-1792-1815.htm |url-status=live |access-date=2024-01-05 |website=TracesOfWar.nl |language=nl}}</ref>

== Napoleonove taktike ==

Napoleon je bio i ostao slavan po svojim [[pobjeda]]ma na [[Bojište|bojnom polju]], a [[povjesničar]]i su posvetili ogromnu pozornost njihovoj analizi.<ref>{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=University of Michigan Press (original); Charles Scribner's Sons |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje}}</ref>

{{Citat5|Idealna Napoleonova bitka bila je dovesti neprijatelja u nepovoljan položaj manevrima i prijevarom, prisiliti ga da angažira svoje glavne snage i pričuvu u glavnoj bitci, a zatim poduzeti opkoljavajući napad sa slobodnim ili pričuvnim trupama na boku ili pozadini. Takav iznenadni napad bi ili proizveo razoran učinak na moral ili bi ga prisilio da oslabi svoju glavnu borbenu liniju. U svakom slučaju, vlastita impulzivnost neprijatelja započela je proces kojim je čak i manja francuska vojska mogla poraziti neprijateljske snage jednu po jednu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Sutherland |first=Donald M. G. |url=https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&redir_esc=y |title=The French Revolution and Empire: The Quest for a Civic Order |date=2008-04-15 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-75826-7 |lang=en |pages=[https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&pg=PA356&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false 356] |trans-title=Francuska revolucija i Carstvo: Potraga za građanskim poretkom}}</ref><ref>{{Citiranje weba |date=2016-08-20 |title=Napoleon Bonaparte in Russia |trans-title=Napoleon Bonaparte u Rusiji |url=https://historiafactory.wordpress.com/2016/08/20/napoleon-bonaparte-in-russia/ |url-status=live |access-date=2023-11-05 |website=HistoriaFactory |language=en}}</ref>|– [[Donald M. G. Sutherland]]|color=#394577}}

Nakon [[1807.]] godine, Napoleonovo stvaranje visokomobilne, dobro naoružane [[Topništvo|topničke]] snage dalo je upotrebi topništva povećanu taktičku važnost. Napoleon je, umjesto da se oslanja na [[pješaštvo]] kako bi istrošio neprijateljsku [[Vojna obrana|obranu]], mogao upotrijebiti masovno topništvo za razbijanje [[Neprijateljstvo|neprijateljske]] linije. Kada je to postignuto, poslao je pješaštvo i [[Konjica|konjaništvo]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=McConachy |first=Bruce |orig-year=1937 |editor-last=Vandervort |editor-first=Bruce |title=The Roots of Artillery Doctrine: Napoleonic Artillery Tactics Reconsidered |trans-title=Korijeni artiljerijske doktrine: Preispitivanje Napoleonove topničke taktike |url=https://www.proquest.com/docview/195616738 |journal=Journal of Military History [Časopis vojne povijesti] |language=en |publisher=Society for Military History |publication-place=Lexington, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |year=2001 |volume=65 |issue=3 |pages=617–640 |doi=10.2307/2677528 |issn=0899-3718 |eissn=1543-7795 |jstor=2677528 |oclc=473101577}}</ref>

== Uvod ==

[[Datoteka:Battle_of_Zurich.jpg|mini|250x250px|Pobjeda [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]] nad [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]] u [[Druga bitka kod Züricha|Drugoj bitki kod Züricha]] ([[25.]] – [[26. rujna]] [[1799.]]).]]

Britaniju je iritiralo nekoliko francuskih akcija nakon [[Mir u Amiensu|Amienskog mira]]. Napoleon je anektirao [[Pijemont]] i [[Elba|Elbu]], proglasio se predsjednikom [[Talijanska Republika (1802. – 1805.)|Talijanske Republike]] ([[Država|države]] u [[Sjeverna Italija|sjevernoj Italiji]] koju je Francuska uspostavila), ali nije uspio evakuirati Nizozemsku, kao što je ona pristala učiniti u [[ugovor]]u. Francuska se nastavila miješati u britansku [[Trgovina|trgovinu]] usprkos sklopljenom [[Mirovni sporazum|mirovnom sporazumu]] te se žalila na [[Britansko Carstvo]] koje pruža utočište određenim pojedincima i ne suzbija antifrancuski [[Tiskarstvo|tisak]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=220–222 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref>

[[Britansko Carstvo]] zarobilo je [[Malta (otok)|Maltu]], a ista je bila i predmetom složenog dogovora u 10. članku Amienskog mira, prema kojem je trebala biti vraćena [[Ivanovci|Malteškim vitezovima]] s napuljskim [[garnizon]]om te stavljena pod jamstvo trećih sila. Slabljenje Ivanovaca [[Zapljena|konfiskacijom]] njihove [[Imovina|imovine]] u Francuskoj Republici i [[Španjolska|Španjolskoj]], zajedno s kašnjenjem u dobivanju jamstava, spriječilo je Britance da evakuiraju otok nakon tri [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]], kako je navedeno u ugovoru.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=239 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref>

[[Datoteka:Philip_James_de_Loutherbourg_-_The_Battle_of_Alexandria,_21_March_1801_-_Google_Art_Project.jpg|mini|285x285px|[[Britansko Carstvo|Britanska]] pobjeda nad [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]] u [[Bitka kod Aleksandrije|Bitki kod Aleksandrije]] ([[21. ožujka]] [[1801.]]) koja je rezultirala krajem [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] prisutnosti u [[Egipat|Egiptu]].]]

[[Helvetska Republika|Helvetsku Republiku]] uspostavila je Francuska Repunlika kada je [[1798.]] godine izvršila invaziju na [[Stara Švicarska Konfederacija|Staru Švicarsku Konfederaciju]]. Francuska je povukla svoju vojsku, ali su izbili [[Nasilje|nasilni]] sukobi protiv [[Vlada|vlade]],<ref name=":2">{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=248–252 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref> poznatih kao ''Stecklikrieg'' ([[Njemački jezik|njem.]]),<ref>{{Citiranje weba |title=Swiss Rebellion 1802 |trans-title=Švicarska pobuna 1802. |url=https://www.zum.de/whkmla/military/napwars/swissreb1802.html |url-status=live |access-date=2023-09-14 |website=www.zum.de |language=en}}</ref> koju su mnogi Švicarci vidjeli kao pretjerano [[Centralizacija|centraliziranu]]. Napoleon je ponovno okupirao Švicarsku u [[listopad]]u [[1802.]] i nametnuo [[kompromis]]no rješenje. To je izazvalo veliko zgražanje u Britaniji, koja je [[prosvjed]]ovala jer je to kršenje ugovora iz Lunévillea. Iako su kontinentalne sile bile nespremne djelovati, Britanci su odlučili poslati agenta kako bi pomogao [[Švicarci]]ma u nabavi opskrbe, a također su naredili svojoj [[Vojska|vojsci]] da ne vrate [[Rt dobre nade]] Nizozemskoj, kao što su se obvezali učiniti prema Amienskom miru.<ref name=":2" />

[[Stara Švicarska Konfederacija|Švicarski]] otpor pao je prije nego što se bilo što moglo postići, a nakon mjesec dana, Britanija je opozvala naredbe koje su zabranjivale obnovu [[Rt dobre nade|Rta dobre nade]]. Istovremeno, [[Rusko Carstvo]] konačno je pristupilo jamstvu u pogledu Malte. Zabrinuti da će doći do [[Neprijateljstvo|neprijateljstava]] kada je Napoleon saznao da je Rt dobre nade zadržan, [[Britanci]] su počeli odugovlačiti s evakuacijom Malte.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=252–258 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref> U [[Siječanj|siječnju]] [[1803.]] godine, vladine [[novine]] u Francuskoj objavile su izvješće trgovačkog agenta koji je istaknuo lakoću s kojom se Egipat može osvojiti. [[Britanci]] su to iskoristili te zahtijevali zadovoljstvo i sigurnost prije evakuacije Malte, koja je bila zgodna odskočna daska za Egipat. [[Prva Francuska Republika|Francuska]] je odbacila bilo kakvu želju da zauzme Egipat te je pitala kakva je zadovoljština potrebna, ali Britanci nisu mogli dati odgovor.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=258–264 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref> I dalje nije bilo pomišljanja na rat, a [[Predsjednik vlade|premijer]] [[Henry Addington]] javno je potvrdio da je Britansko Carstvo u stanju [[mir]]a.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=265 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref>

Početkom [[Ožujak|ožujka]] [[1803.]] godine, Addingtonovo [[ministarstvo]] je primilo [[vijest]] da je britanska vojska ponovno zauzela Rt dobre nade u skladu s naredbama koje su kasnije poništene. Dana [[8. ožujka]], Britanci su naredili vojne pripreme kako bi se zaštitili od moguće francuske odmazde te ih opravdali [[laž]]nom tvrdnjom da je to samo odgovor na francuske pripreme i da su vodili ozbiljne pregovore s [[Prva Francuska Republika|Francuskom Republikom]]. Za nekoliko [[dan]]a se doznalo da je Rt dobre nade predan u skladu s protuzapovijedima, no bilo je prekasno. Napoleon je zbog vojnih priprema grdio britanskog [[veleposlanik]]a pred 200 gledatelja.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=264–268 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref>

Addingtonovo ministarstvo shvatilo je da će se suočiti s istragom o njihovim lažnim razlozima za vojne pripreme, a tijekom [[Travanj|travnja]] neuspješno je pokušalo osigurati potporu [[William Pitt Mlađi|Williama Pitta Mlađeg]] kako bi ih zaštitio.<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=277 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref> Istog mjeseca Ministarstvo je izdalo [[ultimatum]] Francuskoj zahtijevajući zadržavanje Malte najmanje deset godina, trajno preuzimanje otoka Lampeduse od [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]] i evakuaciju [[Batavijska Republika|Nizozemske]]. Također su ponudili priznavanje francuskih dobitaka u Italiji ako evakuiraju Švicarsku i nadoknade kralju [[Kraljevina Sardinija|Sardinije]] njegove [[Državno područje|teritorijalne]] gubitke. Francuska je ponudila Maltu staviti u ruke [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] kako bi zadovoljila britanske brige, povući se iz Nizozemske kada Malta bude evakuirana i formirati konvenciju kako bi se udovoljilo [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]] oko drugih pitanja. Britanci su lažno demantirali da je Rusko Carstvo dalo ponudu, a britanski je veleposlanik napustio [[Pariz]].<ref>{{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |pages=268–278 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref> Očajnički želeći izbjeći [[rat]], Napoleon je poslao tajnu ponudu u kojoj je pristao da Britanija zadrži Maltu ako Francuska može zauzeti [[poluotok]] Otranto,<ref>{{Citiranje knjige |last=Mahan |first=Alfred Thayer |url=https://archive.org/details/influenceofseapo01maha/mode/1up |title=The influence of sea power on the French Revolution and Empire: 1793–1812 |year=1892 |volume=2 |pages=[https://archive.org/details/influenceofsea02maha/page/106/mode/1up?view=theater 106–107] |language=en |trans-title=Utjecaj pomorske sile na Francusku revoluciju i Carstvo: 1793. – 1812. |ol=25649W}}</ref> koji je bio pod vlašću [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskog Kraljevstva]]. Svi napori bili su uzaludni, a Britansko Carstvo objavilo je rat Francuskoj [[18. svibnja]] [[1803.]] godine.

== Rat između Britanskog Carstva i Francuske (1803. – 1814.) ==

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 345
| image1 = Ingres, Napoleon on his Imperial throne.jpg
| image2 = Allan Ramsay - King George III in coronation robes - Google Art Project.jpg
| footer = [[Jean Auguste Dominique Ingres]] ([[1780.]] – [[1867.]]): ''[[Napoleon I. na svojemu carskom tronu]]'' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Napoléon Ier sur le trône impérial'') – portret iz [[1806.]] {{Small|(lijevo)}}.<br />[[Allan Ramsay]] ([[1713.]] – [[1784.]]): ''[[Kralj Đuro III. u krunidbenoj odjeći]]'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''King George III in coronation robes'') – [[portret]] iz [[1762.]] godine {{Small|(desno)}}.
}}

=== Britanske motivacije ===

[[Datoteka:Maniac-Ravings-Gillray.jpeg|mini|285x285px|[[James Gillray]]: ''Manijačko ludilo'' ili ''Mali Boney u snažnom napadu''.<br />{{•}} Jamesove [[Karikatura|karikature]] kojima se rugao Napoleonu jako su razljutile Francuza koji je htio da ih britanska [[vlada]] zabrani.<ref>{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |pages=316 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}</ref>]]

Britansko Carstvo imalo je osjećaj gubitka kontrole, kao i gubitka [[Tržište|tržišta]], te je bilo zabrinuto zbog Napoleonove moguće [[Prijetnja nacionalnoj sigurnosti|prijetnje]] njegovim [[kolonija]]ma. McLynn tvrdi kako je Britanija [[1803.]] godine ušla u [[rat]] iz ''„mješavine ekonomskih motiva i nacionalnih neuroza – iracionalne tjeskobe zbog Napoleonovih motiva i namjera”'' te zaključuje kako se to pokazalo kao pravi izbor za Britaniju jer su, dugoročno gledano, Napoleonove namjere bile neprijateljske britanskom [[Nacionalnost|nacionalnom]] interesu. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] nije bio spreman za rat, pa je to bilo najbolje vrijeme za Britaniju da ih zaustavi. Britanija se uhvatila pitanja [[Malta (otok)|Malte]], odbijajući slijediti uvjete [[Mir u Amiensu|Amienskog mira]] i evakuirati [[otok]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |pages=309 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}</ref>

Dublja britanska pritužba bila je njihova percepcija da Napoleon preuzima osobnu kontrolu nad [[Europa|Europom]], čineći međunarodni sustav nestabilnim te tjerajući britanske snage na marginu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Grainer |first=John D. |url=https://books.google.hr/books?id=YTIKDcuLoGoC&redir_esc=y |title=The Amiens Truce: Britain and Bonaparte, 1801–1803 |publisher=Boydell Press |year=2004 |isbn=978-1-84383-041-2 |location=[[Martlesham]], [[Suffolk]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Amiensko primirje: Britanija i Bonaparte, 1801. – 1803.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=231 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Bryant |first=Arthur |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=BzGgAAAAMAAJ |title=Years of Victory, 1802–1812 |publisher=Indiana University Press (izvornik); The Collin Press |year=1944 |edition=2. |location=Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); West Link Park, Doughcloyne, Wilton, [[Cork]], [[Irska]] |language=en |trans-title=Godine pobjede, 1802. – 1812.}}</ref><ref name=":0" /> Brojni su akademičari tvrdili da je Napoleonovo [[Agresija|agresivno]] držanje stvorilo neprijatelje i koštalo ga potencijalnih saveznika.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tulard |first=Jean |url=https://books.google.hr/books?id=wUDiAAAACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon: The Myth of the Saviour |publisher=Methuen Publishing Ltd |year=1985 |isbn=978-0-416-39510-5 |location=North Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=351 |language=en |trans-title=Napoleon: Mit o spasitelju}}</ref> Sve do [[1808.]] godine, kontinentalne sile potvrdile su većinu njegovih dobitaka i [[Naslov|titula]], ali kontinuirani sukob s Britanskim Carstvom doveo je do pokretanja [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskog rata]] i [[Napoleonova invazija na Rusiju|Invazije na Rusiju]], što mnogi akademičari vide kao dramatično pogrešnu procjenu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Gray |first=Colin S. |url=https://books.google.hr/books?id=ulRtsANRIK8C&redir_esc=y |title=War, Peace and International Relations: An Introduction to Strategic History |date=2007-06-11 |publisher=Routledge |isbn=978-113-416951-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames [Abingdon na Temzi], [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=47 |language=en |trans-title=Rat, mir i međunarodni odnosi: Uvod u stratešku povijest}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Malia |first=Martin Edward |url=https://books.google.hr/books?id=7rDBKN3kvM4C&redir_esc=y |title=History's Locomotives: Revolutions and the Making of the Modern World |publisher=Yale University Press |date=2006-01-01 |isbn=978-0-300-12690-7 |editor-last=Emmons |editor-first=Terence |location=[[Sveučilište Yale]], [[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=205 |language=en |trans-title=Povijesne lokomotive: Revolucije i stvaranje modernog svijeta}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Neillands |first=Robin |url=https://books.google.hr/books?id=eC7AAwAAQBAJ&pg=PA22&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=Wellington & Napoleon: Clash of Arms |publisher=Pen and Sword Books |year=2003 |isbn=978-0-85052-926-5 |location=Barnsley, South Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=22 |language=en |trans-title=Wellington & Napoleon: Sukob oružja |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930122957/https://books.google.com/books?id=eC7AAwAAQBAJ&pg=PA22 |archive-date=2015-09-30}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Horne |first=Alistair |url=https://books.google.com.cu/books?id=ls0zJPyWEl8C |title=What If?: The World's Foremost Historians Imagine What Might Have Been |publisher=Penguin Books |date=2000-09-01 |isbn=978-1-101-11891-7 |editor-last=Cowley |editor-first=Robert |pages=161 |language=en |trans-title=Što ako?: Najistaknutiji svjetski povjesničari zamišljaju što je moglo biti}}</ref>

[[Datoteka:Nicholas_Pocock_-_Duckworth's_Action_off_San_Domingo,_6_February_1806.jpg|mini|300x300px|[[Bitka kod Santo Dominga]] ([[6. veljače]] [[1806.]]).]]

[[Charles James Fox]] je [[1806.]] godine pokušao je ozbiljno pregovarati o [[mir]]u s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]]. [[Britanci]] su željeli zadržati svoja prekomorska osvajanja i vratiti Hanover [[Đuro III., kralj Velike Britanije i Irske|Đuri III.]] u zamjenu za prihvaćanje francuskih osvajanja na [[kontinent]]u. [[Francuzi]] su bili voljni ustupiti [[Malta (otok)|Maltu]], [[Rt dobre nade]], [[Tobago]] i Francusku Indiju Britanskom Carstvu, ali su htjeli dobiti [[Sicilija|Siciliju]] u zamjenu za obnovu Hanovera.<ref>{{Citiranje knjige |last=Burke |first=Edmund |url=https://books.google.hr/books?id=J9g7AQAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=University of California Press (izvornik); J. Dodsley |year=1808 |volume=48 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}</ref>

[[Datoteka:Battle_of_the_Pyrenees,_July_28th_1813_-_Fonds_Ancely_-_B315556101_A_HEATH_035.jpg|mini|300x300px|[[Bitka na Pirenejima]] ([[28. srpnja]] [[1813.]]).]]

Za razliku od brojnih koalicijskih partnera, Britansko Carstvo ostalo je u ratu tijekom cijelog razdoblja Napoleonskih ratova. Zaštićeno pomorskom nadmoći (prema riječima [[admiral]]a Johna Jervisa [[Dom lordova|Domu lordova]]: ''„Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće doći. Kažem samo da neće doći morem.”''<ref>{{Citiranje weba |title=Historical Firearms — I do not say, my Lords, that the French will not... |trans-title=Povijesna vatrena oružja – Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće... |url=https://www.historicalfirearms.info/post/83655546174/i-do-not-say-my-lords-that-the-french-will-not/amp |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=www.historicalfirearms.info |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Napoleonic War |trans-title=Napoleonski rat |url=https://www.wisboroughgreen.org/project/the-napoleonic-war/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Wisborough Green |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=John Jervis Earl of St. Vincent |url=https://morethannelson.com/officer/john-jervis-1st-earl-of-st-vincent/ |access-date=2023-09-23 |website=more than Nelson |language=en-US}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Responses to the Threat |trans-title=Odgovori na prijetnje |url=https://www.thenapoleonicwars.net/british-invasion-scares-responses |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=napoleonicwars |language=en}}</ref>), [[Britansko Carstvo]] nije moralo trošiti vrijeme braneći se te se stoga moglo usredotočiti na podršku svojim ratnim saveznicima, održavajući kopneni rat niskog intenziteta na globalnoj razini više od [[Desetljeće|desetljeća]]. Britanska vlada isplaćivala je velike svote [[Novac|novca]] drugim europskim državama kako bi mogle plaćati svoje [[Vojska|vojske]] na [[Bojište|bojištu]]. Ova plaćanja su [[Kolokvij (skup)|kolokvijalno]] poznata kao ''[[Zlatna konjica Svetog Jurja]]''. Britanska vojska pružila je dugoročnu podršku španjolskoj [[Pobuna|pobuni]] u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskom ratu]] ([[1808.]] – [[1814.]]), potpomognuta taktikom španjolske gerile. Britansko-portugalske snage pod [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthurom Wellesleyem]] podržale su [[Kastiljci|Španjolce]], koji su uspješno vodili [[Kampanja|kampanju]] protiv francuskih snaga, na kraju ih otjeravši iz [[Španjolska|Španjolske]] i omogućivši Britanskom Carstvu da izvrši invaziju na [[Jug|južnu]] Francusku. Do [[1815.]] godine, britanska je vojska igrala središnju ulogu u konačnom porazu [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] u [[Bitka kod Waterlooa|Bitki kod Waterlooa]].

[[Datoteka:BritishEmpire1815.png|mini|340x340px|Britansko Carstvo je tijekom Napoleonskih ratova uspjelo preuzeti kontrolu nad [[Rt dobre nade|Rtom dobre nade]], [[Britanska Gvajana|Britanskom Gvajanom]], [[Malta (otok)|Maltom]], [[Mauricijus]]om i današnjom [[Šri Lanka|Šri Lankom]].]]

Osim manjih pomorskih [[Vojna operacija|akcija]] protiv britanskih imperijalnih interesa, Napoleonski ratovi bili su manjeg globalnog opsega od prethodnih sukoba poput [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjeg rata]], kojeg [[povjesničar]]i nazivaju ''„svjetskim ratom”''.

=== Ekonomsko ratovanje ===

Kao odgovor na pomorsku blokadu francuske [[Obala|obale]] koju je donijela britanska vlada [[16. svibnja]] [[1806.]], Napoleon je [[21. studenoga]] iste godine izdao [[Berlinski dekret]] kojim je na snagu stupila Kontinentalna blokada.<ref>{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=307–310 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}</ref> Time je cilj bio eliminirati prijetnju Britanskog Carstva zatvaranjem [[Državno područje|teritorija]] pod francuskom kontrolom njegovoj [[Trgovina|trgovini]]. Britanija je imala stalnu vojsku od {{N|220000}} vojnika, od kojih pola nije bilo dostupno za kampanju, dok je ostatak je bio potreban [[garnizon]]u u [[Irska (otok)|Irskoj]] i [[kolonija]]ma te pružanje sigurnosti [[Britansko Carstvo|Britanskom Carstvu]]. Snaga Francuske dosegla je vrhunac s oko {{N|2500000}} [[vojnik]]a i nekoliko stotina tisuća pripadnika Nacionalne garde koje je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] mogao unovačiti u [[Vojska|vojsku]] ako je bilo potrebno. Obje [[Nacija|nacije]] angažirale su velik broj sjedilačkih [[milicija]] koje nisu bile prikladne za kampanju te su uglavnom bile angažirane kako bi oslobodile regularne snage za aktivnu službu.<ref name=":3">{{Citiranje knjige |last=Kennedy |first=Paul Michael |url=https://books.google.hr/books?id=n4ZMl8iS8lAC&redir_esc=y |title=The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 |date=1989-01-15 |publisher=Vintage Books; Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-72019-5 |pages=128–129 |language=en |trans-title=Uspon i pad velikih sila: ekonomske promjene i vojni sukobi od 1500. do 2000.}}</ref>

[[Britanska kraljevska ratna mornarica]] poremetila je izvankontinentalnu trgovinu [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] otimanjem te prijetnjom francuskom brodovlju i [[Francusko carstvo|njezinim kolonijalnim posjedima]], ali nije mogla učiniti ništa po pitanju francuske trgovine s glavnim kontinentalnim silama te je predstavljala tek malu prijetnju francuskom teritoriju u Europi. [[Stanovništvo]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredni]] kapacitet Francuskog Carstva daleko su nadmašivali Britaniju, koja je imala najveći [[Industrija|industrijski]] kapacitet u [[Europa|Europi]], a njezino ovladavanje morima omogućilo joj je da izgradi znatnu [[Gospodarstvo|gospodarsku]] snagu kroz trgovinu. To je osiguralo da Francusko Carstvo nikada ne može u miru učvrstiti svoju kontrolu nad Europom. Mnogi u francuskoj [[Vlada|vladi]] vjerovali su da bi odsijecanje Ujedinjenog Kraljevstva od Europe okončalo njezin ekonomski utjecaj na [[kontinent]] i izoliralo ju.

=== Financiranje rata ===

Ključni element britanskog uspjeha bila je njezina sposobnost [[Mobilizacija|mobiliziranja]] nacionalne [[Industrija|industrijske]] i financijske [[resurs]]e i primijeni ih na poraz [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]]. Iako je [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] imalo približno {{Broj|16000000}} stanovnika naspram francuskih {{Broj|30000000}}, francuska brojčana prednost bila je nadoknađena britanskim [[Subvencije|subvencijama]] koje su plaćale mnoge [[Austrijsko Carstvo|austrijske]] i [[Rusko Carstvo|ruske]] vojnike, dosegnuvši brojku od oko {{Broj|450000}} ljudi [[1813.]] godine.<ref name=":3" /><ref>{{Citiranje knjige |last=Sherwig |first=John M. |url=https://books.google.hr/books?id=OInxvgEACAAJ&redir_esc=y |title=Guineas and Gunpowder: British Foreign Aid in the Wars with France, 1793-1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harvard University Press |year=1969 |isbn=978-0-674-36775-3 |location=[[Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[Sveučilište Harvard]], [[Cambridge, Massachusetts |Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Gvineje i barut: Britanska inozemna pomoć u ratovima s Francuskom, 1793. – 1815.}}</ref> Prema anglo-ruskom [[Ugovor|sporazumu]] iz [[1803.]], Britanija je plaćala subvenciju od {{Broj|1500000|£}} za svakih {{Broj|100000}} ruskih vojnika na terenu.<ref>{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=C3FpAAAAMAAJ& |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld & Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=86 |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}</ref>

Britanska nacionalna [[proizvodnja]] ostala je snažna, a dobro organizirani poslovni [[sektor]] usmjeravao je [[proizvod]]e u ono što je vojsci bilo potrebno. Britanija je iskoristila svoju ekonomsku moć da proširi [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevsku ratnu mornaricu]], udvostručivši broj [[fregata]], dodavši {{Broj|50|%}} više velikih [[Linijski brod|linijskih brodova]] i povećavši broj [[Pomorac|mornara]] sa {{Broj|15000}} na {{Broj|133000}} u osam godina nakon početka rata [[1793.]] godine, dok se francuska [[ratna mornarica]] smanjila za više od pola.<ref>{{Citiranje knjige |last=Briggs |first=Asa |url=https://books.google.hr/books?id=pEhUMgEACAAJ&redir_esc=y |title=The Making of Modern England, 1783-1867: The Age of Improvement |publisher=Harper & Row. |year=1959 |pages=143 |language=en |trans-title=Stvaranje moderne Engleske, 1783. – 1867.: Doba poboljšanja}}</ref> [[Krijumčarenje]] gotovih [[proizvod]]a na kontinent potkopalo je francuske napore da oslabi britansko [[gospodarstvo]] odsijecanjem [[Tržište|tržišta]]. Subvencije [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] i [[Rusko Carstvo|Rusiji]] zadržale su ih u ratu. Britanski proračun je [[1814.]] godine dosegnuo {{Broj|98000000|£}}, uključujući {{Broj|10000000|£}} za [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevsku ratnu mornaricu]], {{Broj|40000000|£}} za vojsku, {{Broj|10000000|£}} za saveznike i {{Broj|38000000|£}} kao [[Kamata|kamate]] na državni [[dug]], koji je skočio na {{Broj|679000000|£}} i bio više nego dvostruko veći od [[Bruto domaći proizvod|BDP]]-a. Taj su dug poduprle stotine tisuća [[Investitura|investitora]] i [[Porezni obveznik|poreznih obveznika]], unatoč višim [[Porez na imovinu|porezima na imovinu]] i novom [[Porez na dohodak|porezu na dohodak]]. Troškovi rata iznosili su {{Broj|831000000|£}} (suvremene 3 [[Milijarda|milijarde]]&nbsp;£). Nasuprot tome, francuski financijski sustav bio je neadekvatan te su se [[Napoleon Bonaparte|Napoleonove]] snage morale dijelom oslanjati na rekvizicije iz prethodno osvojenih zemalja.<ref>{{Citiranje knjige |last=Halévy |first=Élie |url=https://books.google.hr/books?id=ZCs8AAAAIAAJ&redir_esc=y |title=A History of the English People...: England in 1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harcourt, Brace & Company |year=1924 |location=[[Berkeley, Kalifornija |Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[San Diego, Kalifornija |San Diego]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=205–228 |language=en |translator-last=Watkin |translator-first=Edward Ingram |trans-title=Povijest engleskog naroda...: Engleska 1815. |translator-last2=Barker |translator-first2=Dalgairns Arundel}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Watson |first=John Steven |url=https://books.google.hr/books/about/The_Reign_of_George_III_1760_1815.html?id=aAiPsSaP7jQC&redir_esc=y |title=The Reign of George III 1760–1815 |publisher=The Clarendon Press |year=1960 |isbn=978-0-198-21713-8 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=374–377, 406–407, 463–471 |language=en |trans-title=Vladavina Đure III. 1760. – 1815.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Knight |first=Roger John Beckett |url=https://books.google.hr/books?id=LdZtKP2qLxgC&redir_esc=y |title=Britain Against Napoleon: The Organization of Victory, 1793-1815 |date=2013-10-24 |publisher=Penguin Books Limited |isbn=978-0-14-197702-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Britanija protiv Napoleona: Organizacija pobjede, 1793. – 1815.}}</ref>

Od [[1813.]] do [[1815.]] godine, [[Nathan Mayer Rothschild]] bio je ključan u gotovo samostalnom financiranju [[Britansko Carstvo|britanskih]] ratnih napora, organizirajući otpremu vojskama [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Arthura Wellesleya]] diljem [[Europa|Europe]], kao i isplatu britanskih financijskih [[Subvencije|subvencija]] njihovim kontinentalnim saveznicima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books?id=PS4CVCq-70sC&redir_esc=y |title=The Ascent of Money: A Financial History of the World – 10th Anniversary Edition |date=2008-11-13 |publisher=Penguin Random House LLC |isbn=978-1-4406-5402-2 |pages=78 |language=en |trans-title=Uspon novca: Financijska povijest svijeta – Izdanje povodom 10. obljetnice}}</ref>

== Napoleonova planirana invazija na Ujedinjeno Kraljevstvo (1803. – 1805.) ==

[[Datoteka:Premiere-legion-dhonneur.jpg|mini|250x250px|[[Charles Motte|Charles Etienne Pierre Motte]]: ''Prva dodjela [[Legija časti|Legije časti]] u kampu u Boulogneu, 16. kolovoza 1804.'' ([[Francuski jezik|fra.]] ''Première distribution de la Légion d'honneur au camp de Boulogne, le 16 août 1804'').]]

Napoleonov planirani napad na [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjeno Kraljevstvo]] na početku [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]], iako nikada nije realiziran, imao je velik utjecaj na [[Britansko Carstvo|britansku]] pomorsku [[Vojna strategija|strategiju]] i [[Utvrdno graditeljstvo|utvrđivanje]] obale [[Jugoistočna Engleska|jugoistočne Engleske]]. Francuzi su već [[1796.]] godine pokušali [[Francuska ekspedicija na Irsku 1796.|invaziju na Irsku]] kako bi destabilizirali Ujedinjeno Kraljevstvo ili kao pripremu za [[napad]] na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]].

Prva francuska ''[[Armée d'Angleterre]]'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska Engleske”'') okupila se [[1798.]] na obali [[La Manche|''La Manchea'']]. Međutim, invazija na [[Engleska|Englesku]] bila je ostavljena sa strane – jer je Napoleon bio zaokupljen s [[Habsburška Monarhija|Habsburškom Monarhijom]] i [[Francuska kampanja u Egiptu|Kampanjom u Egiptu]] – i odgođena [[1802.]] godine [[Mir u Amiensu|Mirovnim sporazumom u Amiensu]].

Na temelju planiranja navodnih invazija za vrijeme francuskog [[Stari poredak|Starog poretka]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''Ancien Régime'') [[1744.]], [[1759.]] i [[1779.]] godine, pripreme su ponovno počele nakon izbijanja rata [[1803.]], a konačno su obustavljene [[1805.]] godine, prije [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]].

=== Francuske pripreme ===

[[Datoteka:Inspecting_the_Troops_at_Boulogne,_15_August_1804.png|mini|200x200px|Trupe kod Boulogne-sur-Mera [[15. kolovoza]] [[1804.]] godine.]]

[[Datoteka:Drop_Redoubt_-_geograph.org.uk_-_170889.jpg|mini|200x200px|Utvrda ''Drop Redoubt'', dio utvrdnog sustava [[Dover Western Heights|''Dover Western Heights'']].]]

Od [[1803.]] do [[1805.]] godine nova [[vojska]] od {{Broj|200000}} [[Čovjek|ljudi]], poznata kao ''Armée des côtes de l'Océan'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska oceanskih obala”'') ili ''Armée d'Angleterre'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Vojska Engleske”''), okupljena je i obučavana u [[kamp]]ovima u [[Kamp u Boulogneu|Boulogneu]], [[Brugge]]u i [[Montreuil-sur-Mer]]u.

[[Datoteka:Disposition_d'appareillage_de_la_flottille_impériale.jpg|mini|250x250px|Raspored flotile namijenjene [[Napoleon Bonaparte|Napoleonovoj]] invaziji na [[Engleska|Englesku]].]]

Velika ''[[Flottille de Boulogne]]''<ref>{{Citiranje weba |last=Mioque |first=Nicolas |date=2019-04-19 |title=A propos du camp de Boulogne, rencontre avec Sophie Muffat |trans-title=O kampu u Boulogneu, susret sa Sophie Muffat |url=https://troisponts.net/2019/04/19/a-propos-du-camp-de-boulogne-rencontre-avec-sophie-muffat/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Trois-Ponts! (troisponts.net) |language=fr-FR |quote=…à propos de la '''flottille de Boulogne''' et du projet d’invasion de l’Angleterre par Napoléon suite à la rupture de la paix d’Amiens en 1803. |trans-quote=…o Flotili Boulognea i Napoleonovom planu invazije na Englesku nakon prekida Amienskog mira 1803. godine.}}</ref> ([[Engleski jezik|eng.]] ''Boulogne Flotilla'',<ref>{{Citiranje novina |last=Chapman |first=William Neate |author-link=William Neate Chapman |date=1805-06-23 |title=Experiment against the Boulogne Flotilla |language=en |trans-title=Eksperiment protiv Boulogneske flotile |volume=3 |pages=1 |work=The Sydney Gazette and New South Wales Advertiser |issue=121 |publication-place=[[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/626830 |access-date=2024-01-24}}</ref> [[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Boulogneska flotila”''), koja se sastojala od invazijskih [[teglenica]], izgrađena je u lukama duž [[obala]] Francuske i [[Nizozemska|Nizozemske]] – tada pod francuskom dominacijom kao [[Batavijska Republika]] – od [[Étaples]]a sve do [[Vlissingen]]a, i okupljena u [[Boulogne-sur-Mer]]u. Ta je flotila prvotno bila pod energičnim zapovjedništvom [[Étienne Eustache Bruix|Étiennea Eustachea Bruixa]], no on se ubrzo morao vratiti u [[Pariz]], gdje je [[Smrt|umro]] od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]] u [[Ožujak|ožujku]] [[1805.]] godine. Dio flotile koji je izgradila [[Ratna mornarica Batavijske Republike|Batavijska ratna mornarica]] bio je pod zapovjedništvom [[viceadmiral]]a [[Carel Hendrik Ver Huell|Carela Hendrika Ver Huella]]. On je premjestio batavijsku flotilu iz Vlissingena u Boulogne, unatoč [[Bitka kod Blanc-Neza i Gris-Neza|britanskim pokušajima da se to spriječi]].

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 345
| image1 = Charles Henri Ver-Huell (1764-1845).jpg
| image2 = Amiral bruix.jpg
| footer = {{DZ|NIZ}} Viceadmiral [[Carel Hendrik Ver Huell]] {{Small|(lijevo)}}.<br />{{DZ|FRA}} Admiral [[Étienne Eustache Bruix]] {{Small|(desno)}}.
}}

[[Luka|Lučki]] sadržaji u Boulogneu su poboljšani – iako su ga [[Morske mijene|plime]] činile da neprikladnim za takvu ulogu – te su utvrde izgrađene. Nezadovoljstvo i [[dosada]], koji su često mogli preplaviti [[vojnik]]e koji su ondje čekali, umirivani su stalnim treninzima i čestim [[Svečanost|svečanim]] posjetima samog [[Napoleon Bonaparte|Napoleona Bonapartea]], uključujući prve dodjele carske [[Legija časti|Legije časti]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=Charles Scribner's Sons. Izvornik: University of Michigan Press |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=323 |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje |access-date=2024-02-24}}</ref>

[[Medalja]] je izrađena,<ref>{{Citiranje weba|title=Invasion of Britain {{!}} Medal commemorating the planned invasion of England, 1804 (MEC0833)|trans-title=Invazija Britanije {{!}} Medalja u znak sjećanja na planiranu invaziju na Englesku, 1804. (MEC0833)|url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201095720/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|archive-date=2009-02-01|access-date=2024-02-24|website=Royal Museums Greenwich (rmg.co.uk)|publisher=[[Nacionalni pomorski muzej]]}}</ref> dok je u Boulogneu podignut [[slavoluk]] kako bi se proslavio očekivani uspjeh invazije. Međutim, kada je Napoleon naredio veliki test invazijskih [[Plovilo|plovila]] – usprkos lošem [[Vrijeme (meteorologija)|vremenu]] i protivno savjetima svojih [[Ratna mornarica|mornaričkih]] zapovjednika (poput [[Charles René Magon de Médine|Charlesa Renéa Magona de Médinea]], [[zapovjednik]]a desnog krila flotile) – pokazalo se da su loše [[dizajn]]irana za svoj zadatak i, iako je Napoleon osobno vodio napore [[Evakuacija i spašavanje|spašavanja]], mnogi su ljudi izgubljeni.

Prvi vojni [[balon]] u [[Prva Francuska Republika|Francuskoj]] je [[1794.]] godine upotrijebio [[Jean-Marie-Joseph Coutelle|Jean-Marie Coutelle]].<ref>{{Citiranje weba |title=First balloon used in war |trans-title=Prvi balon korišten u ratu |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/360577-first-balloon-used-in-war |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Guinness World Records (guinnessworldrecords.com) |language=en |publication-place=Prizemlje, The Rookery, 2 Dyott Street, [[London]] WC1A 1DE, [[Engleska]], Ujedinjeno Kraljevstvo |quote=The first successful use of a balloon as a form of military reconnaissance vehicle is at the Siege of Charleroi, which would develop into the Battle of Fleurus, on 26 June 1794. Piloted by engineer Jean-Marie-Joseph Coutelle (FRA), the aerostat – known as "L’Entreprenant" ("The Enterprising One") – was used by the French Aerostatic Corps to track the movements of the Coalition Army troops, and played a key role in the French Republic's victory. |trans-quote=Prva uspješna uporaba balona kao oblika vojnog izviđačkog vozila dogodila se tijekom Opsade Charleroija, koja će se razviti u Bitku kod Fleurusa, 26. lipnja 1794. Pilotoirao ga je inženjer Jean-Marie-Joseph Coutelle (Francuz), a balon – poznat kao „L'Entreprenant” („Poduzetni”) – je Francuski aerostatski korpus koristio za praćenje kretanja vojnika koalicijske vojske, te je odigrao ključnu ulogu u pobjedi Francuske Republike.}}</ref> Napoleon je također ozbiljno razmatrao korištenje flote [[balon]]a za nošenje trupa kao dio svojih predloženih invazijskih snaga te je imenovao [[Sophie Blanchard]] glvanom zračnom [[Ministar|ministricom]] leta balonima.<ref>{{Citiranje knjige |last=Martin |first=Mart |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0813368057&newbks=0&redir_esc=y |title=The Almanac Of Women And Minorities In World Politics |date=2000-05-18 |publisher=Avalon Publishing. Izvornik iz: Kalifornijsko sveučilište |isbn=978-0-8133-6805-4 |pages=135 |language=en |trans-title=Almanah žena i manjina u svjetskoj politici |access-date=2024-02-24}}</ref> Francuski vojni planeri vjerovali su u [[potencijal]] invazije na [[Engleska|Englesku]] uz pomoć zračne armade. Došli su na ideju da bi lansiranje {{Broj|2500}} balona, od kojih bi svaki nosio po četiri [[vojnik]]a, prije pomorske invazije mogli prouzročiti [[kaos]] i možebitnu [[Kapitulacija|kapitulaciju]] Engleske. Ta je prijetnja bila toliko ozbiljna da su je i sami [[Britanci]] smatrali mogućom. Iako se zračna invazija pokazala neuspješnom te nije bila ostvarena,<ref>{{Citiranje knjige|last=Horn|first=Bernd|url=https://books.google.hr/books?id=25QLZgJ1LVUC&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|title=Paras Versus the Reich: Canada's Paratroopers at War, 1942-1945|last2=Wyczynski|first2=Michel|date=2003-08-01|publisher=Dundurn Press, The Dundurn Group|isbn=1-55002-470-1|location=[[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]]|pages=22|language=en|trans-title=Padobranci protiv Reicha: Kanadski padobranci u ratu, 1942. – 1945.|chapter=Part 1 – Creation of a Canadian Airborne Capability {{!}} Chapter 1: Deep Battle – The Maturation of the Concept of Airborne Warfare|trans-chapter=Dio 1 – Stvaranje kanadske sposobnosti zračnih desantnih snaga {{!}} Poglavlje 1: Duboka bitka – Zrelost koncepta zračnog ratovanja|quote=French millitary planners placed such great faith in the potential of this idea that they later contemplated an invasion of England with the assistance of an aerial armada of these contraptions. They pondered the idea that 2,500 of these four-man ballons, launched prior to a sea invasion, would create chaos, if not the complete surrender of England. This new treat was such that even the British considered it a possibility. (…) In the end, however, the futuristic scheme, similar to Napoleon's invasion plnas, failed to be realized.|access-date=2024-02-24|trans-quote=Francuski vojni planeri polagali su toliko veliku vjeru u potencijal ove ideje da su kasnije razmatrali invaziju Engleske uz pomoć zračne armade ovih sprava. Razmišljali su o ideji da bi {{Broj|2500}} ovih balona za četiri čovjeka, lansiranih prije pomorske invazije, mogli stvoriti kaos, ako ne i potpunu predaju Engleske. Ova nova prijetnja bila je toliko ozbiljna da su čak i Britanci smatrali da je moguća. (…) Na kraju, međutim, futuristički plan, sličan Napoleonovim invazijskim planovima, nije mogao biti ostvaren.}}</ref> izgledi za takvu invaziju zaokupili su [[um]]ove britanskih tiskanih [[Mediji|medija]] i [[javnost]]i.

Te su pripreme financirane [[Kupnja Louisiane|kupnjom Louisiane]] 1803. godine,<ref name=":28">{{Citiranje weba |last=Docevski |first=Boban |date=2017-10-31 |title=The Louisiana Purchase: Napoleon, eager for money to wage war on Britain, sold the land to U.S.—and a British bank financed the sale |trans-title=Kupnja Louisiane: Napoleon je, željan novca za vođenje rata protiv Britanije, prodao zemlju SAD-u, a britanska je banka financirala prodaju |url=https://www.thevintagenews.com/2017/10/31/the-louisiana-purchase-napoleon-sold-it-to-u-s-eager-for-money-to-wage-war-on-britain-and-a-british-bank-financed-the-sale/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=The Vintage News (thevintagenews.com) |language=en}}</ref> kojom je [[Prva Francuska Republika|Francuska Republika]] ustupila svoje ogromne [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričke]] teritorije Sjedinjenim Američkim Državama<ref>{{Citiranje weba |title=Louisiana Purchase, 1803 |trans-title=Kupnja Louisiane, 1803. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/louisiana-purchase |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Office of the Historian (history.state.gov)}}</ref> u zamjenu za isplatu od {{Broj|60000000}} [[Francuski franak|francuskih franaka]]<ref name=":30" /><ref name=":29">{{Citiranje weba|date=2021-05-20|title=Louisiana Purchase Treaty (1803)|trans-title=Ugovor o Kupnji Louisiane (1803.)|url=https://www.archives.gov/milestone-documents/louisiana-purchase-treaty|url-status=live|access-date=2024-02-24|website=National Archives (archives.gov)|language=en|quote=The three documents transcribed here are the treaty of cession and two conventions, one for the payment of 60 million francs ($11,250,000), the other for claims American citizens had made against France for 20 million francs ($3,750,000).|trans-quote=Tri dokumenta koji su ovdje preneseni su ugovor o ustupanju i dvije konvencije, jedna za isplatu od 60 milijuna franaka ({{Broj|11250000|$}}), a druga za zahtjeve američkih građana protiv Francuske u iznosu od 20 milijuna franaka ({{Broj|3750000|$}}).}}</ref> ({{Broj|11250000|[[Američki dolar|$]]}}).<ref name=":30">{{Citiranje weba |last=Wills |first=Matthew |date=2024-01-16 |title=The Actual Louisiana Purchase Price |trans-title=Stvarna cijena kupnje Louisiane |url=https://daily.jstor.org/the-actual-louisiana-purchase-price/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=JSTOR Daily (daily.jstor.org) |language=en-US |quote=Not that Napoleon made out badly: he is supposed to have thought the territory worth 50 million francs; the US paid him 60 million francs plus 20 million francs in debt relief, funding for his plans for European empire rather than a more phantasmagorical North American empire. |trans-quote=Napoleon nije prošao loše: navodno je smatrao da je teritorij vrijedan 50 milijuna franaka; SAD mu je platio 60 milijuna franaka, uz dodatnih 20 milijuna franaka za olakšanje duga, financirajući tako njegove planove za europsko carstvo umjesto više fantazmagoričnog sjevernoameričkog carstva.}}</ref><ref name=":29" /><ref name=":31">{{Citiranje weba|date=2010-02-09|title=United States and France conclude the Louisiana Purchase|trans-title=Sjedinjene Američke Države i Francuska zaključuju Kupnju Louisiane|url=https://www.history.com/this-day-in-history/louisiana-purchase-concluded|url-status=live|access-date=2024-02-24|website=history.com|publisher=[[A&E Networks|A&E Television Networks]]|language=en|quote=Negotiations moved swiftly, and at the end of April the U.S. envoys agreed to pay $11,250,000 and assumed claims of its citizens against France in the amount of $3,750,000.|trans-quote=Pregovori su brzo tekli, a krajem travnja američki izaslanici pristali su platiti {{Broj|11250000|$}} i preuzeti potraživanja svojih građana protiv Francuske u iznosu od {{Broj|3750000|$}}.}}</ref> Također je plaćeno i dodatnih {{Broj|20000000}} francuskih franaka<ref name=":29" /><ref name=":30" /> ({{Broj|3750000|[[Američki dolar|$]]}})<ref name=":29" /><ref name=":31" /> za olakšanje [[dug]]a.<ref name=":30" /> Cijeli iznos potrošen je na predviđenu invaziju na Englesku.<ref>{{Citiranje knjige|last=Fleming|first=Thomas James|url=https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/mode/1up|title=The Louisiana Purchase|publisher=John Wiley & Sons, Inc|year=2003.|location=[[Hoboken, New Jersey|Hoboken]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=[https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/page/129/mode/1up 129]|language=en|trans-title=Kupnja Louisiane|chapter=11 – Hanging Fire|trans-chapter=11. – Zatezanje vatre|oclc=1036564581|quote=Every single one of the 60 million francs went the preparations for the invasion of England.|author-link=Thomas Fleming|access-date=2024-02-24|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://www.archive.org archive.org])}}|trans-quote=Svaki od 60 milijuna franaka potrošen je na pripreme za invaziju na Englesku.}}</ref> [[Sjedinjene Američke Države]] djelomično su financirale kupnju putem [[Zajam|zajma]] od [[Barings Bank|Barings and Hope & Co.]], što je u biti značilo da je britanska [[banka]] neizravno financirala invaziju na [[Zemlja (geografski pojam)|zemlju]].<ref name=":28" />

=== Britanske protuinvazijske pripreme ===

[[Datoteka:Bonaparte's_head2.jpg|mini|250x250px|[[James Gillray]]: ''Bonaparte, 48 sati nakon iskrcavanja!'' ([[Engleski jezik|eng.]] ''Buonaparte, 48 hours after landing!'').]]

Britanske pripreme bile su [[Vojska|vojni]] i [[Civili|civilni]] odgovor Ujedinjenog Kraljevstva na planiranu invaziju [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I. Bonapartea]]. Uključivale su mobilizaciju [[Stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva|britanskog stanovništva]], u razmjerima koji prije nisu pokušavani u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenom Kraljevstvu]], s kombiniranim vojnim snagama od preko {{Broj|615000}} vojnika u [[Prosinac|prosincu]] [[1803.]] godine.<ref>{{Citiranje knjige |last=Fedorak |first=Charles John |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781884836831&newbks=0&redir_esc=y |title=Henry Addington, Prime Minister, 1801-1804: Peace, War, and Parliamentary Politics |publisher=University of Akron Press. Izvornik iz: Michigansko sveučilište |year=2002 |isbn=978-1-884836-83-1 |edition=Ilustrirano |series=Series on international, political, and economic history [Serije o međunarodnoj, političkoj i ekonomskoj povijesti] |volume=52 |location=[[Akron, Ohio |Akron]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države]] |pages=165 |language=en |trans-title=Henry Addington, premijer, 1801. – 1804.: Mir, rat i parlamentarna politika |access-date=2024-02-25}}</ref> Velik dio [[Jug|južne]] engleske [[Obala|obale]] bio je utvrđen, s brojnim položajima i utvrdama izgrađenim da odbiju strahovito francusko iskrcavanje. Međutim, Napoleon nikada nije pokrenuo svoju planiranu invaziju te stoga pripreme nikada nisu bile stavljene na kušnju.

==== Pozadina ====

[[Britansko Carstvo]] i Francuska bile su u gotovo neprekidnom [[rat]]u od [[1793.]] do [[1802.]], a zatim od [[1803.]] do [[1815.]] godine, koji je bio prekinut samo kratkim [[Mir u Amiensu|mirom u Amiensu]] i prvim Napoleonovim [[progonstvo]]m na otoku [[Elba|Elbi]]. Krajem [[1797.]] godine Napoleon je poručio [[Francuski Direktorij|Francuskom Direktoriju]] sljedeće:

{{Citat5|[Francuska] mora uništiti englesku monarhiju, ili očekivati da će sama biti uništena od strane ovih intrigantnih i poduzetnih otočana… Usredotočimo sve svoje napore na mornaricu i uništimo Englesku. Obavljanjem toga, Europa je pod našim nogama.<ref>{{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&hl=hr&source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |pages=7 |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}</ref>|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

Godine [[1803.]] Napoleon je ponovno usmjerio pozornost na invaziju na Englesku, rekavši:

{{Citat5|Sve su moje misli usmjerene prema Engleskoj. Želim samo povoljan vjetar i postaviti [[Francuski carski orao|carskog orla]] na [[Londonski Tower]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&hl=hr&source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |pages=9 |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}</ref>|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

Napoleon je planirao invaziju većih razmjera nego [[1798.]] i [[1801.]] godine te je izgradio novu [[Flota|flotu]] za taj napor.<ref>{{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books/about/Invasion.html?id=FIUOAAAAQAAJ&redir_esc=y |title=Invasion: From the Armada to Hitler, 1588-1945 |publisher=Routledge & K. Paul |year=1987 |isbn=978-0-7102-0736-4 |edition=Ilustrirano |pages=98 |language=en |trans-title=Invazija: Od Armade do Hitlera, 1588. – 1945. |author-link=Frank McLynn |access-date=2024-02-29}}</ref>

== Rat Treće koalicije (1805. – 1806.) ==

{{Glavni|Rat Treće koalicije}}

[[Datoteka:Grande-armee_en.svg|mini|300x300px|Struktura Napoleonove ''[[Grande Armée]]'' tijekom [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]].]]

[[Britansko Carstvo|Britansko Cartsvo]] okupilo je saveznike kako bi formiralo Treću koaliciju koja bi se borila protiv [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] nakon što se Napoleon proglasio [[car]]em.<ref>{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&id=XZdjTr7DCcgC&redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=141 |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}</ref> Kao odgovor, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je ozbiljno razmatrao invaziju na [[Velika Britanija (otok)|Veliku Britaniju]],<ref>{{Citiranje weba |date=2011-06-08 |title=Invasion of Britain - National Maritime Museum |trans-title=Invazija Britanije – Nacionalni pomorski muzej |url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-21 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=8. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110608211733/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=O'Meara's account of Napoleon on the invasion of the England |trans-title=O'Mearin prikaz Napoleona o invaziji na Englesku |url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/omearas-account-of-napoleon-on-the-invasion-of-the-england/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716183000/http://www.napoleon.org/en/reading_room/articles/files/omeara_napo_invasion.asp |archive-date=2011-07-16 |access-date=2023-09-21 |website=napoleon.org |language=en-US}}</ref> okupljajući {{Broj|180000}} vojnika u [[Boulogne-sur-Mer|Boulogneu]]. Prije nego što je mogao izvršiti invaziju, morao je postići pomorsku nadmoć, ili barem odvući britansku [[Flota|flotu]] od [[La Manche|Engleskog kanala]] ([[Francuski jezik|fra.]] ''La Manche''). Složeni plan da se [[Britanci]] odvrate prijetnjom njihovim posjedima u [[Karibi]]ma nije uspio kada se [[Prvo Francusko Carstvo|francusko]]-[[španjolska]] flota pod admiralom [[Pierre-Charles Villeneuve|Pierre-Charlesom Villeneuveom]] vratila nakon neodlučene akcije u [[Bitka kod rta Finisterre|Bitki kod rta Finisterre]] ([[22. srpnja]] [[1805.]]).

[[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska ratna mornarica Ujedinjenog Kraljevstva]] blokirala je Villeneuvea kod [[Cádiz (grad)|Cádiza]] dok [[19. listopada]] nije otišao prema [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskom Kraljevstvu]]. Britanska flota uhvatila je i nadmoćno porazila združenu neprijateljsku flotu u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]] ([[21. listopada]]), a britanski zapovjednik [[Horatio Nelson]] poginuo je u toj bitki. Napoleon nakon toga nikada više nije imao priliku izazvati Britance na moru, niti im zaprijetiti invazijom. Potom je ponovno usmjerio pozornost na neprijatelje u [[Europa|Europi]].

[[Datoteka:Strategic_Situation_of_Europe_1805.jpg|mini|300x300px|[[Europa|Europska]] strateška situacije prije [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]] ([[1805.]]).]]

U [[Travanj|travnju]] [[1805.]], Britanija i [[Rusko Carstvo|Rusko Cartsvo]] potpisali su [[Ugovor|sporazum]] s ciljem protjeravanja Francuza iz [[Batavijska Republika|Batavijske Republike]] (današnje [[Nizozemska|Nizozemske]]) i Švicarske Konfederacije. [[Austrijsko Carstvo]] pridružilo se savezu nakon aneksije [[Genova|Genove]] i Napoleonovog proglašenja za kralja [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Italije]] ([[17. ožujka]] [[1805.]]). [[Švedsko Carstvo]], koje je već pristalo zakupiti [[Pomorje]] kao [[Vojna baza|vojnu bazu]] za britanske trupe koje su se borile protiv Francuskog Carstva, ušlo je u koaliciju [[9. kolovoza]] iste godine.

Austrijsko je Carstvo započelo rat [[8. rujna]]<ref>{{Citiranje knjige |last=Sizenko |first=Andreĭ Grigorʹevich |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9785956711736&newbks=0&redir_esc=y |title=Великие битвы Великой России |publisher=Владис ([[Transkripcija i transliteracija |trans.]] Vladis) |year=2011 |isbn=978-5-9567-1173-6 |pages=192 |language=ru |trans-title=Velike bitke Velike Rusije}}</ref> [[1805.]] invazijom na [[Bavarska|Bavarsku]] s vojskom koja je brojila {{Broj|72000}} vojnika pod vodstvom [[Karl Mack von Leiberich|Karla Macka von Leibericha]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Ralby |first=Aaron |url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/mode/1up?view=theater |title=Atlas of world military history: From antiquity to the present day |last2=Hamilton |first2=Jill |publisher=Parragon Books Ltd |others=Crisp, Andy (ilustrator) |year=2013 |isbn=978-1-4723-1236-5 |editor-last=Hamilton |editor-first=Jill |volume=6 |location=[[Bath (Somerset) |Bath]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=274–276 |language=en |trans-title=Atlas svjetske vojne povijesti: Od antike do danas |chapter=Europe (The Napoleonic Period 1799–1815) |trans-chapter=Europa (Napoleonovo razdoblje 1799. – 1815.) |editor-last2=Moore |editor-first2=Damien |editor-last3=Baile |editor-first3=Philippa |editor-last4=Youel |editor-first4=Duncan |editor-last5=Cardon |editor-first5=Nannete |chapter-url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/page/274/mode/1up}}</ref> a francuska je [[vojska]] krajem [[Srpanj|srpnja]] [[1805.]] odmarširala iz Boulognea kako bi se suprotstavila Austrijskom Carstvu. U [[Bitka kod Ulma|Bitki kod Ulma]] ([[16. listopada]] – [[19. listopada]]), Napoleon je opkolio Mackovu vojsku, prisilivši ju na predaju bez značajnih gubitaka.

[[Datoteka:Charles_Thévenin_-_Reddition_de_la_ville_d'Ulm.jpg|mini|300x300px|Predaja grada [[Ulm]]a ([[20. listopada]] [[1805.]]).]]

[[Datoteka:Trafalgar-Auguste_Mayer.jpg|mini|300x300px|[[Britansko Carstvo|Britanski]] brod HMS ''Sandwich'' puca na [[Prvo Francusko Carstvo|francuski]] vodeći [[brod]] ''Bucentaure'' (potpuno razoren) u [[Bitka kod Trafalgara|Bitki kod Trafalgara]]. ''[[Bucentaure]]'' se također bori s [[HMS Victory|HMS ''Victory'']] (iza nje) i [[HMS Temeraire|HMS ''Temeraire'']] (lijeva strana slike). [[HMS Sandwich|HMS ''Sandwich'']], koji je bio neaktivan još od [[1797.]] godine, nije se borio u Bitki kod Trafalgara te je njegov prikaz pogreška [[Slikarstvo|slikara]].<ref>{{Citiranje weba |title=Scène de la bataille de Trafalgar |trans-title=Scena iz Bitke kod Trafalgara |url=https://web.archive.org/web/20110721013055/http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55 |url-status=live |access-date=2023-09-27 |website=web.archive.org |language=fr}}</ref>]]

Napoleon je [[13. studenoga]] okupirao [[Beč]], a daleko od svojih opskrbnih linija, suočio se s brojnijom [[Austrijsko Carstvo|austrijsko]]-[[Rusko Carstvo|ruskom]] vojskom pod zapovjedništvom [[Mihail Kutuzov|Mihaila Kutuzova]], s ruskim carem [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandrom I.]] koji je osobno bio prisutan. Dana [[2. prosinca]], Napoleon je porazio austro-ruske snage u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]] (što se obično smatra njegovom najvećom pobjedom). Brojčano nadmoćnija neprijateljska vojska na kraju je imala {{Broj|25000}} [[smrt]]nih gubitaka koje im je Napoleon nanio s manje od {{Broj|7000}} [[vojnik]]a u svojim redovima.

[[Datoteka:Entrée_des_Francaise_dans_Vienne_le_13_Novembre_1805.jpg|mini|300x300px|Ulazak [[Francuzi|Francuza]] u [[Beč]] ([[13. studenoga]] [[1805.]]).]]

[[Austrijsko Carstvo]] potpisalo je [[26. prosinca]] [[1805.]] potpisalo [[Požunski mir 1805.|Požunski mir]] te napustilo Treću koaliciju. [[Ugovor]] je zahtijevao od [[Austrijanci|Austrijanaca]] da daju [[Venecija|Veneciju]] Kraljevstvu Italiji, kojom su dominirali [[Francuzi]], te [[Tirol]] Bavarskoj, a izlaskom Austrije iz [[rat]]a nastupio je zastoj. [[Napoleon Bonaparte|Napoleonova]] vojska imala je evidenciju kontinuiranih neprekinutih [[pobjeda]] na kopnu, ali puna snaga ruske vojske još nije došla do izražaja. Napoleon je sada učvrstio svoju vlast nad [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]], preuzeo kontrolu nad [[Belgija|Belgijom]], [[Nizozemska|Nizozemskom]] (tadašnjom [[Batavijska Republika|Batavijskom Republikom]]), [[Švicarska|Švicarskom]] te većim dijelom današnjeg zapadnog dijela [[Njemačka|Njemačke]] i [[Sjeverna Italija|sjeverne Italije]]. Njegovi štovatelji kažu kako je Napoleon u tom trenutku htio stati, ali je bio prisiljen nastaviti kako bi dobio veću [[sigurnost]] od zemalja koje su odbile prihvatiti njegova osvajanja.

[[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski]] povjesničar [[Charles Esdaile]] odbacuje to objašnjenje i umjesto toga kaže kako je bilo dobro vrijeme za zaustavljanje ekspanzije, jer su tadašnje velike sile bile spremne prihvatiti [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] onakvog kakav jest:

{{Citat5|Godine 1806. i Rusija i Britanija bile su jako željne sklapanja mira te su mogle pristati na uvjete koji bi Napoleonsko Carstvo ostavili gotovo potpuno netaknutim. Što se tiče Austrije i Pruske, one su jednostavno htjele biti ostavljene na miru. Osigurati kompromisni mir, dakle, bilo bi relativno lako. Ali Napoleon nije bio spreman učiniti nikakve ustupke.<ref>{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815. |pages=252–253}}</ref>|– [[Charles Esdaile]]|color=#394577}}

== Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.) ==

{{Glavni|Rat Četvrte koalicije}}

Nekoliko [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]] nakon raspada Treće koalicije, [[Britansko Carstvo|Britansko Cartsvo]], [[Kraljevina Pruska]], [[Rusko Carstvo]], [[Kraljevina Saska]] i [[Švedsko Carstvo]] formirali su Četvrtu koaliciju, koja je trajala od [[1806.]] do [[1807.]] godine. U [[Srpanj|srpnju]] [[1806.]], Napoleon je formirao [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]], u čijemu su sastavu bile većina [[država]] sastavnica bivšeg [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]. Ujedinio je mnoge manje države u veća izborna tijela, [[Vojvodstvo|vojvodstva]] i [[Kraljevina|kraljevstva]] kako bi upravljanje područjem današnje Njemačke bilo lakše. Napoleon je uzdigao vladare Saske i Bavarske, dviju najvećih država Rajnske konfederacije, u status [[kralj]]eva.

U [[kolovoz]]u [[1806.]], pruski kralj [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrik Vilim III.]] odlučio je krenuti u rat neovisno o bilo kojoj drugoj velikoj sili. Ruska vojska, koja je ujedno bila pruski saveznik, bila je predaleko da bi pomogla. Dana [[8. listopada]] [[1806.]], {{Broj|160000}} francuskih [[vojnik]]a – čiji se broj povećavao kako je [[kampanja]] odmicala – napalo je Prusku, krećući se takvom brzinom da su uništili cijelu prusku vojsku kao učinkovitu vojnu silu. Napoleon je prebacio sve francuske snage [[Istok|istočno]] od [[Rajna|Rajne]] u Prusku, čiju je vojsku porazio kod [[Jena|Jene]] ([[14. listopada]] [[1806.]]), a [[Louis-Nicolas Davout]] kod Auerstädta istoga dana. Od {{Broj|250000}} vojnika, Prusi su pretrpjeli {{Broj|25000}} gubitaka, a još su izgubili daljnjih {{Broj|150000}} kao [[Ratni zarobljenik|zarobljenike]], {{Broj|4000}} topničkih oruđa i preko {{Broj|100000}} [[mušketa]]. U Bitki kod Jene, Napoleon se borio samo s jednim odredom pruskih snaga. Bitka kod Auerstädta uključivala je jedan francuski [[korpus]] koji je porazio glavninu pruske vojske.

Napoleon je u [[Berlin]] ušao [[27. listopada]] 1806. godine. Posjetio je grobnicu pruskog kralja [[Fridrik II. Veliki|Fridrika II. Velikog]] i [[Rečenica|rečenicom]] ''„Kape dolje, gospodo, da je on još živ, mi ne bismo bili ovdje.”''<ref>{{Citiranje weba |title=Visit The Grave Of Frederick The Great |url=https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Berlin Experiences |language=en-GB}}</ref><ref>{{Citiranje weba |last=Hay |first=William Anthony |date=2016-04-28 |title=On the Fritz: Rethinking Frederick the Great |trans-title=O Fritzu: Ponovno promišljanje Fridrika Velikoga |url=https://nationalinterest.org/feature/the-fritz-rethinking-frederick-the-great-15978 |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Interest |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Blanning |first=Timothy Charles William |url=https://books.google.hr/books/about/Frederick_the_Great.html?id=DKtargEACAAJ&redir_esc=y |title=Frederick the Great: King of Prussia |publisher=Random House |year=2015 |isbn=978-1-846-14182-9 |location=Random House Tower, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Fridrik Veliki: Kralj Pruske}}</ref><ref>{{Citiranje časopisa |last=Blanning |first=Timothy Charles William |date=2016-05 |title=Old Fritz |trans-title=Stari Fritz |url=https://www.jstor.org/stable/26557313 |journal=The National Interest [Nacionalni interes] |language=en |publisher=Center for the National Interest |issue=143 |pages=88 |via=JSTOR}}</ref> naredio svojim [[maršal]]ima da ondje skinu [[šešir]]e.

[[Datoteka:Charles_Meynier_-_Entrée_de_Napoléon_à_Berlin._27_octobre_1806.jpg|mini|300x300px|Nakon [[Pobjeda|pobjede]] nad [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] u [[Bitka kod Jene|Bitki kod Jene]] ([[14. listopada]] [[1806.]]), Napoleon je s vojskom [[27. listopada]] iste godine ušao [[Berlin]], koji je do tada bio pod pruskom [[Vlast|vlašću]].]]

Napoleonu je trebalo samo 19 [[dan]]a od početka [[napad]]a na Prusku da je izbaci iz rata zauzimanjem Berlina i uništenjem njezinih glavnih [[armija]] kod Jene i [[Auerstädta]]. Saska je napustila Prusku te se, zajedno s državama iz [[sjever]]ne Njemačke, udružila s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskim Carstvom]].

[[Datoteka:Friedland_mazurovsky.jpg|mini|300x300px|[[Juriš]] konjaništva [[Rusko Carstvo|ruske]] carske [[Garda|garde]] protiv [[Prvo Francusko Carstvo|francuskih]] kirasira u [[Bitki kod Friedlanda]] ([[14. lipnja]] [[1807.]]).]]

U sljedećoj fazi rata, [[Francuzi]] su istjerali ruske snage iz područja današnje [[Poljska|Poljske]] i angažirali mnogo [[Poljaci|poljskih]] i [[Nijemci|njemačkih]] vojnika u nekoliko opsada u [[Šleska|Šleskoj]] i [[Pomorje|Pomorju]], uz pomoć [[Nizozemci|nizozemskih]] i [[Talijani|talijanskih]] vojnika. Napoleon se tada okrenuo prema [[sjever]]u kako bi se suprotstavio ostatku ruske vojske i pokušao zauzeti privremenu prusku [[Glavni grad|prijestolnicu]] Königsberg (današnji [[Kalinjingrad]]). Taktičko izjednačenje kod [[Bagrationovsk|Eylaua]] ([[7. veljače|7.]] – [[8. veljače]] [[1807.]]), nakon čega je uslijedila [[kapitulacija]] kod [[Gdanjsk|Danziga]] ([[24. svibnja]] [[1807.]]) i [[Bitka kod Heilsberga]] ([[10. lipnja]] [[1807.]]), prisilili su [[Rusi|Ruse]] da se povuku sjevernije. Napoleon je odlučno potukao rusku vojsku u Bitki kod Friedlanda ([[14. lipnja]] [[1807.]]), nakon čega je [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] morao sklopiti [[mir]] s Napoleonom u [[Sovjetsk|Tilzitu]] ([[7. srpnja]] [[1807.]]). Na području današnje [[Njemačka|Njemačke]] i Poljske osnovane su nove Napoleonove [[Marionetska država|marionetske države]], kao što su [[Kraljevina Vestfalija]], [[Varšavskog Vojvodstva|Varšavsko Vojvodstvo]], [[Kraljevina Holandija]], [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]], [[Kraljevina Etrurija]], [[Slobodni Grad Danzig (1807. – 1814.)|Slobodni Grad Danzig]] i ostale.

Do [[Rujan|rujna]] [[1807.]], maršal [[Guillaume Brune]] dovršio je [[Okupacija|okupaciju]] švedskog Pomorja, omogućivši [[Švedsko Carstvo|švedskoj]] vojsci da se povuče sa svim svojim ratnim [[streljivo]]m.

=== Raspored vojnih snaga ===

{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
| colspan="2" bgcolor="#E8E9EB" |'''Treća koalicija – broj vojnika po državama'''
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Prussia_(1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska]]
| align="right" |{{Broj|254000}}<ref name="Clodfelter: 150">{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland & Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=150 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}</ref>
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]
| align="right" |{{Broj|135000}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland & Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=150–151 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}</ref>
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_Electoral_Saxony.svg|border|25x25px]] [[Elektorat Saska]]
| align="right" |{{Broj|18000}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag of Sweden (1562–1650).svg|border|25x25px]] [[Švedsko Carstvo]]
| align="right" |{{Broj|15000}}<ref name="Clodfelter: 151">{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland & Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=151 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}</ref>
|-
| colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E9EB"|'''Ukupno: {{Broj|422000}}'''
|}

{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
| colspan="2" bgcolor="#E8E9EB" |'''Protukoalicijske sile – broj vojnika po državama'''
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]{{efn|Postrojbe u Njemačkoj.}}
| align="right" |{{Broj|192000}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Imperial Standard of Napoléon I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]
| align="right" |{{Broj|27000}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Duchy of Warsaw Standard.jpg|border|20x20px]] [[Poljske legije u Napoleonskim ratovima|Poljske legije]]
| align="right" |{{Broj|18500}}<ref name="Clodfelter: 151" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag of the Napoleonic Kingdom of Italy.svg|border|25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]
| align="right" |{{Broj|40000}}{{efn|Neangažiranih.|name=Neangažirani}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag of Kingdom of Naples (1806-1808).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]
| align="right" |{{Broj|40000}}{{efn|name=Neangažirani}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag of the Netherlands.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Holandija]]
| align="right" |{{Broj|18000}}{{efn|name=Neangažirani}}<ref name="Clodfelter: 150" />
|-
| colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E9EB" |'''Ukupno: {{Broj|335500}}''' {{Small|({{Broj|237500}} angažiranih)}}
|}

== Jadranska kampanja (1807. – 1814.) ==

Jadranska kampanja bila je manje [[ratište]] tijekom Napoleonskih ratova u kojem su niz malih floti [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanske kraljevske ratne mornarice]] i [[Austrougarska ratna mornarica|Austrijske mornarice]] i neovisnih [[krstarica]] ometali združene pomorske snage [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonskog Francuskog Carstva]], Kraljevstva Italije, [[Ilirske pokrajine|Ilirskih pokrajina]] i Napuljskog Kraljevstva između [[1807.]] i [[1814.]] godine na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] i [[Sredozemlje|Sredozemlju]]. Kraljevstvo Italiju, Napuljsko Kraljevstvo i Ilirske pokrajine kontrolirao je – bilo izravno ili preko opunomoćenika – francuski car [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]], koji ih je preuzeo [[Požunski mir 1805.|Požunskim mirom]] ([[1805.]]) nakon [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]].

Kontrola nad Jadranom donijela je brojne prednosti [[Francuska mornarica|Francuskoj mornarici]], omogućivši brzi tranzit trupa iz Italije na Balkanski poluotok i Austrijsko Carstvo za kampanju na [[istok]]u i dajući Francuskom Carstvu na posjed brojnih [[Brodogradilište|brodogradilišta]], posebno velikih brodogradilišta u [[Venecija|Veneciji]]. Od 1807., kada je [[Mir u Tilzitu|Tilsitski mir]] ubrzao rusko povlačenje iz [[Republika Sedam Otoka|Republike Sedam Otoka]], Francuska mornarica držala je pomorsku nadmoć u [[Zemljopisno područje|regiji]]. Tilsitski ugovor također je sadržavao tajnu klauzulu koja je jamčila francusku pomoć u bilo kojem ratu između [[Rusko Carstvo|Rusije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Kako bi ispunio ovu klauzulu, Napoleon je morao osigurati svoje linije opskrbe na istoku razvijanjem [[Francuska carska vojska|Francuske carske vojske]] u Ilirskim pokrajinama. To je zahtijevalo kontrolu nad Jadranskim morem protiv sve agresivnijih britanskih [[napadač]]a. Britanska kraljevska ratna mornarica odlučila je spriječiti [[konvoj]]e trupa da dođu do Ilirskih pokrajina te je nastojala slomiti francusku [[Hegemonija|hegemoniju]] u regiji, što je rezultiralo šestogodišnjom pomorskom kampanjom.

[[Kampanja]] nije bila ujednačena u pristupu – britanske i francuske snage bile su ograničene diktatom šireg [[Sredozemno more|sredozemnog]] i globalnog sukoba, a posljedično je i broj [[Ratni brod|brodova]] varirao. Iako su brojni [[Zapovjednik|zapovjednici]] držali [[Stožer|zapovjedništva]] u regiji, dvije najvažnije osobe bile su [[William Hoste]] i [[Bernard Dubourdieu]], čiji su podvizi slavljeni u njihovim nacionalnim [[Novine|novinama]] tijekom [[1810.]] i 1811. godine. Kampanja između dvojice [[časnik]]a dosegla je vrhunac u [[Viška bitka 1811.|Viškoj bitci]] ([[13. ožujka]] [[1811.]]), kada je Dubourdieu [[Ubojstvo|ubijen]], a njegova flota poražena u slavnoj akciji Williama Hostea.

Događaji iz 1811. godine donijeli su [[Britanci]]ma dominaciju na Jadranu do kraja [[rat]]a. Britanske i [[Helenske oružane snage|grčke]] ekspedicijske snage postupno su osvajale utvrđene francuske [[otok]]e, a njihove [[juriš]]ne skupine nanijele su [[kaos]] trgovini diljem regije. Kao rezultat toga, francuski planovi protiv Osmanskog Carstva su otkazani, a ''[[Grande Armée]]'' se okrenula Ruskom Carstvu. Britanske snage nastavile su s [[Vojna operacija|vojnim operacijama]] sve dok napredne vojske Šeste koalicije nisu otjerale [[Francuzi|Francuze]] s obala Jadranskog mora početkom 1814. godine. Britanske su trupe i [[Mornaričko pješaštvo|marinci]] pomogli u zauzimanju nekoliko strateški važnih francuskih [[grad]]ova, uključujući [[Rijeka|Rijeku]] (danas u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]) i [[Trst]] (danas u [[Italija|Italiji]]).

=== Pozadina ===

[[Datoteka:Gulf of Taranto map.png|mini|200px|[[Zemljovid]] prikazuje stratešku važnost Krfa u kontroli ulaza u Jadransko more.]]

Francuska je prisutnost na Jadranskom moru postajala još od [[Mir u Campo Formiju|Sporazuma u Campo Formiju]], iz [[1797.]], tijekom [[Francuski revolucionarni ratovi|Francuskih revolucionarnih ratova]]. Isti je sporazum označio kraj [[Rat Prve koalicije|Rata Prve koalicije]] i potvrdio propast [[Mletačka Republika|Presvijetle Mletačke Republike]] i podjelu njezinog teritorija između [[Prva Francuska Republika|Francuske Republike]] i [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&newbks=0&redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=78 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}</ref> Jedan od francuskih dobitaka tom podjelom bilo je sedam [[Jonski otoci|Jonskih otoka]] koji su kontrolirali ulaz u Jadran. Te su francuske predstraže u [[Istok|istočnom]] Sredozemlju Rusko i Osmansko Carstvo smatrali prijetnjom, a [[1798.]] godine su ujedinjene [[Ruska carska vojska|rusko]]-[[Oružane snage Osmanskog Carstva|osmanske]] snage napale su masivno [[Utvrdno graditeljstvo|utvrđenu]] francusku [[Citadela|citadelu]] na [[Krf]]u, koja je pala sljedeće godine ([[1799.]]) nakon [[Opsada Krfa (1798. – 1799.)|četveromjesečne opsade]],<ref name=":11">{{Citiranje knjige |last=Gardiner |first=Robert |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760264&redir_esc=y |title=Nelson Against Napoleon: From the Nile to Copenhagen, 1798–1801 |collaboration=[[Nacionalni pomorski muzej]] |publisher=Chatham |year=1997 |isbn=978-1-86176-026-5 |series=Chatham pictorial histories [Chatamove slikovne povijesti] |pages=59 |language=en |trans-title=Nelson protiv Napoleona: Od Nila do Kopenhagena, 1798. – 1801.}}</ref> te nakon koje je Krf [[Kapitulacija|kapitulirao]] [[3. ožujka]] [[1799.]] godine.<ref>{{Citiranje weba |title=French Revolutionary wars: Formation of the Second Coalition |trans-title=Francuski revolucionarni ratovi: Formacija Druge koalicije |url=https://www.britannica.com/event/French-revolutionary-wars/Formation-of-the-Second-Coalition |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}</ref> Pobjednici su zauzeli Jonske otoke i od njih stvorili [[Republika Sedam Otoka|Republiku Sedam Otoka]] – nominalno osmansku, praktički [[Nezavisnost|nezavisnu]] i za koju je jamčila [[Ruska ratna mornarica]].<ref name=":11" />

U kontinentalnoj [[Europa|Europi]], uspon Napoleona Bonapartea kao vladara novoga Francuskog Carstva rezultirao je novim sukobom – Ratom Treće koalicije<ref name=":12">{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&newbks=0&redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=348 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}</ref> ([[1805.]] – [[1806.]]),<ref>{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-18|others=Étiève-Cartwright, Babeth ({{Small|prijevod}})|title=Guerre de la Troisième Coalition|trans-title=Rat Treće koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/1-21976/guerre-de-la-troisieme-coalition/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}</ref> koji je završio kobno za austrijsku i rusku savezničku vojsku u [[Bitka kod Austerlitza|Bitki kod Austerlitza]]<ref name=":12" /> ([[2. prosinca]] [[1805.]]).<ref>{{Citiranje weba |date=2023-12-05 |title=European history: Battle of Austerlitz – Summary, Casualties, Facts |trans-title=Europska povijest: Bitka kod Austerlitza – sažetak, žrtve i činjenice |url=https://www.britannica.com/event/Battle-of-Austerlitz |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}</ref> [[Ugovor]]i koji su okončali rat stvorili su dvije francuske [[Satelitska država|klijentske]] monarhije na teritoriju današnje Italije – [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italiju]] i [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo]], a francuske su trupe ostale pod kontrolom značajnih dijelova istočne [[Obala|obale]] Jadranskog mora, u [[Dalmacija|Dalmaciji]].<ref name=":12" /> Ovi su posjedi značajno povećali interes [[Francuska mornarica|Francuske ratne mornarice]] za Jadranskim morem, koje je bilo dobro opskrbljeno izvrsnim [[luka]]ma i objektima za [[Brodogradnja|brodogradnju]], osobito u Veneciji.<ref>{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |pages=44 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

Ruski [[garnizon]] na Krfu, pojačan snažnom [[Ratna mornarica|mornaričkom]] flotom, učinkovito je zaustavio francusku upotrebu Jadrana blokiravši ulaz kroz [[Otrantska vrata]]. Francuska vojna zabrinutost također je bila usmjerena [[sjever]]nije u to vrijeme, što je rezultiralo [[Rat Četvrte koalicije|Ratom Četvrte koalicije]]<ref name=":13">{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&newbks=0&redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=163 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}</ref> ([[listopad]] [[1806.]] – [[lipanj]] [[1807.]]),<ref>{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-28|others=Araiza, Jair ({{Small|prijevod}})|title=La guerra de la Cuarta Coalición|trans-title=Rat Četvrte koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/es/1-22066/guerra-de-la-cuarta-coalicion/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Enciclopedia de la Historia del Mundo|language=es}}</ref> u kojem su Napoleonove vojske pregazile [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]] i prisilile Rusko Carstvo da potpiše Tilsitski mir [[7. srpnja]] [[1807.]] godine.<ref name=":13" /> Jedna od manjih klauzula tog ugovora vratila je [[Francuska vlast nad Jonskim otocima (1807. – 1814.)|Jonske otoke natrag u francuske ruke]], dok su se Rusi potpuno povukli iz Jadranskog mora.<ref>{{Citiranje knjige |last=Adkins |first=Roy A. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0349119163&newbks=0&redir_esc=y |title=The War for All the Oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo |last2=Adkins |first2=Lesley |publisher=Abacus |year=2007 |isbn=978-0-349-11916-8 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |pages=209 |language=en |trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na rijeci Nil do Napoleona kod Waterlooa |access-date=2023-12-29}}</ref> To je povlačenje podupiralo skrivenu klauzulu u ugovoru koja je jamčila francusku potporu u nastavku [[Rusko-turski rat (1806. – 1812.)|Osmansko-ruskog rata]] na [[Balkanski poluotok|Balkanu]].<ref name=":19">{{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&newbks=0&redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=441 |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}</ref>

=== Viška bitka 1811. ===

[[Datoteka:Battle of Lissa 1811.jpg|mini|250x250px|''Viška bitka, 13. ožujka 1811.'' – slika [[Englezi|engleskog]] umjetnika [[Nicholas Pocock (umjetnik)|Nicholasa Pococka]] ([[1740.]] – [[1821.]]).]]

Viška bitka ([[Francuski jezik|fra.]] ''Bataille de Lissa'', [[Talijanski jezik|tal.]] ''Battaglia di Lissa'') bila je [[pomorska operacija]] vođena između [[Britansko Carstvo|britanske]] flote fregata te mnogo veće flote udruženih [[Prvo Francusko Carstvo|francusko]]-[[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|talijanskih]] fregata i manjih plovila u [[Srijeda|srijedu]], [[13. ožujka]] [[1811.]], tijekom Jadranske kampanje Napoleonskih ratova. Borba se vodila na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] za posjedovanje [[Vojna strategija|strateški]] važnog [[Hrvatska|hrvatskog]] otoka [[Vis]]a ([[Talijanski jezik|tal.]] ''Lissa''), s kojeg je britanska [[flota]] ometala francusko [[brodarstvo]] u Jadranu. [[Francuzi]] su trebali kontrolirati Jadran kako bi opskrbili rastuću [[Vojska|vojsku]] u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]], te su stoga u [[Ožujak|ožujku]] [[1811.]] godine poslali invazijske snage koje su se sastojale od šest [[fregata]], brojnih manjih [[Plovilo|plovila]] i [[Bojna|bataljuna]] talijanskih vojnika.

Francuske invazijske snage pod [[Bernard Dubourdieu|Bernardom Dubourdieuom]] susrele su kapetan [[William Hoste]] i njegova četiri broda bazirana na otoku Visu. U bitki koja je uslijedila, Hoste je potopio francuski [[admiral]]ski brod, zarobio druga dva i raspršio ostatak [[Napoleonsko Francusko Carstvo|francuske]] flote. Bitka je hvaljena kao važna britanska pobjeda zbog razlike između snaga i signala koji je dao Hoste, bivši podređeni [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]]. Hoste je podigao poruku ''„Sjetite se Nelsona”'' dok su Francuzi padali, a zatim je [[Manevar|manevrirao]] kako bi istjerao vodeći brod komodora Bernarda Dubuordieua na obalu i raspršio njegovu flotu u onome što je opisano kao ''„jedno od najbriljantnijih pomorskih postignuća rata”''.<ref name="Laughton – Hoste" />

==== Pozadina ====

[[Mir u Schönbrunnu|Ugovorom iz Schönbrunna]], koji je uslijedio nakon rata, Napoleon je dobio [[vlast]] nad posljednjim dijelom jadranske obale koji nije pod njegovom kontrolom – [[Ilirske pokrajine]]. Time je formalizirana kontrola koju su Francuzi vršili u istima od 1805. i nad cijelim Jadranskim morem od [[Mir u Tilzitu|Tilsitskog mira]] 1807. godine.<ref name=":19" /> Tilsitskim mirom [[Rusko Carstvo]] je Napoleonovoj Francuskoj dodijelila kontrolu nad [[Republika Sedam Jonskih Otoka|Republikom Sedam Jonskih Otoka]] i povukla vlastite snage iz regije, dopuštajući Napoleonu [[Sloboda|slobodno]] djelovanje na Jadranu.<ref name=":26">{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=153 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref> U [[Schönbrunn]]u, Napoleon je Ilirske pokrajine učinio dijelom metropolitanskoga Francuskog Carstva i stoga pod izravnom francuskom upravom, za razliku od susjednog [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstva Italije]] koje je bilo nominalno [[Nezavisnost|nezavisno]], ali zapravo pod Napoleonovom osobnom vlašću. Tako je Schönbrunnski mir formalizirao Napoleonovu kontrolu nad gotovo cijelom obalom Jadrana i, ako mu se ne suprotstavi, omogućio bi mu [[Promet|transport]] trupa i zaliha na Balkan. Francuska vojska koja se formirala u Ilirskim pokrajinama vjerojatno je bila namijenjena za invaziju na [[Osmansko Carstvo]] zajedno s Rusima<ref name=":23" /> (Napoleonova Francuska i Rusko Carstvo potpisala su u [[Sovjetsk|Tilzitu]] sporazum o međusobnoj potpori protiv Osmanlija).<ref name=":19" />

Kako bi omela pripreme francuske vojske, [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica Britanskog Carstva]] zauzela je dalmatinski otok Vis 1807. godine te ga koristila kao [[Baza|bazu]] za napad na obalno [[brodarstvo]] Kraljevstva Italije i Ilirskih pokrajina. Te operacije su zarobile desetke brodova te izazvale [[Panika|paniku]] i poremećaj francuske [[Vojna strategija|strategije]] u regiji.<ref>{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=154 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref> Kako bi se tome suprotstavila, francuska je [[vlada]] započela veliki program gradnje brodova u talijanskim morskim [[luka]]ma (posebno u [[Venecija|Veneciji]]) i poslala vlastite fregate da zaštite svoje brodove. Francusko-venecijanske snage [[komodor]]a Bernarda Dubourdieua nisu mogle dovesti manje [[Britansko Carstvo|britanske]] snage pod vodstvom [[William Hoste|Williama Hostea]] na usklađenu [[Pomorska operacija|akciju]], gdje bi se Dubourdieuova nadmoćna brojnost mogla pokazati odlučujućom. Umjesto toga, britanske i francuske flote [[fregata]] sudjelovale su u kampanji [[napad]]a i [[protunapad]]a tijekom [[1810.]] godine.<ref name=":24" />

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = left
| header_align = center
| total_width = 335
| image1 = 001 Dubourdieu.jpg
|image2=Khalili Collection Enamels of the World ENG753.jpg
|footer={{DZ|FRA}} Komodor [[Bernard Dubourdieu]] (lijevo).<br />{{DZ|UK}} Kapetan [[William Hoste|Sir William Hoste]] (desno).
}}

U [[listopad]]u [[1810.]] godine, Bernard Dubourdieu je iskrcao 700 talijanskih vojnika na [[Vis]], dok je Sir William Hoste uzaludno tražio francusku flotu na [[jug]]u Jadranskog mora.<ref>{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard Martin |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1841191833&newbks=0 |title=The Sea Warriors: Fighting Captains and Frigate Warfare in the Age of Nelson |publisher=Constable |year=2001 |isbn=978-1-84119-183-6 |edition=Ilustrirano |pages=253 |language=en |trans-title=Pomorski ratnici: Borba s kapetanima i fregatno ratovanje u Nelsonovo doba |author-link=Richard Martin Woodman |access-date=2024-01-20}}</ref> Otok je bio ostavljen pod [[Stožer|zapovjedništvom]] dvojice vezista – [[James Lew (vezist)|Jamesa Lewa]] i [[Robert Kingston|Roberta Kingstona]] – koji su povukli cjelokupno [[stanovništvo]] otoka u središnje [[Planina|planine]] zajedno sa svojim zalihama.<ref>{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=119|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Talijanske su trupe ostale u posjedu napuštenog [[Glavni grad|glavnog grada]] – [[Vis (grad)|Luke Sveti Juraj]].<ref>{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=256 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref> Francuzi i [[Talijani]] spalili su nekoliko brodova u luci i zarobili druge, ali su ostali na otoku ne više od sedam [[sat]]i, povlačeći se prije nego što se Sir William Hoste vratio.<ref>{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=172 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref> Ostatak godine bio je miran, a britanska flota stekla je nadmoć nakon što je pojačana [[Trećerazredni brodovi|trećerazrednim]] linijskim brodom [[HMS »Montagu« (1779.)|HMS ''Montagu'']].<ref>{{Citiranje knjige |last=Clowes |first=Sir William Laird |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760140&newbks=0&redir_esc=y |title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present |last2=Markham |first2=Sir Clements Robert |publisher=Chatham Publishing; Univeristy of Michigan Press (izvornik) |year=1997 |isbn=978-1-86176-014-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Royal Navy Series [Serije Kraljevske mornarice] |volume=5 |pages=473 |language=en |trans-title=Kraljevska mornarica: Povijest od najranijih vremena do danas |author-link=William Laird Clowes |author-link2=Clements Robert Markham |access-date=2024-01-20}}</ref>

[[Datoteka:HMS_'Montagu'_Forcing_the_Enemy_to_Move_from_Bertheaume_Bay,_22_August_1800_BHC0521.jpg|mini|250x250px|Trećerazredni [[linijski brod]] HMS ''Montagu'' u [[Bitka|boju]] (desno).]]

Početkom [[1811.]] godine ponovno su započele [[pljačka]]ške kampanje, a britanski napadi duž [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|talijanske]] obale potaknuli su komodora Bernarda Dubourdieua da pokrene drugu [[Invazija|invaziju]] na otok [[Vis]]. Iskoristivši privremenu odsutnost linijslog broda [[HMS »Montagu« (1779.)|HMS ''Montagu'']], Dubourdieu je okupio šest fregata i brojna manja [[Plovilo|plovila]] te ukrcao preko 500 talijanskih [[vojnik]]a pod [[pukovnik]]om Alessandrom Gifflengom. Flota koju je Dubourdieu prikupio ne samo da je brojčano nadmašila [[Britanci|Britance]] u pogledu [[Čovjek|ljudi]] i brodova, već je bila i dvostruko teža po težini [[metak]]a.<ref>{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=360 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref> Dubourdieu je planirao savladati Hosteovu flotu fregata, a zatim izvršiti invaziju i zauzeti [[otok]], što bi iskorijenilo britansku prijetnju na [[Jadransko more|Jadranskom moru]] u nadolazećim [[Mjesec (razdoblje)|mjesecima]].<ref name=":25">{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=113|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref>

==== Bitka ====

Dubourdieu je, kao komodor, vodio flotu koja se sastojala od šest fregata (četiri s 40 topova i dvije s 32 [[top]]a), [[Brigada|brigade]] sa 16 topova, dvije [[Škuna|škune]], jedne [[Šebeka|šebeke]] i dvije [[Topovnjača|topovnjače]]. Tri njegova broda bila su iz [[Francuska mornarica|Francuske mornarice]], a ostali iz Mornarice Kraljevstva Italije. Osim toga, flota je nosila 500 talijanskih vojnika. U odsutnosti HMS ''Montagua'', Hosteova flota sastojala se od tri fregate (jedna s 38 topova i dvije s 32 topa) i jednog [[Brod srednje klase|broda srednje klase]] s 22 topa. Sam otok Vis branio je mali broj lokalnih trupa pod zapovjedništvom dvojice vezista.

[[Datoteka:Battle_of_Lissa_1811_Map.png|mini|275x275px|Početne faze Viške bitke.]]

Dubourdieuovu flotu, koja se približavala Visu, je u 03:00 sata [[12. ožujka]] [[1811.]] uočio kapetan [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]] koji je na HMS ''Activeu'' vodio britansku flotu iz Luke Sveti Juraj na [[krstarenje]] prema [[Ancona|Anconi]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|others=|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=358|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|chapter=17 – Trumph and Tragedy|trans-chapter=17. – Trijumf i tragedija|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Okrećući se prema [[zapad]]u, britanska flota čekala je francuski pristup u redu ispred, ploveći duž [[sjever]]ne obale otoka unutar pola [[Milja|milje]] od obale. Do 06:00, Dubourdieu se približavao britanskoj liniji sa sjeveroistoka u dvije divizije, vodeći u ''[[Francuska fregata »Favorite« (1810.)|Favoriteu]]'' na čelu [[Privjetrina|privjetrinske]] ili zapadne [[Divizija|divizije]]. Dubourdieu se nadao da će proći ispred HMS ''Activea'' na čelu britanske linije i prijeći ju istočnije s ''[[Francuska fregata »Danaé« (1807.)|Danaéom]]'', koji je vodio odjel u [[Zavjetrina|zavjetrini]]. Bernard Dubourdieu je namjeravao razbiti britansku liniju na dva mjesta i uništiti britansku flotu u unakrsnoj vatri.<ref name="Woodman: 173">{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=173 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref>

Tijekom sljedeća tri sata, flote su se nastavile približavati, a slab [[vjetar]] ograničavao ih je na nešto više od tri [[čvor]]a.<ref name="James: 352">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=352 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref> Štićenik admirala [[Horatio Nelson|Horatia Nelsona]] – [[Sir (naslov)|Sir]] William Hoste – prisjetio se inspirativnog učinka Nelsonovog signala prije [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]] te je podigao vlastiti: ''„Sjetite se Nelsona”'', što je flota pozdravila divljim klicanjem.<ref name=":25" /> Dok se približavao Hosteovim snagama, Dubourdieu je shvatio da neće moći uspješno prijeći [[pramac]] HMS ''Activea'' zbog brzine britanskog broda, a isto tako neće moći probiti njihovu liniju, jer su britanski brodovi blizu jedan drugom.<ref name="Woodman: 173" /> Umjesto toga pokušao je napasti drugi brod u britanskoj liniji – Hosteov vodeći [[HMS »Amphion« (1798.)|HMS ''Amphion'']]. Dubourdieu je posjedovao ne samo značajnu prednost u brodovima nego i u ljudstvu – talijanski vojnici na brodu davali su mu priliku nadvladati britanske [[Posada|posade]] ako se uspješno ukrca na njihove fregate.<ref name=":25" /> Prvi hitci bitke ispaljeni su u 09:00, dok su Britanci koristili svoje šire vatreno polje za napad na vodeće francuske brodove – ''Favorite'' i ''Danaé'', bez otpora nekoliko [[minuta]]. Francuska flota obuzdala je vatru, a Dubourdieu je okupio svoje trupe i [[Pomorac|mornare]] na ''Favoriteovom'' pramcu kako bi maksimizirao učinak svog početnog napada nakon što je njegov vodeći brod došao u kontakt s HMS ''Amphionom''.<ref name="James: 352" />

[[Datoteka:Battle_of_Lissa,_1811_RCIN_735162.a.jpg|mini|300x300px|[[HMS »Amphion« (1798.)|HMS ''Amphion'']] (prikazan u srednjem prvom planu) bila je fregata s 36 topova, čiji je kapetan bio [[William Hoste]] (kasnije [[Sir (naslov)|Sir]] William Hoste) od [[13. listopada]] [[1805.]] godine. U Viškoj bitki (dana [[13. ožujka]] [[1811.]] godine) Hoste je bio brojčano nadjačan sa šest [[fregata]] naprema četiri, te s 276 topova i {{Broj|2000}} ljudi naprema 124 topa i 900 ljudi. Druge tri [[Britansko Carstvo|britanske]] fregate (prikazane desno od prikaza HMS ''Amphiona'') bile su [[HMS »Cerberus« (1794.)|HMS ''Cerberus'']], [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']] i [[HMS »Volage« (1807.)|HMS ''Volage'']]. Sliku je naslikao britanski marinski [[Slikarstvo|slikar]] i [[Graviranje|graver]] [[Akvatinta|akvatinte]] – [[Robert Dodd (umjetnik)|Robert Dodd]] ([[1748.]] – [[1815.]]).]]

Hoste je bio svjestan Dubourdieuovih namjera i francuske brojčane prednosti, te je stoga naredio veliku [[Haubica|haubicu]] od 5,5 [[Palac (jedinica)|inča]] ({{Broj|140|mm}}) na ''Amphionovoj'' palubi s tri hitca sve dok top nije sadržavao više od 750 [[Mušketa|mušketnih]] kugli.<ref>{{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=360|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|chapter=17 – Trumph and Tragedy|trans-chapter=17. – Trijumf i tragedija|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Jednom je ''Favorite'' bio unutar nekoliko metara. ''Amphionove'' [[Krma|krme]], Hoste je dao dopuštenje za pucanje iz [[top]]a i topovsko pražnjenje je odmah očistilo pramac ''Favoritea'' od francuske i talijanske grupe koja se ukrcala.<ref name="Woodman: 173" /> Među desetcima poginulih i ranjenih bili su Dubourdieu i svi časnici fregate, ostavljajući pukovnika Gifflenga [[zapovjednik]]om ''Favoritea''.<ref>{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=115|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Dok su se ''Favorite'' i [[HMS]] ''Amphion'' približavali jedan drugome, nastavila se paljba između britanske pozadine i francuske divizije u zavjetrini, predvođene ''Danaéom''. Nekoliko francuskih brodova došlo je pod [[kut]]em pod kojim su mogli gađati [[HMS »Cerberus« (1794.)|HMS ''Cerberus'']] (zadnji britanski [[Ratni brod|brod]]), a obje su strane pucale jedna na drugu regularnim bokovima.<ref name="James: 352" />

=== Akcija 29. studenoga 1811. ===

[[Datoteka:La Pomone contre les fregates Alceste et Active.jpg|mini|250px|[[Pierre-Julien Gilbert]]: ''Pomone protiv [[fregata]] HMS'' ''Alceste i HMS'' ''Active''.]]

Akcija [[29. studenoga]] [[1811.]] bila je manji pomorski sukob između dviju floti [[fregata]] u Jadranskom moru tijekom Jadranske kampanje u Napoleonskim ratovima. Akcija je bila jedna od niza vojnih operacija koje su provele [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] i [[Francuska mornarica|Francuska ratna mornarica]] kako bi se suprotstavile dominaciji nad Jadranom između [[1807.]] i [[1814.]] godine. Tijekom tog razdoblja Jadran je bio okružen teritorijem Napoleonskog Francuskog Carstva ili njegovim [[Marionetska država|marionetskim državama]] i kao rezultat britanskog uplitanja bila je vrlo destruktivna za kretanje francuskih trupa i zaliha.

Akcija je uslijedila više od osam [[Mjesec (razdoblje)|mjeseci]] nakon što su [[Britanci]] postigli odlučujuću pobjedu nad Francuzima u [[Viška bitka 1811.|Viškoj bitki]] i bila je prva akcija [[Flota|flote]] od tog angažmana. Akcija je bila rezultat britanskog presretanja francuskog vojnog [[konvoj]]a koji je putovao od [[Krf]]a do [[Trst]]a s pošiljkom [[top]]ova i rezultirala je britanskom pobjedom, a samo je jedan francuski brod izbjegao zarobljavanje britanskih snaga. Ta je akcija vjerojatno bila čimbenik u Napoleonovoj odluci da [[1812.]] promijeni smjer svoga planiranog širenja na istok – s [[Balkanski poluotok|Balkanskog poluotoka]] na [[Rusko Carstvo]].

==== Pozadina ====

Od [[Rat Treće koalicije|Rata Treće koalicije]], Francuzi su držali marionetska [[Kraljevina|kraljevstva]] poput Italije i [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napulja]] koja su kontrolirala zapadne obale Jadrana. Tijekom sljedeće četiri godine, strateški važni otoci i [[Državno područje|teritoriji]] bili su zauzeti [[Ugovor|sporazumima]] iz [[Mir u Tilzitu|Tilzita]] i [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunna]], dajući Napoleonu izravno zapovjedništvo nad istočnom [[Obala|obalom]]. Tim je ugovorima [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonsko Francusko Carstvo]] zauzela ne samo nekoliko važnih [[otok]]a-[[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] – ponajviše [[Krf]] u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]] – već i mnoga važna [[Brodogradilište|brodogradilišta]] i luke. Održavanje kontrole nad Jadranskim morem bilo je, međutim, još teže nego njegovo osvajanje. Prijetnja napada [[Austrijska carska vojska (1806. – 1867.)|austrijske]], [[Ruska carska vojska|ruske]] ili [[Oružane snage Osmanskog Carstva|osmanske vojske]] i [[Planina|planinski]] teren Balkanskog poluotoka koji su prisiljavali razvoj [[garnizon]]a koji su se mogli učinkovito opskrbiti samo s mora.<ref name=":23">{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=111|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref>

Kraljevska mornarica [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]] (nadmoćna na [[Sredozemlje|Mediteranu]] još od [[Bitka kod Trafalgara|Bitke kod Trafalgara]], [[1805.]]), nastojala je omesti francuske konvoje preko Jadrana. Nakon ruskog povlačenja [[1807.]] godine, [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica]] poslala je malu flotu fregata da djeluje na moru. Flotom je zapovijedao kapetan [[William Hoste]], koji je zauzeo [[Ilirske pokrajine|ilirski]] otok Lissa (današnji [[Vis]]) kako bi ga koristio kao bazu, vodeći kampanju protiv Francuza i njihovih saveznika što je prisililo [[Francuska mornarica|Francusku mornaricu]] da rasporedi znatno veće snage u borbi protiv njega.<ref name=":24">{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=112|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=12 – Squadron Action|trans-chapter=12. – Akcija flote|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Ta eskalirajuća serija [[napad]]a i [[protunapad]]a nastavila se do [[Ožujak|ožujka]] [[1811.]], kada je [[Bernard Dubourdieu]], francuski [[zapovjednik]] na Jadranu, napao Vis sa snagom dvostruko većom od Hosteove. U [[Bitka|bitki]] koja je uslijedila Hoste ne samo da je potukao svoje protivnike, već je i zarobio dva [[brod]]a, potopio još jedan te [[Ubojstvo|ubio]] Dubourdieua.<ref name="Laughton – Hoste">{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Duffy, Michael (rev.) |title=Hoste, Sir William, first baronet (1780–1828), naval officer |trans-title=Sir William Hoste, prvi baronet (1780. – 1828.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-13844 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}</ref>

Nakon [[Viška bitka 1811.|Viške bitke]], teško ranjeni Hoste vratio se u Ujedinjeno Kraljevstvo u HMS ''Amphion'', ostavljajući kapetana [[James Brisbane|Jamesa Brisbanea]] zapovjednikom na Jadranu. Sukob u [[Ratište|ratištu]] bio je široko raspršen, pa je Brisbane delegirao zapovjedništvo raznim zapovjednicima malih floti i neovisnih [[krstarica]].<ref name="Laughton – Maxwell" />

[[Datoteka:Memorial to Brisbane in St James Church, Sydney.jpg|mini|300px|[[Spomenik]] Sir Jamesu Brisbaneu podignut u crkvi [[Jakov Zebedejev (stariji)|Svetog Jakova Zebedeja]] u [[Sydney]]u, u današnjoj [[Australija|Australiji]].]]

Raspršene su britanske snage nastavile imati uspjeha protiv francuskih [[konvoj]]a. Dana [[27. studenoga]] [[1811.]], neovisna plovidba HMS ''Eagle'' osujetila je pokušaj slanja zaliha na Krf i zarobila nenaoružanu fregatu ''Corceyre''. Sljedećega je dana u 07:00 primljena u Luci Sveti Juraj s upozorenjem da je u blizini otoka primijećen još jedan francuski konvoj.<ref>{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=375 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

==== Potjera ====

Britanski zapovjednik na [[Vis]]u bio je kapetan [[Murray Maxwell|Sir Murray Maxwell]] s [[HMS »Alceste« (1806.)|HMS ''Alceste'']] s druge dvije fregate i jednom [[Šalupa|šalupom]].<ref name="Laughton – Maxwell">{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Maxwell, Sir Murray (1775–1831), naval officer |trans-title=Maxwell, Sir Murray (1775. – 1831.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-18408 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en |doi=10.1093/ref:odnb/18408}}</ref> Maxwell je odgovorio na [[signal]] tako što je pripremio svoju flotu za potragu i uništenje konvoja, ali pokušaj invazije na Vis prošlog [[Ožujak|ožujka]] izazvao je oprez kod britanskih branitelja pa je Maxwell stoga bio prisiljen iskrcati 30 [[Pomorac|mornara]] i većinu svojih [[Mornaričko pješaštvo|marinaca]] u Luku Sveti Juraj te ostaviti iza sebe [[HMS »Acorn« (1807.)|HMS ''Acorn'']] s 20 topova da zaštiti [[Luka|luku]].<ref name="Woodman">{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=178 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref> To ne samo da je oslabilo flotu, već ju je i usporilo. Maxwellove snage nisu napustile Luku Sveti Juraj sve do 19:00. U britanskoj se floti pretpostavljalo da se konvoj sastoji od fregati ''[[Francuska fregata »Danaé« (1807.)|Danaé]]'', ''[[Francuska fregata »Flore« (1806.)|Flore]]'' i ''[[Francuska fregata »Corona« (1807.)|Corona]]'' koje su tada plovili iz Trsta za Krf kako bi opskrbili [[otok]].<ref name=":20">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=376 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = center
| header_align = center
| total_width = 350
| image1 = BattleofLissa1811(2).jpg
| image2 = Flore img 0336.jpg
| footer = Fregata ''Danaé'' (lijevo) i model fregate ''Flore'' izložen u [[Musée national de la Marine|Nacionalnom pomorskom muzeju]] u [[Pariz]]u (desno).
}}

Ubrzo nakon što je prošla južni Vis, britanska flota susrela je neutralni [[trgovački brod]] koji je prevozio poručnika [[John McDougal|Johna McDougala]], bivšeg pripadnika [[HMS »Imperieuse« (1793.)|HMS ''Unite'']], na [[Malta (otok)|Maltu]]. McDougal je vidio francuske brodove u prolazu i identificirao ih kao konvoj koji ide [[sjever]]no od Krfa, a ne prema [[jug]]u, te je naredio trgovačkom brodu da ga vrati na Vis kako bi prenio upozorenje.<ref name=":20" /> Francuski konvoj bio je pod zapovjedništvom [[komodor]]a [[François-Gilles Montfort|François-Gillesa Montforta]] i sastojao se od tri broda – dvije velike fregate ''[[Francuska fregata »Pomone« (1805.)|Pomone]]'' i ''[[Francuska fregata »Pauline« (1807.)|Pauline]]'' te manje ''[[Francuska fregata »Persanne« (1809.)|Persanne]]''. Konvoj je krenuo s Krfa [[16. studenoga]] prevozeći [[teret]] za Trst.<ref name=":21">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=379 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

[[Datoteka:Pomone Roux.jpg|mini|250px|Francuska fregata ''Pomone'' isplovljava iz [[Toulon]]a.]]

==== Flote ====

{| class="wikitable" width=100%
|-valign="top"
!colspan="11" bgcolor="white"|{{Big|Flota kapetana Murraya Maxwella}}
|- valign="top"|- valign="top"
! width=10%; align= center rowspan=2 | Brod
! width=10%; align= center rowspan=2 | Razred
! width=5%; align= center rowspan=2 | Oružja
! width=5%; align= center rowspan=2 | Mornarica
! width=25%; align= center rowspan=2 | Zapovjednik
! width=15%; align= center colspan=3 | Žrtve
! width=30%; align= center rowspan=2 | Bilješke
|-valign="top"
! width=5%; align= center  | Ubijenih
! width=5%; align= center  | Ranjenih
! width=5%; align= center  | Ukupno
|- valign="top"
| align= left  | [[HMS »Alceste« (1806.)|HMS ''Alceste'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 38
| align= center  | [[Datoteka:Naval Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | [[Murray Maxwell|Sir Murray Maxwell]]
| align= right  | 7
| align= right  | 13
| align= right  | 20
| align= center  | –
|- valign="top"
| align= left  | [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 38
| align= center  | [[Datoteka:Naval Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]]
| align= right  | 9
| align= right  | 26
| align= right  | 35
| align= center  | –
|- valign="top"
| align= left  | [[HMS »Imperieuse« (1793.)|HMS ''Unite'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 36
| align= center  | [[Datoteka:Naval Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | Edwin Henry Chamberlayne
| align= right  | 2
| align= right  | 4
| align= right  | 6
| align= center  | –
|- valign="top"
| align= left  | [[HMS »Kingfisher« (1804.)|HMS ''Kingfisher'']]
| align= center  | [[Ratna šalupa]]
| align= center  | 18
| align= center  | [[Datoteka:Civil Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]]
| align= left  | Ewell Tritton
| align= right  | 0
| align= right  | 0
| align= right  | 0
| align= left  | {{Small|Nezavisni brod – nije sudjelovao u akciji.}}
|-
|- valign="top"
!colspan="11" bgcolor="white"|Žrtve: 18 ubijenih, 43 ranjenih, ukupno 61.
|-valign="top"
|colspan="9" align="left"|Izvori: <ref name="Woodman" /><ref name="James: 378">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=378 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>
|-
|}
{| class="wikitable" width=100%
|-valign="top"
!colspan="11" bgcolor="white"|{{Big|Flota komodora François-Gillesa Montforta}}
|- valign="top"|- valign="top"
! width=10%; align= center rowspan=2 | Brod
! width=10%; align= center rowspan=2 | Razred
! width=5%; align= center rowspan=2 | Oružja
! width=5%; align= center rowspan=2 | Mornarica
! width=25%; align= center rowspan=2 | Zapovjednik
! width=15%; align= center colspan=3 | Žrtve
! width=30%; align= center rowspan=2 | Bilješke
|-valign="top"
! width=5%; align= center  | Ubijenih
! width=5%; align= center  | Ranjenih
! width=5%; align= center  | Ukupno
|- valign="top"
!colspan="11" bgcolor="white"|Windward Division
|- valign="top"
| align= left  | [[Francuska fregata »Pauline« (1807.)|''Pauline'']] 
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  | 40
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | [[François-Gilles Montfort]]
| align= right  | –
| align= right  | –
| align= right  | ''nepoznato''
| align= center  | –
|- valign="top"
| align= left  | [[Francuska fregata »Pomone« (1805.)|''Pomone'']]
| align= center  | [[Petorazredni brodovi|Peti]]
| align= center  |  40
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | [[Claude Charles Marie du Campe de Rosamel|Claude Charles de Rosamel]]
| align= right  | –
| align= right  | –
| align= right  | oko 50
| align= left  | {{Small|[[Zapljena|Zaplijenjen]] i odveden u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Britaniju]]. Kasnije rastavljen.}}
|- valign="top"
| align= left  | [[Francuska fregata »Persanne« (1809.)|''Persanne'']]
| align= center  | [[Šestorazredni brodovi|Šesti]]
| align= center  | 26
| align= center  | [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]]
| align= left  | Joseph-André Satie
| align= right  | 3
| align= right  | 4
| align= right  | 7
| align= left  | {{Small|Zaplijenjen i prodan [[Bejlik Tunis|tuniškom]] [[beg]]u.}}
|- valign="top"
!colspan="11" bgcolor="white"|Žrtve: najmanje 50 ubijenih i ranjenih.
|-valign="top"
|colspan="9" align="left"|Izvori: <ref name="Woodman" /><ref name="James: 378" />
|-
|}

* '''Legenda/tumač:'''
** [[Datoteka:Naval Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]] = [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britanska kraljevska mornarica]],
** [[Datoteka:Civil Ensign of the United Kingdom.svg|border|25px]] = [[Britanci|britanski]] [[civili]],
** [[Datoteka:Flag of France (1794–1815, 1830–1974).svg|border|25px]] = [[Francuska mornarica]].

==== Bitka ====

Bacajući se južno blizu otoka [[Lastovo|Lastova]], kapetan [[Sir James Alexander Gordon (časnik Kraljevske mornarice)|Sir James Alexander Gordon]] na brodu HMS ''Active'' uočio je francuske snage u 09:20, [[29. studenoga]] kako plove prema [[sjeverozapad]]u.<ref name="Woodman" /> U početku su francuski brodovi držali svoj kurs, ali nakon što je utvrdio da je flota koja se približavala britanska, Montfort je raširio sva [[Jedro|jedra]] kako bi izbjegao potjeru. Do 11:00 bilo je očito da ''Persanne'' ne može izaći na kraj dvjema većim fregatama pa je skrenuo prema [[sjeveroistok]]u u nadi da će samostalno pobjeći. Brod [[HMS »Active« (1799.)|HMS ''Active'']] je isprva krenuo u potjeru za manjim brodom, ali Maxwell ju je opozvao i poslao HMS ''Unite'' za brodom ''Persanne'', držeći HMS ''Active'' i HMS ''Alceste'' u potjeri za većim francuskim brodovima. U 11:50 postalo je jasno da će HMS ''Alceste'' uskoro uhvatiti teško natovarene francuske brodove, a Maxwell je poslao [[Brzojav|telegrafski]] signal Sir Jamesu Alexanderu Gordonu: ''„Sjetite se Viške bitke”'', akcije od prije osam mjeseci na kojoj je [[Sir William Hoste]] podigao signal ''„Sjetite se Nelsona”''.<ref name=":22">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=377 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

[[Datoteka:Sir Samuel Hood’s engagement with the French Squadron off Rochefort, Septr. 25, 1806.jpg|mini|250px|HMS ''Alceste'' u angažmanu.]]

Prve hitce ispalio je ''Persanne'' u 12:30, u blizini otoka [[Vela Palagruža|Vele Palagruže]], ali glavna akcija je počela tek nakon [[sat]] vremena, kada su HMS ''Alceste'' i ''Pomone'' razmijenili hitce iz [[Krma|krmenog]] i [[Pramac|pramčanog]] oružja.<ref name=":22" /> Do 13:40, HMS ''Alceste'' je ispaljivala svoj bočni hitac u brod ''Pomone'' i istovremeno pritiskala sva jedra u pokušaju da dosegne ''Pauline'', ali ta je ambicija spriječena kada je hitac ''Pomone'' srušio glavni [[jarbol]] HMS ''Alceste'', iznenada je usporivši i omogućivši ''Pauline'' da izvuče jarbol malo unaprijed. U 14:00 sati, HMS ''Active'' stigao je u akciju i također pucao u ''Pomone'', prisiljavajući Montforta da dovede ''Pauline'' kako bi zaštitila nadjačanu ''Pomone''.<ref name="Woodman" /> Do 14:20 sukobi između HMS ''Active'' i ''Pomone'' te HMS ''Alceste'' i ''Pauline'' razdvojili su se u različite dvoboje, a [[Ratni brod|brod]] ''Pomone'' je posebno teško patio, ali je i brod HMS ''Active'' također pretrpio veliku štetu – [[Karonada|karonadinim]] hitcem od 32 [[Funta|funte]] koji je odrubio [[Noga|nogu]] kapetanu Gordonu.<ref>{{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2008-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Gordon, Sir James Alexander |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |url-access=subscription |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305164840/http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |archive-date=2016-03-05 |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}</ref>

[[Datoteka:Wolf (1804); Martin (1805); Brisk (1805); Star (1805); Kangaroo (1805); Cygnet (1804); Ariel (1806); Helena (1804); Albacore (1804); Fly (1804); Kingfisher (1804); Otter (1805); Rose (1805); Halifax (1806) RMG J4169.jpg|mini|300px|HMS ''Kingfisher''.]]

U 15:05 na [[Obzor|horizontu]] se pojavio još jedan britanski brod – [[šalupa]] [[HMS »Kingfisher« (1804.)|HMS ''Kingfisher'']] – koja je uvjerila Montforta da više ne može zaštititi potučeni ''Pomone'' od brojčane nadmoći.<ref name=":22" /> ''Pauline'' je zaplovila punim jedrima prema [[zapad]]u, daleko od svojih protivnika koji su bili ili previše potučeni ili predaleko da bi ih slijedili. HMS ''Alceste'' i HMS ''Active'' sada su usredotočili sve svoje bokove na ''Pomone'', koji je ubrzo izgubio oba jarbola i bio prisiljen predati se kako bi spriječio potpuno uništenje. ''Pauline'' je pobjegla te je kasnije [[Sigurnost|sigurno]] stigla do [[Ancona|Ancone]], ali je pretrpjela ozbiljnu štetu u borbi.<ref name="James: 378" />

==== HMS ''Unite'' protiv ''Persanne'' ====

[[Datoteka:Sagone Bay, 1811 RCIN 735163.c.jpg|mini|250px|HMS ''Unite'' (skroz desno) [[1. svibnja]] [[1811.]] godine.]]

Sekundarni angažman [[Bitka|bitke]] u početku je bio osporavan u vidokrugu ostalih boraca, a brod ''Persanne'' je ispalio prve hitce na HMS ''Unite'' koji ih je progonio u 12:30. Manja veličina tih [[Plovilo|plovila]] učinila ih je bržima i lakšima za [[Manevar|manevriranje]] od njihovih većih parnjaka, i kao rezultat toga Unite je uhvatio manji brod tek u 16:00.<ref name="Woodman" /> Tijekom potjere, brodovi su razmijenili dalekometne pucnjeve iz svojih krmenih i pramčanih topova, što je prouzročilo šest žrtava na brodu HMS ''Unite'', ali nijednu na brodu ''Persanne''. Iz vanjskog perspektive, ''Persanne'' je izgledala kao fregata veličine slične [[Petorazredni brodovi|petorazrednoj]] fregati HMS ''Unite'', ali zapravo je francuski [[brod]] bio slabo naoružan, noseći samo 26 malih [[Puška|pušaka]] naspram 36 protivničkih. Kao rezultat toga, kada je postalo jasno da je njegov brod nije mogao pobjeći HMS ''Uniteu'', [[Kapetan fregate|kapetan]] [[Joseph-André Satie]] predao se nakon što je ispalio bočnu paljbu radije nego da ga jači brod uništi.<ref name=":21" />

==== Posljedice ====

Gubitci pretrpljeni u akciji bili su relativno veliki na obje strane. Britanski brodovi – sa smanjenom [[Posada|posadom]] – pretrpjeli su 61 [[Ubojstvo|ubijenog]] ili [[Rana|ranjenog]] čovjeka, dok su Francuzi izgubili preko 50 samo na broda ''Pomone''. Nije bilo žrtava na ''Persannei'', a gubitci na brodu ''Pauline'' nisu poznati, iako se vjeruje da su teški s obzirom na njezino pretučeno stanje.<ref name="James: 378" /> Francuzi su također izgubili teret na brodovima ''Persanne'' i ''Pomone'', koji je iznosio 201 [[Bronca|brončani]] i [[Željezo|željezni]] top, 220 željeznih [[kotač]]a za lafete i brojne druge vojne zalihe.<ref name=":21" />

Promaknuća su dodijeljena mlađim časnicima brodova HMS ''Alceste'' i HMS ''Active'', a obje su [[Posada|posade]] dobile [[Zahvalnost|pohvale]] i novčane nagrade za svoju službu u operaciji. Slične nagrade nisu dodijeljene posadi broda HMS ''Unite'', vjerojatno zato što je ''Persanne'' bila mnogo manja i slabije naoružana za razliku od svog protivnika.<ref name="James: 380">{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |pages=378 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref> Ukupna [[Novac|novčana]] nagrada iznosila je {{Broj|3500|£}},<ref>{{Citiranje časopisa|last=Lark|first=Henry|last2=Woodhead|first2=Joseph|date=1813-02-09|title=Janjary 28, 1813.|trans-title=28. siječnja 1813.|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16701/page/280|journal=The London Gazette|publication-place=No. 22, Essex Street, Strand, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]|volume=|issue=16701|pages=280|access-date=2024-01-17|quote=''Notice is herebly given to the officers and company of His Majesty's ship Alceste, Murray, Maxwell, Esq. Captain, that they will be paid their respective proportions of {{Broj|3500|£}} being an advance on account of the proceeds of the French fregate La Pomone, and store-ship Persanne…''|trans-quote=''Ovim putem obavještavamo časnike i društvo broda Njegovog Veličanstva Alcestea, kapetana Murraya, Maxwella, da će im biti isplaćen odgovarajući dio od {{Broj|3500|£}} kao predujam na račun prihoda francuske fregate La Pomone i skladišnog broda Persanne…''}}</ref> ne onoliko koliko se isprva očekivalo jer niti jedan od zarobljenih brodova nije bio dovoljno kvalitetan da opravda kupnju za [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Britansku kraljevsku mornaricu]]. ''Pomone'' je [[1803.]] godine nabrzinu izgrađen kao osobni ratni brod [[Jérôme Bonaparte|Jérômea Bonapartea]] i kao rezultat toga bio je slabe [[Konstrukcija|konstrukcije]], dok je ''Persanne'' dizajniran kao naoružani skladišni brod, a ne ratni brod u punom obimu. Naposljetku je ''Pomone'' prebačen u [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]], nakratko preimenovan u HMS ''Ambuscade'' i rastavljen zbog [[materijal]]a, dok je ''Persanne'' prodan tuniškom [[beg]]u.<ref name="James: 380" /> Gotovo četiri [[Desetljeće|desetljeća]] kasnije, bitka je bila prepoznata kopčom pričvršćenom za [[Medalja opće mornaričke službe (1847.)|Medalju opće mornaričke službe]], koja se dodjeljivala na zahtjev svim britanskim sudionicima koji su živjeli [[1847.]] godine.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Hamilton |first=W. A. B. |date=1849-01-26 |title=Admiralty Office, 25th January, 1849. |trans-title=Admiralski ured, 25. siječnja 1849. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/20939/page/236 |journal=The London Gazette |language=en |issue=20939 |pages=236 |access-date=2024-01-17}}</ref>

[[Datoteka:NGSM_1847_obv.png|mini|211x211px|[[Avers i revers|Avers]] [[Medalja opće mornaričke službe (1847.)|Medalje opće mornaričke službe]].]]

[[Datoteka:AMBUSCADE_1798_RMG_J5387.png|mini|300x300px|[[HMS »Ambuscade«|HMS ''Ambuscade'']].]]

U Francuskom je Carstvu akcija imala značajnije posljedice. Gubitak dva broda i više od 200 topova zadao je ozbiljan udarac francuskoj vojsci koja se nalazila na [[Balkanski poluotok|Balkanskom poluotoku]]. I sam se Napoleon zainteresirao za taj angažman, a britanski povjesničar James Henderson sugerirao je da je ta akcija uvjerila Napoleona u njegovu nesposobnost za kontroliranje Jadranskog mora, što je bilo od vitalnog značaja za pokretanjem [[Vojna operacija|vojne operacija]] na Balkanu. Ta je akcija možda bila čimbenik u njegovoj odluci da odustane od planova za invaziju na [[Osmansko Carstvo]] i umjesto toga usmjeri pozornost na Rusiju.<ref>{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=153|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=16 – Shipwreck|trans-chapter=16. – Brodolom|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> U Francuskoj mornarici bijeg ''Pauline'' je smatran kukavički te je komodor Montfort izveden pred [[vojni sud]] gdje je razriješen [[Zapovjedništvo|zapovjedništva]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Roche |first=Jean-Michel |url=https://books.google.hr/books/about/Dictionnaire_des_b%C3%A2timents_de_la_flotte.html?id=S_1ySwAACAAJ&redir_esc=y |title=Dictionnaire des bâtiments de la flotte de guerre française de Colbert à nos jours |publisher=JMR |year=2005 |volume=2 |pages=344 |language=fr |trans-title=Leksikon građevina francuske ratne flote od Colberta do danas |access-date=2024-01-19}}</ref> Godine [[1817.]], kada je Murray Maxwell posjetio [[Sveta Helena (otok)|Svetu Helenu]] na povratku iz Istočne Indije gdje je HMS ''Alceste'' doživio [[brodolom]], Napoleon ga je pozdravio riječima: ''„Vaša Vas vlada ne smije kriviti za gubitak Alcestea, jer ste uzeli jednu od mojih fregata.”''<ref>{{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=161|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|chapter=16 – Shipwreck|trans-chapter=16. – Brodolom|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref>

Učinci na samom [[Jadransko more|Jadranskom moru]] bili su neznatni, akcija je samo potvrdila, već ogromnu, britansku dominaciju u [[Zemljopisno područje|regiji]]. Francuska je mornarica nastavila tražiti pojačanje za svoje flote, koncentrirajući se na [[Brodogradnja|izgradnju]] nekoliko novih [[brod]]ova u talijanskim [[More|morskim]] lukama koji nisu bili spremni do [[1812.]] godine. Kao rezultat toga, to je bila posljednja značajna [[pomorska operacija]] na Jadranu te godine.<ref name="Woodman2">{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=179 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref>

=== Opsada Zadra 1813. ===

Opsada Zadra vođena je između [[23. studenoga]] i [[6. prosinca]] [[1813.]] godine.<ref>{{Citiranje weba|last=Phillips|first=Michael|title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool|trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu|url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092|url-status=live|access-date=2024-01-21|website=ageofnelson.org|language=en|quote=The union jack was hoisted on each of three batteries on '''23 November''' and they started a bombardment that was to last for thirteen days and nights in almost incessant rain. (…) On '''6 December''', when the batteries had only one round of shot left, the enemy sent out a flag of truce and capitulated to the British seamen and marines and and to 1,500 Austrians who had contributed two howitzers.|trans-quote=Zastava Ujedinjenog Kraljevstva podignuta je na svakom od tri topnička položaja '''23. studenoga''', a isti su započeli s bombardiranjem koje je trajalo trinaest dana i noći u gotovo neprestanoj kiši. (…) '''6. prosinca''', kada su topnički položaji imali samo jedan preostali metak, neprijatelj je poslao zastavu predaje i predao se se britanskim mornarima i marincima te Austrijancima (njih {{Broj|1500}}) koji su doprinijeli s dvije haubice.}}</ref>

[[Datoteka:Franjo_Ksaver_Tomašić.jpg|mini|300x300px|[[Datoteka:Flag_of_the_Triune_Kingdom_of_Croatia,_Slavonia_and_Dalmatia.svg|obrub|25x25px]] [[Franjo Tomašić|Franjo Xaver Tomašić]], [[Hrvati|hrvatski]] vojskovođa u službi [[Austrijska carska vojska|Austrijske carske vojske]] i prvi guverner [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]].]]

Bila je najpoznatija kampanja [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatskog]] vojskovođe [[Franjo Tomašić|Franje Xavera Tomašića]].<ref>{{Citiranje časopisa |last=Brnardić |first=Vladimir |date=2008-01 |title=Franjo Tomašić (1761. – 1831.) |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |url-status=dead |journal=[[Hrvatski vojnik]] |publisher=Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva, [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |issue=172 |issn=1333-9036 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923191653/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |archive-date=2013-09-23 |access-date=2024-01-27}}</ref>

==== Pozadina ====

[[Datoteka:KarteOestreichWienerFrieden1809.jpg|mini|300x300px|[[Zemljovid]] prikazuje [[Državno područje|teritorijalne]] gubitke [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] nakon [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunnskog mira]] 14. listopada 1809. godine.]]

[[Mir u Schönbrunnu]] s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]] 1809. godine učvrstio je francuski utjecaj na Jadranu formalizirajući kontrolu nad [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] na istočnoj obali.<ref name=":26" /> Međutim, nakon Viške bitke u ožujku 1811., [[Britanska kraljevska ratna mornarica|Kraljevska mornarica Ujedinjenog Kraljevstva]] postigla je prevlast nad Francuzima u Jadranskom moru.<ref>{{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |pages=174 |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}</ref> Austrijsko Carstvo je [[Objava rata|objavilo rat]] Napoleonovoj Francuskoj u [[kolovoz]]u [[1813.]] godine, a radeći u suradnji s austrijskim vojskama koje su tada napadale Ilirske pokrajine i [[Sjeverna Italija|Sjevernu Italiju]], brodovi [[kontraadmiral]]a [[Thomas Fremantle|Sir Thomasa Fremantlea]] uspjeli su brzo prevesti britanske i austrijske trupe s jedne točke na drugu, prisiljavajući na predaju [[Vojna strategija|vojno strateški]] važne luke.<ref>{{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano, revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |pages=257 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}</ref>

U [[Studeni|studenom]] [[1813.]], [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] pridružena je floti Sir Thomasa Fremantlea koja je uspješno blokirala i opsjela [[Trst]], a zatim je odvojena da zauzme zadarsku luku uz pomoć [[Šalupa|šalupe]] [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']]. [[Zadar]] je bio regularna utvrda sa 110 [[mjed]]enih topova, sedam [[minobacač]]a i jedanaest [[haubica]] na [[konji]]ma s [[garnizon]]om od {{N|2000}} [[vojnik]]a, od kojih je gotovo polovica [[Hrvati|hrvatskih]] vojnika, kojima je zapovijedao [[Iskustvo|iskusni]] francuski [[general]] – [[barun]] [[Claude Roize]].<ref name="Phillips: Havannah">{{Citiranje weba |last=Phillips |first=Michael |title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool |trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu |url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |url-status=live |access-date=2024-01-21 |website=ageofnelson.org |language=en}}</ref>

[[Datoteka:H.M._Sloop_Weazle_going_out_of_Malta_PAH9216_(cropped).jpg|mini|275x275px|Šalupa [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']] isplovljava s [[Malta|Malte]].]]

==== Opsada ====

Kada su [[Britansko Carstvo|anglo]]-[[Austrijsko Carstvo|austrijske]] trupe stigle [[22. studenoga]], ustanovile su da je tvrđava dobro opskrbljena i spremna izdržati dugu [[Opsada|opsadu]], pa je Cadogan odlučio [[Blokada|blokirati]] i na kraju napasti mjesto.<ref>{{Citiranje časopisa |date=1814-01-11 |title=No. 16843 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16843/page/122 |journal=The London Gazzete |issue=16843 |pages=122 |access-date=2024-01-21}}</ref> Cadogan je namjeravao upotrijebiti brodske topove za uspostavljanje [[bitnica]] na obali s britanskim [[Pomorac|mornarima]] i [[Kraljevski marinci|kraljevskim marincima]] kako bi sačinio snage za njihovo naoružanje. Trebali su se spojiti s [[Kopno|kopnenom]] blokadom austrijskih snaga koje su brojale {{Broj|1500}} ljudi (mnogi od njih bili su [[Hrvati]]) pod barunom [[Franjo Tomašić|Franjom Tomašićem]] koji je pridonio s dvije [[Haubica|haubice]].<ref name=":27">{{Citiranje knjige |last=Nafziger |first=George F. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780275967970&newbks=0&redir_esc=y |title=The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814 |last2=Gioannini |first2=Marco |publisher=Bloomsbury Academic; University of Michigan Press (izvornik) |year=2002 |isbn=978-0-275-96797-0 |edition=Ilustrirano |pages=116–117 |language=en |trans-title=Obrana napoleonskog Kraljevstva Sjeverne Italije, 1813. – 1814. |access-date=2024-01-22}}</ref> [[Poručnik]] William Hamley je sa silom od 60 ljudi dobio zadatak postavljanja bitnica. Pomagali su mu dva [[poručnik]]a i kapetanov [[Ortaštvo|ortak]]. Dvije karonade kalibra 32 funte, osam topova kalibra 18 funti i sedam topova kalibra 12 funti, zajedno sa svim potrebnim [[barut]]om i [[streljivo]]m, iskrcano je iz brodova [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] i [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']], a sve je to vučeno na [[Sanjke|sanjkama]] preko [[močvara]] i [[jarak]]a noću, na udaljenosti od oko tri [[Milja|milje]] prije uspostave. [[Zastava Ujedinjenog Kraljevstva|''Union Jack'']] podignut je na svaku od tri bitnice [[23. studenoga]], a iste su započele [[bombardiranje]] u gotovo neprestanoj kiši.<ref name="Phillips: Havannah" />

Dvanaest topovnjača, od kojih je svaka nosila jedan [[top kalibra 24 funte]] i jedan manji top, bilo je usidreno ispod zidina. Francuska vatra iz njih je isprva nanijela određenu štetu britanskoj i austrijskoj [[Vojna obrana|obrani]], pa su stalno bile potrebne [[Vreća|vreće]] s [[Pijesak|pijeskom]] za popunjavanje nekoliko [[rov]]ova. Dana [[1. prosinca]] jedan top [[Kalibar|kalibra]] 18 funti i [[Karonada|karonade]] preusmjerene su da se bore s francuskim [[topovnjača]]ma i, nakon [[sat]] i pol, nijedan nije ostao na površini mora.<ref name="Phillips: Havannah" />

[[Datoteka:Zadar_fortification.jpg|mini|275x275px|Dio [[zadar]]skih zidina.]]

U garnizonu je izbila [[pobuna]] među hrvatskim [[Bojna|bataljunima]] u Roizeovim snagama. To je Roize zaustavio, ali su pobunjenici umjesto toga pobjegli iz [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđave]] i predali se austrijsko-britanskim trupama koje su čekale van zidina. Taj je broj činio gotovo dvije trećine [[garnizon]]a pod zapovjedništvom Claudea Roizea, ostavljajući samo 800 preostalih ljudi.<ref name=":27" />

Dana [[6. prosinca]], nakon trinaest dana i [[noć]]i bombardiranja, kada su bitnice imale još samo jedan preostali metak, [[Claude Roize]] podigao je [[Bijela zastava|zastavu predaje]] i [[Kapitulacija|kapitulirao]].<ref name="Phillips: Havannah" />

==== Posljedice ====

Britanski admiral [[George Cadogan]] i [[Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima|hrvatski]] general [[Franjo Tomašić|Franjo Xaver Tomašić]] postavili su uvjete [[barun]]u Claudeu Roizeu. [[Francuzi]]ma bi bilo dopušteno vratiti se u [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Italiju]], ali se ne bi smjeli upuštati u borbe osim ako nisu razmijenjeni. Nakon što su se dogovorili uvjeti kapitulacije, Francuzi su krenuli izvan grada, a Britanci i Austrijanci ušli su u [[Zadar]].<ref name=":27" />

[[Datoteka:Portrait_of_Admiral_George_Cadogan,_3rd_Earl_Cadogan,_CB,_KMT,_1783_-_1864.jpg|mini|309x309px|[[Datoteka:Flag of the United Kingdom (3-5).svg|border|25px]] Admiral [[George Cadogan]], britanski [[političar]] i [[časnik]] Kraljevske mornarice [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]].]]

Ukupno su [[Britansko Carstvo|anglo]]-[[Austrijsko Carstvo|austrijske]] trupe zarobile 110 [[top]]ova i 18 [[haubica]], 350 [[Čovjek|ljudi]], kao i 100 topova na [[kočija]]ma i 12 topovnjača.<ref>{{Citiranje časopisa|date=1814-04-23|title=No. 16888|url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16888/page/858|journal=[[The London Gazette]]|issue=16888|pages=858|access-date=2024-02-21|quote=Zara, containing 110 guns and 18 howitzers, 350 men, and 100 guns dismounted and 12 gunboats, taken by the Havannah and Weazle, with {{Broj|1500}} Austrians.|trans-quote=Zadar je sadržavao 110 topova i 18 haubica, 350 ljudi, te 100 topova na kočijama i 12 topovnjača, koje su zauzeli brodovi Havannah i Weazle, zajedno s {{Broj|1500}} Austrijanaca.}}</ref> Dok su se pripremali za odlazak u [[Trst]], Cadoganu je kasnije naređeno da preda sve nagrade i ratni plijen Austrijancima. To je naređenje [[Posada|posade]] brodova [[HMS »Havannah« (1811.)|HMS ''Havannah'']] i [[HMS »Weazel« (1805.)|HMS ''Weazel'']] koštalo procijenjenih {{Broj|300000|£}} u [[Novac|novcu]] od nagrada.

Austrijski car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] dodijelio je [[poručnik]]u Williamu Hamleyu [[carski austrijski Red Leopolda]] za njegove zasluge u Zadru.<ref>{{Citiranje knjige |last=Debrett |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=FPFRAAAAcAAJ&redir_esc=y |title=The Baronetage of England: Containing Their Descent and Present State, Their Collateral Branches, Births, Marriages, and Issue, from the Institution of the Order in 1611 : a Complete and Alphabetical Arrangement of Their Mottoes, with Correct Translations; a List of Persons who Have Received the Honour of Knighthood, of Extinct Baronets, of Such as Have Been Advanced to the Peerage, and of British Subjects Holding Foreign Orders of Knighthood |year=1819 |publisher=F.C. and J. Rivington. Izvornik iz Nacionalne knjižnice Nizozemske |edition=4. |volume=2 |location=Prins Willem-Alexanderhof 5, 2595 BE [[Hag |Den Haag]], [[Nizozemska]] (izvornik) |pages=1387 |language=en |trans-title=Barunetstvo Engleske: Njihovo podrijetlo i sadašnje stanje, njihove pobočne grane, rođenja, brakovi i ishodište, od Institucije Reda 1611. – potpuni i abecedni raspored njihovih krilatica, s točnim prijevodima; popis osoba koje su primile vitešku čast, izumrlih baruna, onih koji su napredovali u čin plemića i britanskih podanika koji nose strane redove viteštva |access-date=2024-02-21}}</ref>

[[Datoteka:AUT_Order_of_Leopold_Grand_Cross_Star.svg|mini|250x250px|Oznaka [[Carski austrijski Red Leopolda|carskog austrijskog Reda Leopolda]]. Sastoji se od [[Crvena|crvenog]] emajliranog zlatnog križa, s [[Bijela|bijelim]] emajliranim rubom na srebrnoj osmokrakoj zvijezdi. Lice oznake prikazuje ''FIA'' u [[Zlato|zlatu]] na crvenoj [[emajl]]iranoj pozadini. [[Krilatica|Krilatice]] Reda Leopolda bile su ''„Integritati et merito”'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Po integritetu i zaslugama”'') i ''„Opes regum corda subditorum”'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„Bogatstvo kraljeva su srca podanika”'').]]

Uskoro nakon toga, veći gradovi u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] su jedan po jedan padali u ruke združenih anglo-austrijskih trupa. [[Kotor]] je pao istog [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]], a u [[Siječanj|siječnju]] [[1814.]] godine pao je i [[Dubrovnik]]. Do kraja [[Ožujak|ožujka]] 1814. godine svi [[grad]]ovi i [[Naselje|naselja]] u Ilirskim pokrajinama predali su se Britancima ili savezničkim [[Pobuna|pobunjenicima]] koji su [[Ustanak|ustali]] u buni, ostavljajući Jadransko more pod potpunom savezničkom kontrolom, osim [[Krf]]a u današnjoj [[Grčka|Grčkoj]]. Zadar je vraćen [[Austrijsko Carstvo|Austrijskom Carstvu]] na [[Bečki kongres|Bečkom kongresu]].

== Stanje u Skandinaviji i Finskoj (1807. – 1812.) ==

Prvi britanski odgovor na Napoleonovu Kontinentalnu blokadu bio je pokretanje velikog pomorskog napada na [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]], koja je, iako naizgled [[Neutralnost|neutralna]], bila pod jakim francuskim i ruskim pritiskom da založi svoju [[Flota|flotu]] Napoleonu. [[London]] nije mogao riskirati ignoriranjem danske prijetnje te je u [[kolovoz]]u [[1807.]] godine [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] opkolila i bombardirala [[Kopenhagen]], što je dovelo do zarobljavanja dansko-norveške flote te omogućavanja britanskoj [[Trgovačka mornarica|trgovačkoj mornarici]] korištenja pomorskih puteva u [[Sjeverno more|Sjevernom]] i [[Baltičko more|Baltičkom moru]]. Danska-Norveška se ratu pridružila na strani [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], ali bez [[Flota|flote]] je imala malo toga za ponuditi,<ref>{{Citiranje časopisa |last=Ryan |first=A. N. |title=The Causes of the British Attack upon Copenhagen in 1807 |trans-title=Uzroci britanskog napada na Kopenhagen 1807. |url=https://www.jstor.org/stable/555118 |journal=The English Historical Review [Engleski povijesni pregled] |publication-date=1953-01-01 |volume=68 |issue=266 |pages=37–55 |doi=10.1093/ehr/LXVIII.CCLXVI.37 |issn=0013-8266}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Munch-Petersen |first=Thomas |url=https://books.google.hr/books?id=lP70HAAACAAJ&redir_esc=y |title=Defying Napoleon: How Britain Bombarded Copenhagen and Seized the Danish Fleet in 1807 |publisher=Sutton Publishing Ltd |year=2007 |isbn=978-0-7509-4280-5 |location=Stroud, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Prkošenje Napoleonu: Kako je Britanija bombardirala Kopenhagen i zauzela dansku flotu 1807.}}</ref> započinjući angažman u [[Anglo-danski rat|pomorskom gerilskom ratu]] u kojemu male dansko-norveške topovnjače napadaju veće britanske [[brod]]ove. [[Danska-Norveška]] se također obvezala da će s Francuskim Carstvom (svojim saveznikom) i [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]] (francuskim saveznikom) sudjelovati u ratu protiv [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]].

U [[Sovjetsk|Tilzitu]] su se [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] i [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] složili da bi [[Rusko Carstvo]] trebalo prisiliti Švedsko Carstvo da se pridruži Kontinentalnoj blokadi, što je dovelo do ruske invazije na [[Finska|Finsku]] u [[Veljača|veljači]] [[1808.]] godine, nakon čega je uslijedila dansko-norveška [[objava rata]] u [[Ožujak|ožujku]]. Napoleon je poslao pomoćni korpus (sastavljenim od trupa iz Francuske, [[Španjolska|Španjolske]] i [[Kraljevina Holandija|Kraljevine Holandije]]) pod zapovjedništvom maršala [[Jean-Baptiste Bernadotte|Jean-Baptistea Bernadottea]] u [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] da sudjeluje u invaziji na Švedsko Carstvo, ali je [[Britansko Carstvo|britanska]] pomorska nadmoć spriječila vojske da prijeđu tjesnac [[Øresund]] pa se rat ubuduće uglavnom vodio duž današnje [[Švedska|švedsko]]-[[Norveška|norveške]] granice.
[[Datoteka:Battle_of_Trangen.JPG|mini|280x280px|[[Danska-Norveška|Dansko-Norveška]] pobjeda nad [[Šveđani]]ma u [[Bitka kod Trangena|Bitki kod Trangena]] ([[25. travnja]] [[1808.]]).]]
Na [[Erfurtski kongres|Erfurtskom kongresu]] ([[27. rujna]] – [[14. listopada]] [[1808.]]) [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] i [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] dodatno su se dogovorili o podjeli Švedskog Carstva na dva dijela odvojena [[Botnički zaljev|Botničkim zaljevom]], gdje je [[Istok|istočni]] dio postao rusko [[Veliko Vojvodstvo Finska]]. [[Rat]] između [[Danska-Norveška|Danske-Norveške]] i [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] završio je britanskom pobjedom u [[Bitka kod Lyngøra|Bitki kod Lyngøra]] ([[6. srpnja]] [[1812.]]), koja je uključivala uništenje posljednjeg velikog dansko-norveškog [[Ratni brod|ratnog broda]] – [[Fregata|fregate]] ''Najaden''.

Britanski dobrovoljni pokušaji da se [[Šveđani]]ma pomogne [[Humanitarna pomoć|humanitarnom pomoći]] ostali su ograničeni i nisu spriječili Švedsko Carstvo da usvoji [[Politika|politiku]] koja je bila više naklonjena Napoleonu. Do trenutka kada je početkom [[1807.]] godine [[Kontinentalna blokada]] doznaku pomoći učinila teškom i neprivlačnom, više od {{Broj|12000|£}} prikupljeno je iz svih dijelova [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]] te distribuirano raznim [[Nijemci|njemačkim]] državama i [[Markgrofovija Moravska|Markgrofoviji Moravskoj]], a do jeseni [[1808.]] dodano je još {{Broj|4000|£}}. Iako su odbor u početku činili samo aktivisti Biblijskog društva, proširen je njegov [[Društvo|društveni]] doseg kada je kampanja oživljena početkom [[1814.]] godine. U roku od godinu dana, odbor je prikupio gotovo {{Broj|114000|£}}. Istodobno je srodna udruga prikupila gotovo {{Broj|12000|£}}, a britanski [[parlament]] izdao je potporu s još {{Broj|100000|£}}. Sva ta sredstva pomoći podijelili su londonski [[Dobrovoljni rad|volonterski]] odbor i njegove njemačke kolege.<ref>{{Citiranje časopisa |last=Götz |first=Norbert |title=The Good Plumpuddings’ Belief: British Voluntary Aid to Sweden During the Napoleonic Wars |trans-title=Dobro Plumpuddingsovo uvjerenje: Britanska dobrovoljna pomoć Švedskoj tijekom Napoleonovih ratova |url=https://www.growkudos.com/publications/10.1080%252F07075332.2014.918559/reader |journal=The International History Review [Međunarodni pregled povijesti] |language=en |publisher=Taylor & Francis Group |publication-date=2014-06-06 |volume=37 |issue=3 |pages=519–539 |doi=10.1080/07075332.2014.918559 |issn=0707-5332}}</ref>

== Stanje u Poljskoj (1807. – 1815.) ==

[[Datoteka:January_Suchodolski,_Bitwa_pod_Somosierrą.jpg|mini|300x300px|Poljsko [[Konjica|konjaništvo]] u [[Bitka kod Somosierre|Bitki kod Somosierre]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] ([[30. studenoga]] [[1808.]]).]]

[[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavsku Uniju]] su, nedugo prije rata, podijelila njezina tri velika susjeda ([[Habsburška Monarhija]], Kraljevina Pruska i [[Rusko Carstvo]]), no Napoleon je na njezinim prostorima stvorio moćnu predstražu svog [[carstva]] – [[Varšavsko Vojvodstvo]], koje je od samog početka ovisilo o [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom Carstvu]]. Vojvodstvo se sastojalo od područja koje su Habsburška Monarhija i [[Kraljevina Pruska]] oduzele bivšoj Poljsko-Litavskoj Uniji. Njezin [[veliki vojvoda]] bio je Napoleonov saveznik, saski kralj [[Fridrik August I., saski kralj|Fridrik August I.]], ali je Napoleon također imenovao intendante koji su vodili državu.<ref name=":4">{{Citiranje knjige |last=von Pivka |first=Otto |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781780965499&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon's Polish Troops |date=2012-03-20 |publisher=Osprey Publishing Limited |others=Roffe, Michael (ilustrator) |isbn=978-1-78096-549-9 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=8–10 |language=en |trans-title=Napoleonove poljske trupe |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515091845/https://books.google.com/books?id=ETYsTuIaKkQC&pg=PA8 |archive-date=2016-05-15}}</ref>

[[Stanovništvo]] od oko {{Broj|4300000}} [[Čovjek|ljudi]] oslobođeno je [[Okupacija|okupacije]] te je do [[1814.]] godine poslalo oko {{Broj|200000}} ljudi u Napoleonove [[Vojska|vojske]], a to je uključivalo oko {{Broj|90000}} onih koji su s njim marširali do [[Moskva|Moskve]], a samo nekolicina njih je domarširala natrag.<ref name=":4" /> [[Rusi]] su se snažno protivili svakom pomaku prema [[Nezavisnost|nezavisnoj]] Poljskoj i jedan od razloga zašto je Napoleon [[1812.]] godine napao [[Rusko Carstvo]] bio je da ih kazni. Veliko Varšavsko Vojvodstvo je [[1815.]] godine pripojeno Ruskom Carstvu kao poluautonomna [[Kongresna Poljska]].<ref name=":5">{{Citiranje knjige |last=Grab |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781403937575&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Transformation of Europe |date=2017-03-09 |publisher=Macmillan International Higher Education; [[Bloomsbury Publishing]]; Palgrave Macmillan |isbn=978-1-4039-3757-5 |pages=176–187 |language=en |trans-title=Napoleon i transformacija Europe |orig-date=17. srpnja 2003.}}</ref><ref name=":6">{{Citiranje knjige |last=Riley |first=J. P. |url=https://books.google.hr/books?id=beq3AAAAQBAJ&redir_esc=y |title=Napoleon and the World War of 1813: Lessons in Coalition Warfighting |date=2013-09-05 |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-32135-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=27–28 |language=en |trans-title=Napoleon i svjetski rat 1813.: Lekcije iz koalicijskog ratovanja}}</ref>

Poljska je ponovno postala nezavisna [[država]] (kao [[Druga Poljska Republika|Druga Poljska Reublika]]) tek nakon raspada Ruskog Carstva ([[1918.]]). [[Napoleon Bonaparte|Napoleonov]] utjecaj na Poljsku bio je ogroman, uključujući njegov pravni [[kodeks]] (''[[Code Napoléon]]''), ukidanje [[Kmetstvo|kmetstva]] i uvođenje moderne [[Birokracija|birokracije]] srednje klase.<ref name=":5" /><ref name=":6" />

== Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1808. – 1814.) ==

{{Glavni|Španjolski rat za neovisnost|l1=Španjolski rat za neovisnost/Pirenejski rat}}

[[Datoteka:Antoine-Jean_Gros_-_Capitulation_de_Madrid,_le_4_décembre_1808.jpg|mini|300x300px|[[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] prihvaća predaju [[Madrid]]a.]]

[[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] započeo je kada je [[Kraljevina Portugal]] nastavila trgovinu s [[Britansko Carstvo|Britanskim Carstvom]], unatoč francuskim ograničenjima. Kada [[Španjolska]] nije uspjela održati Kontinentalnu blokadu, nelagodni španjolski-francuski savez završio je samo po imenu. Francusko Carstvo postupno je napadalo španjolski [[Državno područje|teritorij]] dok nije zauzelo [[Madrid]] i uspostavilo [[Napoleonska Španjolska|marionetsku monarhiju]]. To je izazvalo eksploziju narodnih [[pobuna]] diljem Španjolske, a ubrzo je uslijedilo i snažno britansko uplitanje u sukob.

[[Datoteka:El_dos_de_mayo_de_1808_en_Madrid.jpg|mini|300x300px|[[Francisco Goya|'''Francisco Goya''']] (1814.): [[Drugi svibnja 1808.|Drugi svibnja 1808. u Madridu: Juriš Mameluka]] ([[Španjolski jezik|špa.]] ''El 2 de mayo de 1808 en Madrid: La carga de los mamelucos'').]]

Nakon poraza u Španjolskoj koje je Francuska pretrpjela, Napoleon je preuzeo [[vlast]] i uživao u uspjehu, ponovno zauzevši [[Madrid]], porazivši [[Kastiljci|Španjolce]] i prisilivši brojčano nadjačanu britansku [[Vojska|vojsku]] na povlačenje s [[Pirenejski poluotok|Pirenejskog poluotoka]] u [[Bitka kod Corunne|Bitki kod Corunne]] ([[16. siječnja]] [[1809.]]), a kada je otišao, [[Gerilsko ratovanje|gerilski rat]] protiv njegovih snaga na selu nastavio je vezati velik broj vojnika. Izbijanje [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]] spriječilo je Napoleona da uspješno završi [[Vojna operacija|operacije]] protiv britanskih snaga zbog čega je njegov odlazak u [[Austrijsko Carstvo]] bio nužan te se nakon toga nikada više nije vratio na Pirenejski poluotok. [[Britanci]] su tada poslali svježu vojsku pod zapovjedništvom [[Arthur Wellesley, vojvoda od Wellingtona|Sir Arthura Wellesleya]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Fremont-Barnes |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books?id=NpeHCwAAQBAJ&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (3): The Peninsular War 1807–1814 |date=2014-06-06 |publisher=[[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-4728-0975-9 |volume=3 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (3): Poluotočni rat 1807. – 1814.}}</ref> Neko su vrijeme Britanci i [[Portugalci]] ostali ograničeni na područje oko [[Lisabon]]a iza svojih neosvojivih [[Linije Torres Vedrasa|Linija Torres Vedrasa]], dok su njihovi španjolski saveznici bili opsjednuti u [[Cádiz (grad)|Cádizu]].

[[Datoteka:Lines of Torres Vedras.jpg|mini|250px|[[Linije Torres Vedrasa]] na [[zemljovid]]u.]]

Pirenejski se rat pokazao velikom [[Katastrofa|katastrofom]] za Francusko Carstvo. [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je dobro prošao dok je bio izravno zadužen, ali ozbiljni gubitci su uslijedili nakon njegovog odlaska, jer je ozbiljno podcijenio koliko će ljudstva biti potrebno. Napori u Španjolskoj bili su gubitak [[Novac|novca]], [[Djelatnik|radne snage]] i [[prestiž]]a. Povjesničar [[David Gates]] taj je sukob nazvao ''„španjolskim čirom”''.<ref>{{Citiranje knjige |last=Gates |first=David |url=https://books.google.hr/books?id=VN9nAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Spanish Ulcer: A History of the Peninsular War |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Allen & Unwin Book Publishers |year=1986 |isbn=978-0-04-940079-5 |language=en |trans-title=Španjolski čir: povijest Poluotočnog rata}}</ref>

Napoleon je shvatio da je to bila [[katastrofa]] po njega, napisavši kasnije:

{{Citat5|Taj me nesretni rat uništio [podijelio je moje snage]… Sve okolnosti mojih katastrofa svezane su u tom kobnom čvoru.<ref>{{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://books.google.hr/books/about/War_in_an_Age_of_Revolution_1775_1815.html?id=E2WtMq4LF90C&redir_esc=y |title=War in an Age of Revolution, 1775–1815 |date=2010-02-08 |publisher=[[Cambridge University Press |Cambridge University Press & Assessment]] |isbn=978-0-521-89996-3 |editor-last=Chickering |editor-first=Roger |location=[[Sveučilište u Cambridgeu |Sveučilište Cambridge]], [[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&pg=PA243&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false 243] |language=en |trans-title=Rat u doba Revolucije, 1775. – 1815. |chapter=Partisan Warfare in Spain and Total War |trans-chapter=Partizansko ratovanje u Španjolskoj i totalni rat |editor-last2=Förster |editor-first2=Stig |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&pg=PA243&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://uncpress.org/book/9780807857212/the-fatal-knot/ |title=The Fatal Knot: The Guerrilla War in Navarre and the Defeat of Napoleon in Spain |date=2005-11 |publisher=The University of North Carolina Press Books |isbn=978-0-8078-5721-2 |location=Chapel Hill, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Kobni čvor: Gerilski rat u Navarri i Napoleonov poraz u Španjolskoj |orig-year=1994}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Heritage History - Products |trans-title=Baštinska povijest – Produkti |url=https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&s=char-dir&f=napoleon |access-date=2023-09-24 |lang=en |website=www.heritage-history.com}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Popular Resistance Napoleon Could not Defeat |trans-title=Narodni otpor kojeg Napoleon nije mogao poraziti |url=https://www.versobooks.com/blogs/news/the-popular-resistance-napoleon-could-not-defeat |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Verso |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=Proper Military Balance As A Hedge Against An Uncertain Future |trans-title=Ispravna vojna ravnoteža kao zaštita od neizvjesne budućnosti |url=https://www.hoover.org/research/proper-military-balance-hedge-against-uncertain-future |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Hoover Institution |language=en}}</ref><ref>{{Citiranje weba |title=The Spanish Ulcer |trans-title=Španjolski čir |url=https://www.neh.gov/humanities/2010/januaryfebruary/feature/the-spanish-ulcer |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Endowment for the Humanities |language=en}}</ref>|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

[[Kampanja|Kampanje]] na poluotoku bile su svjedokom 60 velikih [[Bitka|bitaka]] i 30 velikih [[opsada]], više nego bilo koji drugi Napoleonov sukob, te su trajale više od šest [[godina]], daleko dulje od bilo kojih drugih sukoba Napoleonskih ratova. [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] i njegovi saveznici imali su najmanje {{Broj|91000}} poginulih u borbi i {{Broj|237000}} ranjenih na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books?id=kNzCDgAAQBAJ&redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015, 4th ed |date=2017-04-24 |publisher=McFarland & Company, Inc. |isbn=978-1-4766-2585-0 |edition=4. |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=157 |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015., 4. izd.}}</ref> Od [[1812.]] godine, [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] spojio se s [[Rat Šeste koalicije|Ratom Šeste koalicije]].

[[Datoteka:Arc de Triomphe mg 6835.jpg|mini|250px|Popis francuskih pobjeda u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejskom ratu]] popisane na zidu [[Slavoluk pobjede u Parizu|Slavoluka pobjede]] u [[Pariz]]u.]]

== Dalmatinska kampanja (1809.) ==

Dalmatinska kampanja manje je [[ratište]] i [[kampanja]] koja se sastojala od nekoliko bitaka vođenih od [[30. travnja]] do [[21. svibnja]] [[1809.]] godine između vojnika [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonskog Francuskog Carstva]] pod vodstvom maršala [[Auguste Marmont|Augustea Marmonta]] i trupi [[Austrijsko Carstvo|Austrijskog Carstva]] pod vodstvom [[Andreas von Stoičević|Andreasa von Stoičevića]] i [[Matija Rebrović Razbojski|Matije Rebrovića Razbojskog]]. Austrijske su postrojbe potkraj [[Travanj|travnja]] protjerali Francuze s njihovih položaja na rijeci [[Zrmanja|Zrmanji]] u današnjoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]], no, sredinom [[Svibanj|svibnja]], francuski [[protunapad]] natjerao je iste nazad. Branitelji su pružili snažan otpor, ali se na kraju Marmont probio iz [[Dalmacija|Dalmacije]] i pridružio vojsci cara [[Napoleon Bonaparte|Napoleona I. Bonapartea]] kod [[Beč]]a s preko {{N|10000}} [[vojnik]]a. Kampanja se vodila tijekom [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]].

Na početku sukoba austrijske su trupe prodrle preko Zrmanje i prisilile Francuze da se vrate u utvrđene [[grad]]ove. Nakon austrijskog poraza i kasnijeg povlačenja [[Vojska|vojske]] nadvojvode [[Ivan Austrijski|Ivana Austrijskog]] iz današnje [[Italija|Italije]], Marmont je pokrenuo vlastitu [[Napad|ofenzivu]]. Francuzi su pobijedili Austrijance kod [[Pribudić]]a, zarobili Stoičevića i krenuli prema sjeveru. Još dvije borbe vođene su kod [[Gračac]]a ([[17. svibnja]]) i [[Gospić]]a ([[21. svibnja]]) prije nego što je Marmont stigao do [[Ljubljana|Ljubljane]] u [[Kranjska|Kranjskoj]]. Nastavljajući prema [[sjever]]u, francuski se general borio u [[Bitka kod Graza|Bitki kod Graza]] ([[24. lipnja|24.]] – [[26. lipnja]]<ref>{{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Battle of Graz: Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Bitka kod Graza: Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz|url-status=dead|access-date=2024-01-01|website=history-maps.com|language=en|archive-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101142843/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz}}</ref>) i odlučujućoj [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]] ([[5. srpnja|5.]] i [[6. srpnja]]<ref>{{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-08-16|others=Étiève-Cartwright, Babeth {{Small|(prijevod)}}|title=Bataille de Wagram|trans-title=Bitka kod Wagrama|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/2-2267/bataille-de-wagram/|url-status=live|access-date=2024-01-01|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}</ref>).

== Rat Pete koalicije (1809.) ==

{{Glavni|Rat Pete koalicije}}

Peta protunapoleonska koalicija formirana je dok je Britansko Carstvo bilo uključeno u [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]] u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Kraljevina Portugal|Portugalu]].

[[More]] je postalo glavno [[ratište]] protiv Napoleonovih saveznika. [[Austrijsko Carstvo]], koje je prethodno bilo saveznik [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]], iskoristilo je priliku da pokuša vratiti svoje carske [[Državno područje|teritorije]] u Njemačkoj koje je kontrolirala prije [[Bitka kod Austerlitza|Bitke kod Austerlitza]]. Za vrijeme [[Rat Pete koalicije|Rata Pete koalicije]], [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] nizala je pobjede u [[Francusko carstvo|francuskim kolonijama]]. Na [[Kopno|kopnu]] su glavne bitke uključivale [[Bitka kod Raszyna|Bitku kod Raszyna]], [[Bitka kod Eckmühla|Bitku kod Eckmühla]], [[Bitka kod Raaba|Bitku kod Raaba]], [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitku kod Aspern-Esslinga]] i [[Bitka kod Wagrama|Bitku kod Wagrama]].

{{Multiple image
| align = right
| caption_align = center
| header_align = center
| total_width = 650
| image1 = Ratisbon and vicinity, 17 - 19 April, 1809.jpg
| image2 = Eckmuhl April 21.jpg
| image3 = Vienna and vicinity, 22 May 1809.jpg
| image4 = Wagram and vicinity, 5 July 1809.jpg
| footer = Strateške situacije slijeva nadesno, od vrha do dna: [[Regensburg]] i okolica, [[Bitka kod Eckmühla]] i ''Landhutski manevar'', [[Bitka kod Aspern-Esslinga]], [[Bitka kod Wagrama]] (sjeveroistočno od [[Beč]]a).
}}

Na [[Kopno|kopnu]] je Peta koalicija pokušala poduzeti nekoliko opsežnih vojnih pothvata. [[Walcherenska kampanja]], uključivala je dvostruki napor britanske [[Vojska|vojske]] i Kraljevske ratne mornarice da olakšaju austrijskim snagama pod intenzivnim francuskim pritiskom. Završilo je katastrofom nakon što [[zapovjednik]] John Pitt nije uspio zauzeti pomorsku [[Baza|bazu]] grada [[Antwerpen]]a koja je tada bila pod francuskom kontrolom.

Britanske [[Vojna operacija|vojne operacije]] na kopnu (osim na [[Pirenejski poluotok|Pirenejskom poluotoku]]) ostale su ograničene na ''hit-and-run'' ([[Hrvatski jezik|hrv.]] ''„udari-i-bježi”'') operacije koje je [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] provodila, a ista je dominirala morem nakon što je srušila gotovo sve značajne pomorske položaje [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskoga Carstva]] i njegovih saveznika te blokirala ono što je preostalo od francuskih pomorskih snaga u jako utvrđenim [[luka]]ma. Te brze ofenzivne operacije bile su uglavnom usmjerene na uništavanje blokirane francuske [[Ratna mornarica|mornarice]] i [[Trgovački brod|trgovačkog broda]] te prekid francuskih opskrbe, komunikacija i vojnih jedinica stacioniranih u blizini obale.

Kada su britanski saveznici izvodili [[Akcija|vojne akcije]] unutar nekoliko desetaka [[milja]] od mora, [[Britanska kraljevska ratna mornarica]] bi stigla, iskrcala trupe i zalihe te pomogla kopnenim snagama Koalicije u operacijama. [[Ratni brod|Brodovi]] Kraljevske ratne mornarice pružali su [[Topništvo|topničku]] potporu protiv francuskih jedinica kada su borbe bile dovoljno blizu [[Obala|obale]]. [[Vještina|Sposobnost]] i kvaliteta kopnenih snaga bila je glavni čimbenik tih operacijama – kada je djelovala s neiskusnim [[Gerilsko ratovanje|gerilskim]] snagama u [[Španjolska|Španjolskoj]], Kraljevska mornarica ponekad nije uspjela postići svoje [[Telos|ciljeve]] zbog nedostatka ljudstva koje su gerilski saveznici mornarice obećali dostaviti.

Godine [[1807.]], Francusko Carstvo pokušalo je prisiliti [[Kraljevina Portugal|Kraljevinu Portugal]] da se pridruži Kontinentalnoj blokadi, trgovački [[embargo]] protiv [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Ujedinjenog Kraljevstva]]. Kada je portugalski [[princ]]-[[regent]] Joao VI. odbio pridružiti se, Napoleon je poslao generala [[Jean-Andoche Junot]]a da napadne Kraljevinu Portugal, što je rezultiralo šestogodišnjim [[Španjolski rat za neovisnost|Poluotočnim ratom]]. Nakon što je poraženo [[1805.]] godine, [[Austrijsko Carstvo]] provelo je tri godine reformirajući svoju vojsku, a potaknuto događajima u [[Španjolska|Španjolskoj]], tražilo je još jedan sukob s Francuskim Carstvom kako bi se osvetilo za poraze te vratilo izgubljeni teritorij i moć. Austrijskom su Carstvu nedostajali saveznici u Srednjoj Europi, a s [[Kraljevina Pruska|Kraljevinom Pruskom]] je od [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] zatražilo da [[Financije|financira]] njihove vojne kampanje i pokrene vojnu kampanju u Njemačkoj. Austrijsko je Carstvo primilo {{Broj|250000|£}} u [[Srebro|srebru]], uz daljnjih {{Broj|1000000|£}} obećanih za buduće troškove. Britanija je obećala kampanju u [[Niske Zemlje|Niskim Zemljama]] i obnovu svoje kampanje u Španjolskoj. Nakon što je Kraljevina Pruska odlučila ne ući u rat, Peta se koalicija formalno sastojala od Austrijskog Carstva, Kraljevine Portugala, Britanskog Carstva, [[Kraljevina Sicilija|Kraljevine Sicilije]], Španjolske i [[Kraljevina Sardinija|Kraljevine Sardinije]]. [[Rusko Carstvo]] ostalo je [[Neutralnost|neutralno]], iako je bilo francuski saveznik.<ref>{{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Zemljovid i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition|url-status=dead|access-date=2023-09-28|website=history-maps.com|language=en|archive-date=28. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928183342/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition}}</ref>

[[Austrijsko Carstvo]] postiglo je neke početne pobjede protiv slabo raspoređene [[Vojska|vojske]] maršala [[Louis Alexandre Berthier|Louisa Alexandrea Berthiera]], kojemu je [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] ostavio samo {{Broj|170000}} vojnika da brane cijelu [[Istok|istočnu]] granicu [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]] ([[1790-ih]] je {{Broj|800000}} [[vojnik]]a izvršilo isti zadatak, ali držeći mnogo kraći [[Bojište|front]]).

[[Datoteka:Strategic_Situation_of_Europe_1809.jpg|mini|300x300px|Strateška situacija u [[Europa|Europi]] ([[1. veljače]] [[1809.]]).]]

Na istoku je [[Austrijsko Carstvo]] prodrlo u [[Varšavsko Vojvodstvo]], ali je pretrpjelo poraz u [[Bitka kod Raszyna|Bitki kod Raszyna]] ([[19. travnja]] [[1809.]]). Vojska Varšavskog Vojvodstva zauzela je [[Galicija (srednja Europa)|Zapadnu Galiciju]] nakon svoga ranijeg uspjeha. Napoleon je osobno preuzeo [[Stožer|zapovjedništvo]] i pojačao vojsku za [[protunapad]] na Austrijsko Carstvo. Nakon nekoliko manjih [[Bitka|bitaka]], dobro vođena kampanja natjerala je [[Austrijanci|Austrijance]] na povlačenje iz [[Bavarska|Bavarske]], a Napoleon je napredovao u Austrijsko Carstvo. Njegov užurban pokušaj prijelaza [[Dunav]]a rezultirao je velikom [[Bitka kod Aspern-Esslinga|Bitkom kod Aspern-Esslinga]] ([[22. svibnja]] [[1809.]]), Napoleonovim prvim značajnim [[Taktika|taktičkim]] porazom. Austrijski [[nadvojvoda]] Karlo Josip, nije uspio nastaviti pobjedu, dopustivši Napoleonu da se pripremi i zauzme [[Beč]] početkom [[Srpanj|srpnja]] [[1809.]] godine te porazi [[Austrijsko Carstvo]] u [[Bitka kod Wagrama|Bitki kod Wagrama]] ([[5. srpnja|5.]] – [[6. srpnja]]). Usred te bitke maršal [[Jean-Baptiste Bernadotte]] lišen je zapovjedništva nakon što se povukao suprotno Napoleonovim naredbama. Ubrzo nakon toga, Bernadotte je prihvatio ponudu [[Švedsko Carstvo|Švedskog Carstva]] da popuni upražnjeno mjesto tamošnjeg [[prijestolonasljednik]]a, a kasnije je aktivno sudjelovao u [[rat]]ovima protiv Napoleona.

Rat Pete koalicije završio je [[Mir u Schönbrunnu|Schönbrunnskim mirom]] ([[14. listopada]] [[1809.]]). Na [[istok]]u su se samo [[tirol]]ski pobunjenici predvođeni [[Andreas Hofer|Andreasom Hoferom]] nastavili boriti protiv francusko-[[Bavarska|bavarske]] vojske dok nisu konačno poraženi u [[Studeni|studenom]] [[1809.]] godine, dok se na [[zapad]]u nastavio [[Španjolski rat za neovisnost|Pirenejski rat]]. Ekonomski se rat između [[Britansko Carstvo|Britanskog Carstva]] i Napoleona nastavio – [[Britanci]] su nastavili pomorsku blokadu [[Državno područje|teritorija]] koji je bio pod francuskom kontrolom. Zbog nedostatka [[Vojska|vojske]] i [[Organizacija|organizacije]], dogodila su se mnoga kršenja [[Kontinentalna blokada|Kontinentalne blokade]], koji je uglavnom bio neučinkovit i napravio malu ekonomsku štetu [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Britaniji]]. Obje su strane ušle u daljnje sukobe u pokušaju da svatko provedu svoju blokadu, a Napoleon je napao [[Španjolska|Španjolsku]] i [[Rusko Carstvo]] shvativši da opsežna [[trgovina]] ide preko njih.<ref>{{Citiranje knjige |last=Thompson |first=James Matthew |title=Napoleon Bonaparte: His Rise and Fall |publisher=Basil Blackwell |year=1952 |pages=235–240 |language=en |trans-title=Napoleon Bonaparte: Njegov uspon i pad}}</ref>

Ubrzo je [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] doseglo svoj najveći teritorijalni opseg. Napoleon je [[Vjenčanje|oženio]] austrijsku nadvojvotkinju [[Marija Lujza, vojvotkinja od Parme|Mariju Lujzu]] s ciljem da osigura stabilniji savez s [[Austrijsko Carstvo|Austrijskim Carstvom]] te da caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] osigura [[Prijestolonasljednik|nasljednika]]. Osim Francuskog Carstva, Napoleon je kontrolirao [[Helvetska Republika|Helvetsku Republiku]], [[Rajnska konfederacija|Rajnsku konfederaciju]], [[Varšavsko Vojvodstvo|Veliko Varšavsko Vojvodstvo]] i [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italiju]].

[[Datoteka:Europe_1812_map_en.png|mini|300x300px|[[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]] na vrhuncu svoje [[Državno područje|teritorijalne]] moći ([[crvena]] granica).]]

[[Datoteka:French_Empire_on_World_1812.png|mini|300x300px|[[Zemljovid svijeta]] prikazuje Francusko Carstvo s [[kolonija]]ma (obojano [[Zelena|zelenom]]) na vrhuncu teritorijalne [[moć]]i.]]
Teritoriji u savezu s Napoleonom uključivali su:

* [[Španjolska|Španjolsku]] (pod Napoleonovim starijim bratom [[Joseph Bonaparte|Josephom Bonaparteom]]),
* [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]] (pod [[Joachim Murat|Joachimom Muratom]], suprugom Napoleonove sestre [[Caroline Bonaparte]]),
* [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] (pod [[Fridrik VI., kralj Danske i Norveške|Fridrikom VI.]]),
* [[Austrijsko Carstvo]] (pod [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjom II.]]),
* [[Kraljevina Pruska|Kraljevinu Prusku]] (pod [[Fridrik Vilim III., pruski kralj|Fridrikom Vilimom III.]]),
* [[Švedsko Carstvo]] (pod [[Karlo XIII. Švedski|Karlom XIII.]]),
* [[Kneževina Lucca i Piombino|Kneževinu Lucca-Piombino]] (pod Napoleonovom sestrom [[Élisa Bonaparte|Élisom Bonaparte]] i njezinim [[suprug]]om [[Felice Baciocchi|Feliceom Baciocchijem]]),
* [[Kraljevina Vestfalija|Kraljevinu Vestfaliju]] (pod Napoleonovim mlađim bratom [[Jérôme Bonaparte|Jérômeom Bonaparteom]]).

== Napoleonova invazija na Rusko Carstvo (1812.) ==

{{Glavni|Napoleonova invazija na Rusiju}}

[[Mir u Tilzitu]] rezultirao je [[Anglo-ruski pomorski rat|Anglo-ruskim pomorskim ratom]] ([[1807.]] – [[1812.]]). Car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]] objavio je rat Britanskom Carstvu nakon napada na [[Danska-Norveška|Dansku-Norvešku]] u rujnu 1807. godine. Britanski ratnici podržavali su švedsku [[Flota|flotu]] tijekom [[Finski rat (1808. – 1809.)|Finskog rata]] ([[1808.]] – [[1809.]]) i izvojevali pobjede nad [[Rusi]]ma u [[Finski zaljev|Finskom zaljevu]] u [[Srpanj|srpnju]] [[1808.]] i [[kolovoz]]u [[1809.]] godine. Uspjeh ruske vojske na kopnu prisilio je [[Švedsko Carstvo]] da potpiše [[Mirovni sporazum|mirovne sporazume]] s Ruskim Carstvom ([[1809.]]) i s Francuskim Carstvom ([[1810.]]) te da se pridruži [[Blokada|blokadi]] Britanskog Carstva. No, francusko-ruski odnosi postupno su se pogoršavali nakon [[1810.]] godine, a ruski [[rat]] s Britanskim Carstvom je zapravo završio. U [[Travanj|travnju]] [[1812.]] godine, Britansko, Rusko i Švedsko Carstvo potpisali su tajne [[Ugovor|sporazume]] usmjerene protiv Napoleona.<ref>{{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=C3FpAAAAMAAJ& |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld & Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}</ref>

Središnji spor i za Napoleona i za cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] bila je kontrola nad Poljskom, a obojica su ju za sebe htjeli kao poluneovisnu [[Država|državu]] koju mogu kontrolirati. Kao što [[Charles Esdaile]] primjećuje: ''„Implicitno u ideji ruske Poljske bio je, naravno, rat protiv Napoleona.”''<ref>{{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=438 |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}</ref> [[Paul W. Schroeder]] kaže da je Poljska bila ''„osnovni uzrok”'' Napoleonovog rata s [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]], a rusko odbijanje da podrži Kontinentalnu blokadu također je bio razlog.<ref>{{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=419 |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}</ref>

Godine [[1812.|1812]]., na vrhuncu svoje moći, Napoleon je napao Rusko Carstvo s paneuropskom ''Grande Armée'', koja se sastojala od {{Broj|450000}} ljudi ({{Broj|200000}} [[Francuzi|Francuza]], dok su ostali vojnici saveznika ili podređenih područja). Francuske su snage [[24. lipnja]] [[1812.]] godine prešle rijeku [[Njemen]]. Rusija je objavila Domovinski rat ([[Ruski jezik|rus.]] Отечественная война), a Napoleon Drugi poljski rat ([[Francuski jezik|fra.]] ''Deuxième guerre de Pologne''). [[Poljaci]] su gotovo {{Broj|100000}} svojih ljudi dali u invazijske snage, ali protiv njihovih očekivanja, Napoleon je izbjegao bilo kakve ustupke Poljskoj, imajući u vidu daljnje [[Pregovori|pregovore]] s Ruskim Carstvom.<ref>{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref>

''Grande Armée'' marširala je Ruskim Carstvom, pobijedivši u nekim relativno manjim borbama i [[Prva bitka kod Smolenska|Prvoj bitki kod Smolenska]] ([[16. kolovoza|16.]] – [[18. kolovoza]]). Istih [[dan]]a, desno krilo ruske vojske pod zapovjedništvom [[general]]a Petra Wittgensteina zaustavilo je dio francuske vojske predvođen [[maršal]]om [[Nicolas Oudinot|Nicolasom Oudinotom]] u [[Bitka kod Polocka|Bitki kod Polocka]] ([[17. kolovoza|17.]] – [[18. kolovoza]]). Time je spriječen francuski marš na ruski glavni grad [[Sankt-Peterburg]]. Sudbina invazije odlučena je u [[Moskva|Moskvi]], gdje je Napoleon osobno vodio svoje snage.

Rusko je Carstvo koristilo taktiku [[Spaljena zemlja|spaljene zemlje]] te je maltretirala ''Grande Armée'' [[Kozaci|kozačkom]] lakom konjicom. ''Grande Armée'' nije prilagodila svoje operativne metode kao odgovor,<ref>{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=138–140 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref> a to je dovelo do gubitaka glavne kolone ''Grande Armée'', koji su u jednom slučaju iznosili {{N|95000}} ljudi (uključujući [[Vojni bjegunac|dezertere]]) u samo [[tjedan]] dana.<ref>{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=185 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref>

Glavnina ruske vojske povlačila se gotovo tri [[Mjesec (razdoblje)|mjeseca]]; stalno povlačenje dovelo je do nepopularnosti feldmaršala [[Michael Andreas Barclay de Tolly|Michaela Andreasa Barclaya de Tollyja]] i veterana [[Mihail Kutuzov|Mihaila Kutuzova]], kojega je [[car]] Aleksandar I. postavio za novog [[Vrhovni zapovjednik|vrhovnog zapovjednika]]. Konačno, dvije su se vojske [[7. rujna]] uključile u [[Bitka kod Borodina|Bitku kod Borodina]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Haythornthwaite |first=Philip J. |url=https://books.google.hr/books?id=MC3DCwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Borodino 1812: Napoleon’s great gamble |date=2012-09-20 |publisher=Bloomsbury Publishing |others=Dennis, Petter (ilustrator) |isbn=978-1-78096-881-0 |language=en |trans-title=Borodino 1812.: Napoleonov velik rizik}}</ref> u blizini Moskve. Bitka je bila najveća i najkrvavija jednodnevna vojna akcija Napoleonskih ratova, u kojoj je sudjelovalo {{Broj|228000}} – {{Broj|295000}} ljudi ({{Broj|103000}} – {{Broj|135000}} na [[Napoleonsko Francusko Carstvo|francuskoj]] strani<ref name=":8">{{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip |url=https://books.google.hr/books/about/Citizen_Emperor.html?id=jX9XAQAAQBAJ&redir_esc=y |title=Citizen Emperor: Napoleon in Power, 1799. – 1815. |date=2013-11-07 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]]; Yale University Press |isbn=978-1-408-83781-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=383 |language=en |trans-title=Građanski car: Napoleon na vlasti, 1799. – 1815.}}</ref> i {{Broj|125000}} – {{Broj|160000}} na [[Rusko Carstvo|ruskoj]] strani<ref name=":8" />) i rezultirala s oko {{Broj|73000}} – {{Broj|87000}} žrtava ({{Broj|28000}}<ref>{{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/mode/1up |title=Moscow 1812: Napoleon's Fatal March |date=2004-08-03 |publisher=HarperCollins Publishers LLC |isbn=978-0-061-07558-2 |location=195 Broadway, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=[https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/page/288/mode/1up 288] |language=en |trans-title=Moskva 1812.: Napoleonov kobni marš}}</ref> – {{Broj|35000}} na francuskoj strani<ref name=":7">{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=255 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref> i {{Broj|45000}} – {{Broj|52000}} na ruskoj strani<ref name=":7" />). Bitka je bila neodlučna – Francuzi su zauzeli glavne položaje na [[Bojište|bojnom polju]], ali nisu uspjeli uništiti rusku vojsku. [[Logistika|Logističke]] poteškoće značile su da se francuski gubitci nisu mogli nadomjestiti, za razliku od ruskih.

[[Datoteka:Battle_of_Borodino_1812.png|mini|280x280px|[[Louis-François Lejeune]]: Prikaz [[Bitka kod Borodina|Bitke kod Borodina]] (izvorno: ''Bitka kod Moskve, 7. rujna 1812.'').]]

Napoleon je [[14. rujna]] ušao u Moskvu, nakon što se ruska vojska ponovno povukla.<ref>{{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=253–254 |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}</ref> Do tada su [[Rusi]] uglavnom [[Evakuacija i spašavanje|evakuirali]] grad i pustili [[kriminal]]ce iz [[zatvor]]a kako bi smetali Francuzima, a [[guverner]] [[Fjodor Rostopčin]] naredio je da se grad [[Gorenje|spali]],<ref>{{Citiranje knjige |last=de Caulaincourt |first=Armand Augustin Louis |title=With Napoleon in Russia: The Memoirs of General de Caulaincourt, duke of Vicenza |publisher=William Morrow and Company |year=1935 |editor-last=Hanoteau |editor-first=Jean |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=107–109 |language=en |trans-title=S Napoleonom u Rusiji: Memoari generala de Caulaincourta, vojvode od Vicenze |chapter=Chapter VI: 'The fire' |trans-chapter=Poglavlje VI.: "Vatra" |editor-last2=Libaire |editor-first2=George}}</ref> što je i učinjeno.

[[Datoteka:Napoleon_in_burning_Moscow_-_Adam_Albrecht_(1841).jpg|mini|300x300px|[[Adam Albrecht]]: ''Napoleon u gorućoj Moskvi''.]]

Aleksandar I. odbio je [[Kapitulacija|kapitulirati]], a mirovni pregovori koje je Napoleon pokušao propali su. U [[listopad]]u, bez naznaka jasne [[Pobjeda|pobjede]] na vidiku, Napoleon je započeo Veliko povlačenje iz Moskve.

[[Datoteka:Napoleons_retreat_from_moscow.jpg|mini|280x280px|''Napoleonovo povlačenje iz Moskve'' (slika [[Nijemci|njemačkog]] autora [[Adolph Northen|Adolpha Northena]]).]]

U [[Bitka kod Malojaroslavca|Bitki kod Malojaroslavca]], Francuzi su pokušali doći do [[Kaluga|Kaluge]], gdje su mogli pronaći zalihe [[Hrana|hrane]] i stočne hrane. Popunjena ruska vojska blokirala je [[Cesta|cestu]], a Napoleon je bio prisiljen povući se istim putem kojim je došao do Moskve, kroz teško opustošena područja duž [[smolensk]]e ceste. Sljedećih tjedana, francuskoj ''Grande Armée'' zadat je katastrofalan udarac početkom ruske [[Zima|zime]], nedostatkom zaliha te stalnim [[Gerilsko ratovanje|gerilskim ratovanjem]] ruskih [[seljak]]a i neregularnih trupa.

[[Datoteka:Minard's_Map_(vectorized).svg|mini|325x325px|[[Charles Joseph Minard]]: Graf smanjenja veličine ''Grande Armée'' predstavljen širinom linije dok maršira do Moskve ([[Smeđa|smeđe]]) i natrag ([[Crna|crno]]).]]

Kada su ostaci Napoleonove vojske prešli rijeku [[Berezina|Berezinu]] u [[Studeni|studenom]], samo je {{Broj|27000}} sposobnih [[vojnik]]a preživjelo, s {{Broj|380000}} mrtvih ili nestalih i {{Broj|100000}} zarobljenih.<ref>{{Citiranje knjige |url=https://books.google.hr/books?id=IeQ5AAAACAAJ&redir_esc=y |title=The Wordsworth Pocket Encyclopedia |publisher=Wordsworth Editions |year=1993 |isbn=978-1-853-26301-9 |editor-last=Upshall |editor-first=Michael |location=Ware, Hertfordshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=17 |language=en |trans-title=Wordsworthova džepna enciklopedija}}</ref> Napoleon je tada napustio svoje ljude i vratio se u [[Pariz]] kako bi pripremio obranu od nadirućih Rusa. Kampanja je završila [[14. prosinca]] [[1812.]] godine, kada su posljednje neprijateljske trupe napustile Rusko Castvo. Rusi su izgubili oko {{Broj|210000}} ljudi, ali sa svojim kraćim linijama opskrbe ubrzo su obnovili svoje vojske.

=== Raspored vojnih snaga ===

{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
| colspan="2" bgcolor="#E8E9EB" |'''Obrambena strana – broj vojnika'''
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_Russia.svg|border|25x25px]] [[Rusko Carstvo]]
| align="right" |{{Broj|518000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 16">{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n47/mode/1up 16] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Russian regular forces |trans-chapter=Ruske regularne snage |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free |quote=The whole regular force of the empire at this time amounted to five hundred and eighteen thousand men. |trans-quote=Cjelokupna regularna vojska Carstva u to je vrijeme iznosila petsto osamnaest tisuća ljudi.}}</ref>
|-
| colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E9EB" |'''Ukupno: {{Broj|518000}}'''<ref name="Sir Wilson (1860.): 16" />
|}

{| class="wikitable" style="float:right; font-size:85%"
| colspan="2" bgcolor="#E8E9EB"  |'''Napoleonove sile (napadači) – broj vojnika'''
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_France_(1794–1815,_1830–1974).svg|border|25x25px]] [[Prvo Francusko Carstvo|Francusko Carstvo]]
| align="right" |{{Broj|850000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12">{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n43/mode/1up 12] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Russian regular forces |trans-chapter=Ruske regularne snage |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}</ref>
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_the_Napoleonic_Kingdom_of_Italy.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Italija (1805. – 1814.)|Kraljevstvo Italija]]
| align="right" |{{Broj|50000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Duchy_of_Warsaw_Standard.jpg|border|20x20px]] [[Varšavsko Vojvodstvo]]
| align="right" |{{Broj|60000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Bavaria_(striped).svg|border|25x25px]] [[Bavarska]]
| align="right" |{{Broj|40000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flag_of_Saxony.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Saska]]
| align="right" |{{Broj|30000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Westphalia.svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Vestfalija]]
| align="right" |{{Broj|30000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flagge_Königreich_Württemberg.svg|border|25x25px]] [[Kraljevstvo Württemberg]]
| align="right" |{{Broj|15000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Banner_of_Baden_(3^2).svg|border|25x25px]] [[Veliko Vojvodstvo Baden|Vojvodstvo Baden]]
| align="right" |{{Broj|9000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Imperial_Standard_of_Napoléon_I.svg|border|20x20px]] [[Rajnska konfederacija]]
| align="right" |{{Broj|23000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Prussia_(1803-1892).svg|border|25x25px]] [[Kraljevina Pruska]]
| align="right" |{{Broj|20000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
|[[Datoteka:Flag_of_the_Habsburg_Monarchy.svg|border|25x25px]] [[Austrijsko Carstvo]]
| align="right" |{{Broj|30000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
| align="left" |[[Datoteka:Flag_of_the_Kingdom_of_Naples_(1811).svg|border|25x25px]] [[Napoleonsko Napuljsko Kraljevstvo|Napuljsko Kraljevstvo]]
| align="right" |{{Broj|30000}}<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|-
| colspan="2" align="center" bgcolor="#E8E9EB" |'''Ukupno: {{Broj|1187000}}'''<ref name="Sir Wilson (1860.): 12" />
|}

=== Napoleonova objava rata ===

Predan politici širenja [[Katarina II. Velika|Katarine II. Velike]], Aleksandar I. izdao je [[ultimatum]] u [[Travanj|travnju]] [[1812.]], zahtijevajući evakuaciju francuskih trupa iz [[Kraljevina Pruska|Kraljevine Pruske]] i [[Varšavsko Vojvodstvo|Velikog Varšavskog Vojvodstva]]. Kada je Napoleon odabrao rat umjesto povlačenja, između [[8. lipnja|8.]] i [[20. lipnja]], trupe su ostale u stalnom pokretu, izdržavajući teške [[Koračnice|marševe]] usred velike [[Toplina|vrućine]].<ref>{{Citiranje weba |date=2022-02-14 |title=Württemberg in 1812 |trans-title=Württemberg u 1812. godini |url=https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/ |url-status=dead |access-date=2024-01-03 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=14. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220214092117/https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/}}</ref> Napoleonov primarni cilj bio je poraziti [[Ruska carska vojska|Rusku carsku vojsku]] i prisiliti cara [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] da se ponovno pridruži [[Kontinentalna blokada|Kontinentalnoj blokadi]].<ref>{{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780190262716&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon: A Concise Biography |publisher=Oxford University Press |year=2015 |isbn=978-0-19-026271-6 |edition=Ilustrirano |location=198 Madison Ave # 8, [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |NY]] 10016, [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=85 |language=en |trans-title=Napoleon: Sažeta biografija |chapter=5: Downfall, 1812–1815 |trans-chapter=5: Pad, 1812. – 1815. |access-date=2024-01-03}}</ref>

Dana [[22. lipnja]] [[1812.]] godine, [[Napoleon Bonaparte|Napoleon]] je objavio sljedeći proglas:

{{Citat5|Vojnici, počeo je Drugi poljski rat. Prvi je prekinut kod Friedlanda, a kod Tilzita se Rusija zavjetovala na vječni savez s Francuskom i rat s Englezima. Sada krši svoje zavjete i odbija dati bilo kakvo objašnjenje svojega čudnog ponašanja sve dok francuski orlovi ne pređu Rajnu i prepuste naše saveznike na milost i nemilost. Rusiju požuruje kob – njezine će se sudbine ispuniti. Misli li ona da smo degenerirani? Nismo li više vojnici koji su se borili kod Austerlitza? Ona nas postavlja između nečasti i rata – naš izbor ne može biti težak. Marširajmo onda naprijed, prijeđimo Niemen i prenesimo rat u njezinu zemlju. Ovaj Drugi poljski rat bit će jednako slavan za francusko oružje kao i prvi, ali mir koji ćemo sklopiti nosit će sa sobom vlastito jamstvo i okončat će kobni utjecaj koji je Rusija posljednjih pedeset godina vršila u Europi.<ref>{{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |pages=[https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n45/mode/1up 14–15] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |chapter=Napoleon's proclamation: June, 1812 |trans-chapter=Napoleonova proklamacija: Lipanj 1812. |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}</ref>|– [[Napoleon Bonaparte|Napoleon I. Bonaparte]]|color=#394577}}

=== Logistika ===

[[Datoteka:French_attack_in_1812_in_Russia.jpg|mini|285x285px|Francuski pješački napad.]]

Invazija na Rusko Carstvo oštro naglašava središnju ulogu [[Logistika|logistike]] u [[Vojna strategija|vojnoj strategiji]], osobito u situacijama kada raspoloživi [[Reljef|teren]] ne može izdržati veliki broj raspoređenih trupa.<ref>{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=138–159|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Napoleon se pomno pripremao za opskrbu svoje [[Vojska|vojske]],<ref name=":14">{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=270 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}</ref> značajno nadmašujući logističke napore prethodnih [[kampanja]].<ref name=":15">{{Citiranje knjige |last=Elting |first=John R. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780306807572&newbks=0&redir_esc=y |title=Swords Around A Throne: Napoleon's Grande Armée |date=1997-03-22 |publisher=Da Capo Press; Hachette Books |isbn=978-0-306-80757-2 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=566 |language=en |trans-title=Mačevi oko prijestolja: Napoleonova Grande Armée |access-date=2023-01-03 |orig-year=1988}}</ref> Kako bi se održala ''Grande Armée'' i njezine [[Vojna operacija|vojne operacije]], [[Mobilizacija|mobilizirano]] je dvadeset [[Željeznica|željezničkih]] [[Bojna|bataljuna]] sa {{Broj|7848}} vozila za opskrbu za 40 [[dan]]a. Opsežni [[magazin]]i strateški su postavljeni u mjestima i [[grad]]ovima diljem [[Varšavsko Vojvodstvo|Varšavskog Vojvodstva]] i [[Istočna Pruska|Istočne Pruske]],<ref>{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=271–272 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}</ref> dok se dolina rijeke Visle razvila u vitalnu opskrbnu bazu [[1811.]] – [[1812.]] godine.<ref name=":14" /> General-intendant [[Guillaume-Mathieu Dumas]] organizirao je pet opskrbnih linija od [[Rajna|Rajne]] do [[Visla|Visle]], uspostavljajući [[Državna uprava|administrativna]] sjedišta u tri [[arondisman]]a u Njemačkoj i Poljskoj pod kontrolom [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskog Carstva]].<ref name=":15" /> Ova logistička priprema poslužila je kao značajna kušnja Napoleonove administrativne i logističke oštroumnosti, s njegovim fokusom u prvoj polovici [[1812.]] godine posvećenom uglavnom opskrbi svoje invazijske [[Vojska|vojske]].<ref name=":14" />

Napoleonovo proučavanje [[Zemljopis Rusije|zemljopisa]] i [[Povijest Rusije|povijesti Rusije]] – uključujući [[Švedska invazija na Rusiju|invaziju]] švedskog kralja [[Karlo XII.|Karla XII.]],<ref name=":14" /> koja je trajala od kasne [[jesen]]i [[1708.]] do [[8. srpnja]] [[1709.]] godine<ref>{{Citiranje weba|date=2023-11-26|title=History & Society {{!}} Charles XII, king of Sweden: Accomplishments, Invasion of Russia, & Death|trans-title=Povijest i društvo {{!}} Karlo XII., kralj Švedske: Dostignuća, Invazija Rusije i smrt|url=https://www.britannica.com/biography/Charles-XII|url-status=live|access-date=2024-01-03|website=Encyclopædia Britannica (britannica.com)|language=en}}</ref> – učvrstilo je njegovo razumijevanje imperativa za [[Promet|transport]] što je više moguće zaliha. Prethodno iskustvo [[Francuska carska vojska|Francuske carske vojske]] u djelovanju po rijetko naseljenim i nerazvijenim [[Zemljopisno područje|regijama]] Varšavskog Vojvodstva i Istočne Pruske tijekom [[Rat Četvrte koalicije|Rata Četvrte koalicije]] ([[1806.]] – [[1807.]]) također je utjecalo na njihov pristup.<ref name=":14" />

{{Citat5|Međutim, ništa nije išlo po planu, jer Napoleon nije uzeo u obzir uvjete koji su bili potpuno drugačiji od onoga što je dosad poznavao.<ref name="Riehn 1990.">{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=151|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics: The Organisation of the Army Trains|trans-chapter=8. – Logistika: Organizacija vojnih vlakova|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref>|– Richard K. Reihn|color=#394577}}

Napoleon i ''[[Grande Armée]]'' bili su navikli koristiti metodu življenja od zemlje, što se pokazalo uspješnim u [[Gustoća stanovništva|gusto naseljenim]] i [[Poljoprivreda|poljoprivredno]] uspješnim regijama [[Srednja Europa|Srednje Europe]], koje karakterizira dobro povezana mreža [[cesta]]. Brzi forsirani marševi dezorijentirali su tradicionalnu [[Pruska vojska|Prusku]] i [[Austrijska vojska tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova|Austrijsku vojsku]], oslanjajući se u velikoj mjeri na traženje [[Hrana|hrane]] za preživljavanje.<ref name=":16">{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=139|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> [[Pukovnik]] Antoine-Augustin Flavien Pion des Loches<ref>{{Citiranje knjige |last=Pion des Loches |first=Antoine-Augustin Flavien |url=https://books.google.hr/books/about/Mes_campagnes.html?id=i7V-khWGB0kC&redir_esc=y |title=Mes campagnes (1792-1815) |publisher=Javna knjižnica u Lyonu (izvornik); Librairie de Firmin-Didot et Cie |year=1889 |editor-last=Chipon |editor-first=Maurice |location=[[Lyon]], [[Francuska]]; [[Pariz]], [[Francuska]] |language=fr |trans-title=Moje kampanje (1792. – 1815.) |access-date=2024-01-03 |editor-last2=Pingaud |editor-first2=Léonce}}</ref> dokumentirao je logističke izazove koje je ta strategija nametnula [[Vojska|vojsci]]:

{{Citat5|Nema krme za konje; kao i obično nema reda ni uprave; vojska mora živjeti od mača, a čak i na pruskom teritoriju i sa svojim saveznicima, trupe zvjerski pljačkaju kao da su u neprijateljskoj zemlji.<ref name="Chuquet">{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&newbks=0&redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=103|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}</ref>|– Antoine-Augustin Flavien Pion des Loches|color=#394577}}

Tijekom kampanje, rasprostranjena smrt i iscrpljenost [[Konji|konja]] pojavili su se kao značajan problem.<ref>{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books?id=IMNWPgAACAAJ&hl=hr&source=gbs_book_other_versions |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |publisher=Windrush Press; Knopf Doubleday Publishing Group |year=1991 |isbn=1-90-062405-2 |editor-last=Raeff |editor-first=Marc |editor-link=Marc Raeff |edition=Ilustrirano |series=Military Memoirs Series [Serije vojnih memoara] |location=Witney, [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=52 |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka |author-link=Jakob Walter |access-date=2024-01-03}}</ref><ref>{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&newbks=0&redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=46–47|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}</ref><ref name="Chuquet" /><ref>{{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&newbks=0&redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|pages=116|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}</ref> Prisilni marševi često su prisiljavali trupe da idu bez osnovnih zaliha, jer su se opskrbne [[Kola (zaprega)|zaprege]] borila da održe korak.<ref name=":16" /> Oskudica cesta, često pretvorenih u [[Blato (tlo)|blato]] zbog [[Kiša|kišnih]] [[oluja]], dodatno je ometala konjske zaprege i [[topništvo]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=169|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=10. The Road to Vilna|trans-chapter=10. – Cesta do Vilniusa|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref><ref>{{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books?id=IMNWPgAACAAJ&hl=hr&source=gbs_book_other_versions |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |publisher=Windrush Press; Knopf Doubleday Publishing Group |year=1991 |isbn=1-90-062405-2 |editor-last=Raeff |editor-first=Marc |editor-link=Marc Raeff |edition=Ilustrirano |series=Military Memoirs Series [Serije vojnih memoara] |location=Witney, [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |pages=51 |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka |author-link=Jakob Walter |access-date=2024-01-03}}</ref>

U slabo naseljenim i poljoprivredno oskudnim regijama, nedostatak hrane i [[Voda|vode]] doveo je do žrtava među trupama i njihovim konjima, izlažući ih [[bolest]]ima koje se prenose vodom zbog pijenja [[Zagađenje|zagađene]] vode i konzumiranja pokvarene hrane i hrane za [[Stoka|stoku]]. Dok su prednji dijelovi vojske dobivali sve namirnice koje su se mogle opskrbiti, formacije iza njih su patile od [[Glad (osjet)|gladi]].<ref>{{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|pages=139–153|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|chapter=8. Logistics|trans-chapter=8. – Logistika|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}</ref> Tijekom faze [[napad]]a, Vilnius je bio najnapredniji spremnik u operativnom području. Izvan [[Vilnius|Vilnusa]] se vojska morala oslanjati na vlastite [[resurs]]e.<ref name="Riehn 1990." />

=== Streljivo ===

[[Datoteka:Zespół_Zamku_Krzyżackiego_MALBORK_01.jpg|mini|250x250px|[[Teutonski viteški red|Teutonska]] [[utvrda u Malborku]].]]

U [[Varšava|Varšavi]] je uspostavljen značajan [[Arsenal (ustanova)|arsenal]] koji je činio ključni dio logističke [[Infrastruktura|infrastrukture]].<ref name=":14" /> Distribucija [[Topništvo|topništva]] bila je koncentrirana na strateškim mjestima u [[Magdeburg]]u, [[Kostrzyn nad Odrą|Küstrinu]], [[Szczecin|Stettinu]], [[Gdanjsk|Danzigu]] i [[Głogów|Glogauu]].<ref name=":17">{{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |pages=271 |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}</ref>

* [[Magdeburg]] je imao [[Opsada|opsadni]] topnički [[vlak]] sa 100 teških topova i 462 [[top]]a, {{Broj|2000000}} [[papir]]natih patrona 135 tona [[barut]]a.
* [[Gdanjsk|Danzig]] je imao opsadni vlak sa 130 teških topova i oko 136 [[tona]] baruta.
* [[Szczecin|Stettin]] je imao 263 [[Puška|puške]], {{Broj|1000000}} [[metak]]a i 90 tona baruta.
* [[Głogów|Glogau]] je imao 108 pušaka, {{Broj|1000000}} patrona i 45 tona baruta.<ref name=":17" /> Nadalje, [[Utvrdno graditeljstvo|tvrđava]] Modlin (u blizini Varšave), Thorn i [[Malbork|Marienburg]] služili su kao vitalna [[Skladište|skladišta]] [[Streljivo|streljiva]] i opskrbe.<ref name=":14" />

Trupe su se uglavnom okupljale u [[Toruń|Thornu]], [[Černjahovsk|Insterburgu]] ili [[Gusev|Gumbinnenu]].

=== Njemačka invazija tijekom Drugog svjetskog rata ===

{{Glavni|Operacija Barbarossa}}

Akademičari su ''„povukli paralele”'' između Francuske invazije na Rusko Carstvo i [[Operacija Barbarossa|Operacije ''Barbarossa'']],<ref name="Stahel (2009.)">{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&newbks=0&redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=448 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}</ref> njemačke invazijske [[Vojna operacija|operacije]] na [[Sovjetski Savez]]<ref name=":18">{{Citiranje weba |title=Barbarossa |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5846 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref> (trajala [[22. lipnja]] [[1941.]] – [[7. siječnja]] [[1942.]] godine) koja se odvila tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]],<ref>{{Citiranje weba|title=History of the Soviet Union {{!}} 1941 jun 22 – 1942 jan 7: Operation Barbarossa – Russia|trans-title=Povijest Sovjetskog Saveza {{!}} 22. lipnja 1941. – 7. siječnja 1942.: Operacija Barbarossa – Rusija|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa|url-status=dead|access-date=2024-01-14|website=history-maps.com|language=en}}</ref> a nazvana je prema [[Fridrik I. Barbarossa|Fridriku I. Barbarossi]]<ref name=":18" /> (1122. – 10. lipnja 1190.), [[Rimsko-njemački car|rimsko-njemačkom caru]].<ref>{{Citiranje weba |title=Fridrik I. Barbarossa |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20630 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}</ref>

{{Citat5|Povijesne usporedbe otkrivaju da su mnoge temeljne točke koje označavaju Hitlerov neuspjeh 1941. zapravo bile nagoviještene u prošlim kampanjama. Najočitiji primjer je Napoleonova nesretna invazija na Rusiju 1812. godine. Nesposobnost njemačkoga vrhovnog zapovjedništva da shvati neka od bitnih obilježja ove vojne nesreće naglašava drugi kut njihove pogrešne konceptualizacije i planiranja u iščekivanju Operacije Barbarossa. Poput Hitlera, Napoleon je bio osvajač Europe i predvidio je svoj rat protiv Rusije kao ključ za prisiljavanje Engleske na sklapanje uvjeta. Napoleon je izvršio invaziju s namjerom da okonča rat u kratkoj kampanji usredotočenoj na odlučujuću bitku u zapadnoj Rusiji. Kako su se Rusi povlačili, Napoleonove opskrbne linije su rasle, a njegova snaga bila je u opadanju iz tjedna u tjedan. Loše ceste i surovo okruženje uzeli su smrtonosni danak i konjima i ljudima, dok su politički potlačeni ruski kmetovi ostali, većinom, lojalni aristokraciji. Što je još gore, dok je Napoleon porazio rusku vojsku kod Smolenska i Borodina, to nije dovelo do odlučujućeg rezultata za Francuze i svaki put je ostavilo Napoleona pred dilemom – povući se ili probiti dublje u Rusiju. Niti jedno niti drugo nije bilo prihvatljivo, političko povlačenje i vojno napredovanje, ali u svakom slučaju Napoleon se odlučio za ovo drugo. Čineći to, francuski je car nadmašio čak i Hitlera te uspješno zauzeo rusku prijestolnicu u rujnu 1812., ali to se malo računalo kada su Rusi jednostavno odbili priznati poraz i pripremili se za nastavak borbe kroz zimu. U vrijeme kada je Napoleon napustio Moskvu kako bi započeo svoje zloglasno povlačenje, ruski pohod bio je osuđen na propast.<ref name="Stahel (2009.)" />|– [[David Stahel]]|color=#394577}}

[[Vlada Sovjetskog Saveza|Sovjetska vlada]] je invaziju [[Treći Reich|Trećeg Reicha]] nazvala ''„Velikim domovinskim ratom”'', kako bi izazvala usporedbe s pobjedom [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] nad Napoleonovom osvajačkom vojskom.<ref>{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&newbks=0&redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=337 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}</ref> Osim toga, [[Nijemci]] su se, kao i [[Francuzi]], tješili mišljenjem da ih je porazila ruska [[zima]], a ne sami [[Rusi]] ili vlastite pogreške.<ref>{{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&newbks=0&redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |pages=30 |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}</ref>

=== Kulturni utjecaj ===

[[Datoteka:DvortsovajaploštšadDSCN0606.JPG|mini|250x250px|[[Aleksandrov stup]] u [[Sankt-Peterburg|Sankt-Petersburgu]] (današnja [[Rusija|Ruska Federacija]]).]]

Događaj epskih razmjera i iznimnog značaja za [[Povijest Europe|europsku povijest]], Francuska invazija na Rusko Carstvo bila je predmet mnogih [[rasprava]] među povjesničarima. Održiva uloga kampanje u ruskoj [[Popularna kultura|popularnoj kulturi]] može se vidjeti u ''Ratu i miru'' [[Lav Nikolajevič Tolstoj|Lava Nikolajeviča Tolstoja]], ''Uvertiri iz 1812.'' [[Petar Iljič Čajkovski|Petra Iljiča Čajkovskog]] i poistovjećivanju s [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|nacističkom]] invazijom tijekom Drugog svjetskog rata, koja je u Sovjetskom Savezu postala poznata kao ''„Veliki domovinski rat”''.

== Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.) ==

{{Glavni|Rat Šeste koalicije}}

[[Datoteka:War of the Sixth Coalition 1813.svg|mini|310px|{{Small|'''Sukobljene strane u Ratu Šeste koalicije ([[1813.]]):'''}}
{{Legend|Navy|Napoleonsko Francusko Carstvo te marionete i saveznici (Kraljevstvo Italija, Napuljsko Kraljevstvo, Rajnska konfederacija, Varšavsko Vojvodstvo, Danska-Norveška, Švicarska i Španjolska pod francuskom okupacijom).}}
{{legend|Red|Šesta koalicija i saveznici (Britansko Carstvo, Austrijsko Carstvo,{{efn|Od [[12. kolovoza]].}} Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska,{{efn|Od [[17. ožujka]].}} Švedsko Carstvo,{{efn|Od [[3. ožujka]].}} Kraljevina Sardinija, Kraljevina Portugal i neokupirana Španjolska).}}]]

== Povezano ==

{{Portal Francuska}}

{{Portal Europa}}

== Reference ==

=== Bilješke s pojašnjenjima ===
{{Notelist}}

=== Izvori ===
{{izvori}}

=== Citirana literatura ===

<div style="height: 555px; overflow: auto; padding: 3px;text-align: left; border: 1px solid #000000;">
<div style="-moz-column-count:1; column-count:2; -webkit-column-count:1;">
* {{Citiranje knjige|last=Adkins|first=Roy|url=http://archive.org/details/warforalloceansf0000adki_f2i1|title=The war for all the oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo|last2=Adkins|first2=Lesley|publisher=Little, Brown Book Group|others=|year=2006.|isbn=978-0-316-72837-9|location=Brettenham House, Lancaster Place, [[London]] WC2E 7EN, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na Nilu do Napoleona kod Waterlooa|oclc=1151668002|postscript=.|author-link=Roy i Lesley Adkins|author-link2=Roy i Lesley Adkins|access-date=2024-01-20|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje knjige |last=Adkins |first=Roy A. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0349119163&newbks=0&redir_esc=y |title=The War for All the Oceans: From Nelson at the Nile to Napoleon at Waterloo |last2=Adkins |first2=Lesley |publisher=Abacus |year=2007 |isbn=978-0-349-11916-8 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |language=en |trans-title=Rat svih oceana: Od Nelsona na rijeci Nil do Napoleona kod Waterlooa |access-date=2023-12-29}}
* {{Citiranje knjige |last=Arnold |first=James R. |url=https://books.google.hr/books?id=63xTTaYTbrwC&redir_esc=y |title=Napoleon Conquers Austria: The 1809 Campaign for Vienna |date=1995-07-24 |publisher=Bloomsbury Academic ([[Bloomsbury Publishing]]) |isbn=978-0-275-94694-4 |series=Historical Guides to the World's [Povijesni vodiči kroz svijet] |language=en |trans-title=Napoleon osvaja Austriju: Pohod na Beč 1809.}}
* {{Citiranje weba |title=Barbarossa |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=5846 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780190262716&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon: A Concise Biography |publisher=Oxford University Press |year=2015 |isbn=978-0-19-026271-6 |edition=Ilustrirano |location=198 Madison Ave # 8, [[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |NY]] 10016, [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleon: Sažeta biografija |chapter=5: Downfall, 1812–1815 |trans-chapter=5: Pad, 1812. – 1815. |access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje knjige |last=Bell |first=David Avrom |url=https://archive.org/details/firsttotalwarnap00bell/mode/1up |title=The First Total War: Napoleon's Europe and the Birth of Warfare as We Know it |date=12. siječnja 2007. |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |isbn=978-061834965-4 |location=[[Boston, Massachusetts |Boston]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Prvi totalni rat: Napoleonova Europa i rađanje ratovanja kakvog poznajemo danas}}
* {{Citiranje weba |last=Bertoša |first=Slaven |author-link=Slaven Bertoša |date=2009-02-07 |title=Napoleonski ratovi |url=https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/article/361/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=[[Istrapedia]] |language=hr}}
* {{Citiranje weba |date=2006-01-13 |title=Bitke kroz povijest – Napoleonovi ratovi |url=https://blog.dnevnik.hr/asboinu/2006/01/1620554768/napoleonovi-ratovi.html |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=blog.dnevnik.hr |publisher=[[Dnevnik Nove TV]]}}
* {{Citiranje knjige|last=Birin|first=Ante|title=Školski povijesni atlas|last2=Šarlija|first2=Tomislav|last3=Samarin|first3=Mario|collaboration=Ferenčina, Kristina; Ćurković, Marina|publisher=Alfa|year=2023.|isbn=978-953-297-879-7|editor-last=Sliško|editor-first=Božana|edition=6.|location=[[Nova Ves (Zagreb)|Nova Ves]] 23a, [[Zagreb]], [[Hrvatska]]|chapter=''V. – Moderno doba {{!}} Hrvatska u osvit modernog doba: Hrvatske zemlje tijekom Napoleonovih ratova (1805. – 1809.)''|postscript=.|editor-last2=Lenard|editor-first2=Irena}}
* {{Citiranje knjige |last=Blanning |first=Timothy Charles William |url=https://books.google.hr/books/about/Frederick_the_Great.html?id=DKtargEACAAJ&redir_esc=y |title=Frederick the Great: King of Prussia |publisher=Random House |year=2015 |isbn=978-1-846-14182-9 |location=Random House Tower, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Fridrik Veliki: Kralj Pruske}}
* {{Citiranje časopisa |last=Blanning |first=Timothy Charles William |date=2016-05 |title=Old Fritz |trans-title=Stari Fritz |url=https://www.jstor.org/stable/26557313 |journal=The National Interest [Nacionalni interes] |language=en |publisher=Center for the National Interest |issue=143 |via=JSTOR}}
* {{Citiranje knjige |last=Briggs |first=Asa |url=https://books.google.hr/books?id=pEhUMgEACAAJ&redir_esc=y |title=The Making of Modern England, 1783-1867: The Age of Improvement |publisher=Harper & Row. |year=1959 |language=en |trans-title=Stvaranje moderne Engleske, 1783. – 1867.: Doba poboljšanja}}
* {{Citiranje časopisa |last=Brnardić |first=Vladimir |date=2008-01 |title=Franjo Tomašić (1761. – 1831.) |url=http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |url-status=dead |journal=[[Hrvatski vojnik]] |publisher=Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavaštva, [[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |issue=172 |issn=1333-9036 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130923191653/http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/1722008/podlistak.asp |archive-date=2013-09-23 |access-date=2024-01-27}}
* {{Citiranje knjige |last=Bryant |first=Arthur |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=BzGgAAAAMAAJ |title=Years of Victory, 1802–1812 |publisher=Indiana University Press (izvornik); The Collin Press |year=1944 |edition=2. |location=Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); West Link Park, Doughcloyne, Wilton, [[Cork]], [[Irska]] |language=en |trans-title=Godine pobjede, 1802. – 1812.}}
* {{Citiranje knjige |last=Buffinton |first=Arthur Howland |url=https://books.google.hr/books/about/The_Second_Hundred_Years_War_1689_1815.html?id=5cFmAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Second Hundred Years' War, 1689–1815 |publisher=University of Michigan Press (original); Henry Holt & Company |year=1929 |isbn=978-059-850357-2 |location=[[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original); [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Drugi stogodišnji rat, 1689. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Burke |first=Edmund |url=https://books.google.hr/books?id=J9g7AQAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=University of California Press (izvornik); J. Dodsley |year=1808 |volume=48 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1840222034&newbks=0&redir_esc=y |title=Dictionary of the Napoleonic Wars |publisher=Wordsworth Editions |year=1999 |isbn=978-1-84022-203-6 |edition=Ilustrirano |series=Wordsworth military library [Wordsworthova vojna knjižnica] |location=[[Ware, Hertfordshire |Ware]], [[Hertfordshire (grofovija) |Hertfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Leksikon Napoleonskih ratova |access-date=2023-12-29 |orig-year=1993}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books/about/The_Oxford_History_of_the_British_Army.html?id=DJs0WY9Hts4C&redir_esc=y |title=The Oxford History of the British Army |last2=Beckett |first2=Ian Frederick William |publisher=Oxford Paperbacks |year=1996 |isbn=978-019-285333-2 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Oxfordska povijest britanske vojske}}
* {{Citiranje knjige |last=Chandler |first=David G. |url=https://books.google.hr/books?id=guFnAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Campaigns of Napoleon |publisher=Charles Scribner's Sons. Izvornik: University of Michigan Press |year=1966 |isbn=978-0-02-523660-8 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Sveučilište Michigan]], [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Napoleonove kampanje |access-date=2024-02-24}}
* {{Citiranje novina |last=Chapman |first=William Neate |author-link=William Neate Chapman |date=1805-06-23 |title=Experiment against the Boulogne Flotilla |language=en |trans-title=Eksperiment protiv Boulogneske flotile |volume=3 |work=The Sydney Gazette and New South Wales Advertiser |issue=121 |publication-place=[[Sydney]], [[Novi Južni Wales]], [[Australija]] |url=https://trove.nla.gov.au/newspaper/article/626830 |access-date=2024-01-24}}
* {{Citiranje knjige|last=Chuquet|first=Arthur Maxime|url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780946879540&newbks=0&redir_esc=y|title=Human Voices from the Russian Campaign of 1812|publisher=University of Wisconsin Press {{Small|(izvornik)}}; Ken Trotman Books|year=1994.|isbn=978-0-946879-54-0|location=[[Madison, Wisconsin|Madison]], [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] {{Small|(izvornik)}}; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Ljudski glasovi iz Ruske kampanje 1812.|author-link=Arthur Chuquet|access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books?id=kNzCDgAAQBAJ&redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015, 4th ed |date=2017-04-24 |publisher=McFarland & Company, Inc. |isbn=978-1-4766-2585-0 |edition=4. |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015., 4. izd.}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.hr/books/about/Warfare_and_Armed_Conflicts.html?id=b5dZtgEACAAJ&redir_esc=y |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Reference to Casualty and Other Figures, 1618-1991 |publisher=McFarland & Company |year=1992 |isbn=978-0-899-5054-42 |volume=1 |location=Jefferson, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička referencija žrtava i drugih brojki, 1618. – 1991.}}
* {{Citiranje knjige |last=Clodfelter |first=Micheal |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN9780786474707&newbks=0 |title=Warfare and Armed Conflicts: A Statistical Encyclopedia of Casualty and Other Figures, 1492–2015 |date=2017-05-23 |publisher=McFarland & Company, Inc |isbn=978-0-7864-7470-7 |edition=4., ilustrirano |location=[[Jefferson, Sjeverna Karolina |Jefferson]], [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovanje i oružani sukobi: Statistička enciklopedija žrtava i drugih brojki, 1492. – 2015. |access-date=2023-12-31}}
* {{Citiranje knjige |last=Clowes |first=Sir William Laird |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760140&newbks=0&redir_esc=y |title=The Royal Navy: A History from the Earliest Times to the Present |last2=Markham |first2=Sir Clements Robert |publisher=Chatham Publishing; Univeristy of Michigan Press (izvornik) |year=1997 |isbn=978-1-86176-014-2 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Royal Navy Series [Serije Kraljevske mornarice] |volume=5 |language=en |trans-title=Kraljevska mornarica: Povijest od najranijih vremena do danas |author-link=William Laird Clowes |author-link2=Clements Robert Markham |access-date=2024-01-20}}
* {{Citiranje weba |title=Coalitieoorlogen (1792-1815) |trans-title=Koalicijski ratovi (1792. – 1815.) |url=https://www.tracesofwar.nl/themes/4121/Coalitieoorlogen-1792-1815.htm |url-status=live |access-date=2024-01-05 |website=TracesOfWar.nl |language=nl}}
* {{Citiranje knjige |last=Collier |first=Martin |url=https://books.google.hr/books/about/Italian_Unification_1820_71.html?id=YG9kZBJdKJwC&redir_esc=y |title=Italian unification, 1820–71 |publisher=Heinemann Advanced History |year=2003 |isbn=0-435-32754-2 |edition=1. |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijansko ujedinjenje, 1820. – '71.}}
* {{Citiranje knjige |url=https://www.cambridge.org/core/books/cambridge-history-of-the-napoleonic-wars/34338C6981ADFB4F519A506334F4FF23 |title=The Cambridge History of the Napoleonic Wars: Volume 2: Fighting the Napoleonic Wars |publisher=[[Cambridge University Press]] |year=2023 |isbn=978-1-108-41766-2 |editor-last=Colson |editor-first=Bruno |series=The Cambridge History of the Napoleonic Wars [Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova] |volume=2 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |trans-title=Cambridgeova povijest Napoleonskih ratova – Opseg 2: Borba u Napoleonskim ratovima |doi=10.1017/9781108278096 |access-date=2023-12-30 |editor-last2=Mikaberidze |editor-first2=Alexander}}
* {{Citiranje časopisa |last=Crouzet |first=François |title=The Second Hundred Years War: Some Reflections |url=https://academic.oup.com/fh/article-abstract/10/4/432/512601?redirectedFrom=fulltext&login=false |journal=French History [Francuska povijest] |publisher=Oxford University Press |publication-place=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |publication-date=Prosinac 1996. |volume=10 |issue=4 |doi=10.1093/fh/10.4.432 |trans-title=Drugi stogodišnji rat: Neka razmišljanja |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Debrett |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=FPFRAAAAcAAJ&redir_esc=y |title=The Baronetage of England: Containing Their Descent and Present State, Their Collateral Branches, Births, Marriages, and Issue, from the Institution of the Order in 1611 : a Complete and Alphabetical Arrangement of Their Mottoes, with Correct Translations; a List of Persons who Have Received the Honour of Knighthood, of Extinct Baronets, of Such as Have Been Advanced to the Peerage, and of British Subjects Holding Foreign Orders of Knighthood |year=1819 |publisher=F.C. and J. Rivington. Izvornik iz Nacionalne knjižnice Nizozemske |edition=4. |volume=2 |location=Prins Willem-Alexanderhof 5, 2595 BE [[Hag |Den Haag]], [[Nizozemska]] (izvornik) |language=en |trans-title=Barunetstvo Engleske: Njihovo podrijetlo i sadašnje stanje, njihove pobočne grane, rođenja, brakovi i ishodište, od Institucije Reda 1611. – potpuni i abecedni raspored njihovih krilatica, s točnim prijevodima; popis osoba koje su primile vitešku čast, izumrlih baruna, onih koji su napredovali u čin plemića i britanskih podanika koji nose strane redove viteštva |access-date=2024-02-21}}
* {{Citiranje knjige |last=de Caulaincourt |first=Armand Augustin Louis |title=With Napoleon in Russia: The Memoirs of General de Caulaincourt, duke of Vicenza |publisher=William Morrow and Company |year=1935 |editor-last=Hanoteau |editor-first=Jean |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=S Napoleonom u Rusiji: Memoari generala de Caulaincourta, vojvode od Vicenze |chapter=Chapter VI: 'The fire' |trans-chapter=Poglavlje VI.: "Vatra" |editor-last2=Libaire |editor-first2=George}}
* {{Citiranje weba |title=De Grondwet van 1815 |trans-title=Ustav iz 1815. |url=https://www.parlement.com/id/vhnnmt7m42jk/de_grondwet_van_1815 |url-status=live |access-date=2023-08-28 |website=www.parlement.com |language=nl}}
* {{Citiranje knjige |last=Desmond |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books/about/Napoleon_s_Italy.html?id=-Wq8wtDN23oC&redir_esc=y |title=Napoleon's Italy |publisher=Fairleigh Dickinson University Press |year=2001 |isbn=978-083-863884-2 |location=[[Vancouver]], [[Britanska Kolumbija]], [[Kanada]] |language=en |trans-title=Napoleonova Italija}}
* {{Citiranje knjige |last=Desan |first=Suzanne |url=https://books.google.hr/books?id=jAyeDgAAQBAJ&redir_esc=y |title=The French Revolution in Global Perspective |last2=Hunt |first2=Lynn |last3=Nelson |first3=William |publisher=Cornell University Press |year=2013 |isbn=978-0-8014-6747-9 |location=[[Ithaca (New York) |Ithaca]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Francuska revolucija u globalnoj perspektivi}}
* {{Citiranje weba |last=Docevski |first=Boban |date=2017-10-31 |title=The Louisiana Purchase: Napoleon, eager for money to wage war on Britain, sold the land to U.S.—and a British bank financed the sale |trans-title=Kupnja Louisiane: Napoleon je, željan novca za vođenje rata protiv Britanije, prodao zemlju SAD-u, a britanska je banka financirala prodaju |url=https://www.thevintagenews.com/2017/10/31/the-louisiana-purchase-napoleon-sold-it-to-u-s-eager-for-money-to-wage-war-on-britain-and-a-british-bank-financed-the-sale/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=The Vintage News (thevintagenews.com) |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Dumas |first=Samuel |url=https://books.google.hr/books/about/Losses_of_Life_Caused_by_War.html?id=GC_TAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Losses of Life Caused By War |last2=Vedel-Petersen |first2=Knud Otto |publisher=The Clarendon Press; Indiana University Press (original) |year=1923 |editor-last=Westergaard |editor-first=Harald |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]; [[Bloomington]], [[Monroe County]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Gubici života uzrokovani ratom}}
* {{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip |url=https://books.google.hr/books/about/Citizen_Emperor.html?id=jX9XAQAAQBAJ&redir_esc=y |title=Citizen Emperor: Napoleon in Power, 1799. – 1815. |date=2013-11-07 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]]; Yale University Press |isbn=978-1-408-83781-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Građanski car: Napoleon na vlasti, 1799. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Dwyer |first=Philip G. |url=https://books.google.hr/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=The Rise of Prussia 1700–1830 |date=4. veljače 2014. |isbn=978-1-317-88703-4 |language=en |trans-title=Uspon Pruske 1700. – 1830. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200522161118/https://books.google.com/books?id=FEDKAgAAQBAJ&pg=PA255 |archive-date=22. svibnja 2020.}}
* {{Citiranje knjige |last=Elting |first=John R. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780306807572&newbks=0&redir_esc=y |title=Swords Around A Throne: Napoleon's Grande Armée |date=1997-03-22 |publisher=Da Capo Press; Hachette Books |isbn=978-0-306-80757-2 |edition=Ilustrirano |location=[[New York City, New York |New York City]], [[New York (savezna država) |New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Mačevi oko prijestolja: Napoleonova Grande Armée |access-date=2023-01-03 |orig-year=1988}}
* {{Citiranje knjige |last=Esdaile |first=Charles |url=https://books.google.hr/books?id=qOR1NQEACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon's Wars: An International History, 1803–1815 |publisher=Penguin Books |year=2009 |isbn=978-0-14-311628-8 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonovi ratovi: Međunarodna povijest, 1813. – 1815.}}
* {{Citiranje weba |date=2023-12-05 |title=European history: Battle of Austerlitz – Summary, Casualties, Facts |trans-title=Europska povijest: Bitka kod Austerlitza – sažetak, žrtve i činjenice |url=https://www.britannica.com/event/Battle-of-Austerlitz |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Fedorak |first=Charles John |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781884836831&newbks=0&redir_esc=y |title=Henry Addington, Prime Minister, 1801-1804: Peace, War, and Parliamentary Politics |publisher=University of Akron Press. Izvornik iz: Michigansko sveučilište |year=2002 |isbn=978-1-884836-83-1 |edition=Ilustrirano |series=Series on international, political, and economic history [Serije o međunarodnoj, političkoj i ekonomskoj povijesti] |volume=52 |location=[[Akron, Ohio |Akron]], [[Ohio]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]. Izvornik iz: [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države]] |language=en |trans-title=Henry Addington, premijer, 1801. – 1804.: Mir, rat i parlamentarna politika |access-date=2024-02-25}}
* {{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books?id=PS4CVCq-70sC&redir_esc=y |title=The Ascent of Money: A Financial History of the World – 10th Anniversary Edition |date=2008-11-13 |publisher=Penguin Random House LLC |isbn=978-1-4406-5402-2 |language=en |trans-title=Uspon novca: Financijska povijest svijeta – Izdanje povodom 10. obljetnice}}
* {{Citiranje knjige |last=Ferguson |first=Niall |url=https://books.google.hr/books/about/Empire.html?id=luSjXeSByHEC&redir_esc=y |title=Empire: The Rise and Demise of the British World Order and the Lessons for Global Power |date=14. travnja 2014. |publisher=Basic Books |isbn=0-465-02328-2 |location=[[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Carstvo: Uspon i propast britanskog svjetskog poretka i lekcije za globalnu moć}}
* {{Citiranje weba |title=First balloon used in war |trans-title=Prvi balon korišten u ratu |url=https://www.guinnessworldrecords.com/world-records/360577-first-balloon-used-in-war |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Guinness World Records (guinnessworldrecords.com) |language=en |publication-place=Prizemlje, The Rookery, 2 Dyott Street, [[London]] WC1A 1DE, [[Engleska]], Ujedinjeno Kraljevstvo}}
* {{Citiranje knjige |last=Fisher |first=Todd |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781841762982&newbks=0&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (2): The empires fight back 1808-1812 |date=2001-09-25 |publisher=Osprey Publishing; [[Bloomsbury Publishing]] |isbn=978-1-84176-298-2 |series=Essential Histories [Bitne povijesti] |volume=2 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (2): Carstva uzvraćaju udarac, 1808. – 1812. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930183548/https://books.google.com/books?id=fpNMC02Im0YC&pg=PA7#v=onepage&q&f=false |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje knjige|last=Fleming|first=Thomas James|url=https://archive.org/details/louisianapurchas00flem/mode/1up|title=The Louisiana Purchase|publisher=John Wiley & Sons, Inc|year=2003.|location=[[Hoboken, New Jersey|Hoboken]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|language=en|trans-title=Kupnja Louisiane|oclc=1036564581|author-link=Thomas Fleming|access-date=2024-02-24|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://www.archive.org archive.org])}}|postscript=.}}
* {{Citiranje knjige |last=France |first=John |url=https://archive.org/details/perilousgloryris0000fran |title=Perilous Glory: The Rise of Western Military Power |publisher=Yale University Press |year=2011 |isbn=978-0-300-17744-2 |location=[[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Opasna slava: Uspon zapadne vojne moći}}
* {{Citiranje weba |title=France - Les guerres de la Révolution - Herodote.net |trans-title=Francuska – Revolucionarni ratovi |url=https://www.herodote.net/Les_guerres_de_la_Revolution-synthese-560.php |url-status=live |access-date=2023-09-12 |website=www.herodote.net |language=fr}}
* {{Citiranje knjige |last=Fremont-Barnes |first=Gregory |url=https://books.google.hr/books?id=NpeHCwAAQBAJ&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars (3): The Peninsular War 1807–1814 |date=2014-06-06 |publisher=[[Bloomsbury Publishing |Bloomsbury Publishing plc]] |isbn=978-1-4728-0975-9 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=3 |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi (3): Poluotočni rat 1807. – 1814.}}
* {{Citiranje weba |title=French Revolutionary wars: Formation of the Second Coalition |trans-title=Francuski revolucionarni ratovi: Formacija Druge koalicije |url=https://www.britannica.com/event/French-revolutionary-wars/Formation-of-the-Second-Coalition |url-status=live |access-date=2023-12-29 |website=Encyclopædia Britannica |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Fridrik I. Barbarossa |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=20630 |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje (enciklopedija.hr) |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Gardiner |first=Robert |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN1861760264&redir_esc=y |title=Nelson Against Napoleon: From the Nile to Copenhagen, 1798–1801 |collaboration=[[Nacionalni pomorski muzej]] |publisher=Chatham |year=1997 |isbn=978-1-86176-026-5 |series=Chatham pictorial histories [Chatamove slikovne povijesti] |language=en |trans-title=Nelson protiv Napoleona: Od Nila do Kopenhagena, 1798. – 1801.}}
* {{Citiranje knjige |last=Gates |first=David |url=https://books.google.hr/books?id=VN9nAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=The Spanish Ulcer: A History of the Peninsular War |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Allen & Unwin Book Publishers |year=1986 |isbn=978-0-04-940079-5 |language=en |trans-title=Španjolski čir: povijest Poluotočnog rata}}
* {{Citiranje knjige |last=Goldstein |first=Ivo |url=https://znanje.hr/product/kronologija-hrvatska-europa-svijet/202412 |title=Hrvatska, Europa, svijet: Kronologija – politička i vojna povijest, religija, književnost, likovne umjetnosti, znanost i tehnički razvoj, glazba, film, sport |last2=Budak |first2=Neven |last3=Agičić |first3=Damir |last4=Bagić |first4=Krešimir |last5=Cvetnić |first5=Ratko |last6=Grgin |first6=Borislav |last7=Majnarić-Pandžić |first7=Nives |last8=Maticka |first8=Marijan |last9=Škrabalo |first9=Ivo |collaboration=Bekavac-Basić, Ivan; Janeković-Römer, Zdenka; Kamenov, Krunoslav; Leček, Suzana; Marotti, Bojan; [[Nenad Moačanin |Moačanin, Nenad]]; [[Vladimir Muljević |Muljević, Vladimir]]; [[Boris Olujić |Olujić, Boris]]; Petrušić-Goldstein, Sanja; Petrušić, Zoran; [[Ivica Prlender |Prlender, Ivica]]; [[Mario Strecha |Strecha, Mario]]; Težak-Gregl, Tihomila; Tuksar, Stanislav; [[Nikola Vončina |Vončina, Nikola]]; [[Andrea Zlatar Violić |Zlatar-Violić, Andrea]]; [[Jakša Zlatar |Zlatar, Jakša]]; Belica, Biserka; [[Vinko Brešić |Brešić, Vinko]]; Durman, Aleksandar; [[Slavko Goldstein |Goldstein, Slavko]]; [[Mirjana Gross |Gross, Mirjana]]; [[Radovan Ivančević |Ivančević, Radovan]]; Jojić, Ljiljana; [[Mira Kolar-Dimitrijević |Kolar-Dimitrijević, Mira]]; Knežević, Snješka; [[Bruna Kuntić-Makvić |Kuntić-Makvić, Bruna]]; [[Stipe Kutleša |Kutleša, Stipe]]; Lipovšćak, Željko; [[Vilko Luncer |Luncer, Vilko]]; [[Vesna Pusić |Pusić, Vesna]]; Tripković, Branko; Žanić, Ivo |publisher=Novi Liber |year=2002 |isbn=953-6045-21-4 |edition=2., dopunjeno i prošireno |location=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |author-link=Ivo Goldstein |author-link2=Neven Budak |author-link3=Damir Agičić |author-link4=Krešimir Bagić |author-link5=Ratko Cvetnić |author-link6=Borislav Grgin |author-link7=Nives Majnarić Pandžić |author-link8=Marijan Maticka |author-link9=Ivo Škrabalo |access-date=2023-12-29 |orig-year=1996}}
* {{Citiranje časopisa |last=Götz |first=Norbert |title=The Good Plumpuddings’ Belief: British Voluntary Aid to Sweden During the Napoleonic Wars |trans-title=Dobro Plumpuddingsovo uvjerenje: Britanska dobrovoljna pomoć Švedskoj tijekom Napoleonovih ratova |url=https://www.growkudos.com/publications/10.1080%252F07075332.2014.918559/reader |journal=The International History Review [Međunarodni pregled povijesti] |language=en |publisher=Taylor & Francis Group |publication-date=2014-06-06 |volume=37 |issue=3 |doi=10.1080/07075332.2014.918559 |issn=0707-5332}}
* {{Citiranje knjige |last=Grainer |first=John D. |url=https://books.google.hr/books?id=YTIKDcuLoGoC&redir_esc=y |title=The Amiens Truce: Britain and Bonaparte, 1801–1803 |publisher=Boydell Press |year=2004 |isbn=978-1-84383-041-2 |location=[[Martlesham]], [[Suffolk]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Amiensko primirje: Britanija i Bonaparte, 1801. – 1803.}}
* {{Citiranje knjige |last=Grab |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781403937575&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Transformation of Europe |date=2017-03-09 |publisher=Macmillan International Higher Education; Bloomsbury Publishing; Palgrave Macmillan |isbn=978-1-4039-3757-5 |language=en |trans-title=Napoleon i transformacija Europe |orig-year=2003}}
* {{Citiranje knjige |last=Gray |first=Colin S. |url=https://books.google.hr/books?id=ulRtsANRIK8C&redir_esc=y |title=War, Peace and International Relations: An Introduction to Strategic History |date=2007-06-11 |publisher=Routledge |isbn=978-113-416951-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames [Abingdon na Temzi], [[Oxfordshire (grofovija) |Oxfordshire]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Rat, mir i međunarodni odnosi: Uvod u stratešku povijest}}
* {{Citiranje knjige |last=Haegele |first=Vincent |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9782379330865&newbks=0&redir_esc=y |title=Infographie de l'Empire napoléonien |last2=Bey |first2=Frédéric |last3=Guillerat |first3=Nicollas |date=2023-10-04 |publisher=Passés Composés |isbn=978-2-379-3308-65 |language=fr |trans-title=Infografika Napoleonskog Carstva}}
* {{Citiranje knjige |last=Halévy |first=Élie |url=https://books.google.hr/books?id=ZCs8AAAAIAAJ&redir_esc=y |title=A History of the English People...: England in 1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harcourt, Brace & Company |year=1924 |location=[[Berkeley, Kalifornija |Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[San Diego, Kalifornija |San Diego]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |translator-last=Watkin |translator-first=Edward Ingram |trans-title=Povijest engleskog naroda...: Engleska 1815. |translator-last2=Barker |translator-first2=Dalgairns Arundel}}
* {{Citiranje časopisa |last=Hamilton |first=W. A. B. |date=1849-01-26 |title=Admiralty Office, 25th January, 1849. |trans-title=Admiralski ured, 25. siječnja 1849. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/20939/page/236 |journal=The London Gazette |language=en |issue=20939 |access-date=2024-01-17}}
* {{Citiranje weba |last=Hay |first=William Anthony |date=2016-04-28 |title=On the Fritz: Rethinking Frederick the Great |trans-title=O Fritzu: Ponovno promišljanje Fridrika Velikoga |url=https://nationalinterest.org/feature/the-fritz-rethinking-frederick-the-great-15978 |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Interest |language=en}}
* {{Citiranje knjige|last=Henderson|first=James|url=http://archive.org/details/frigatesaccounto0000hend|title=The frigates: An account of the lighter warships of the Napoleonic wars 1793-1815|publisher=Leo Cooper Ltd|others=Yelf, Ernest E. (il.)|year=1994.|isbn=978-0-85052-432-1|location=190 Shaftesbury Avenue, [[London]], WC2H 8JL, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]|language=en|trans-title=Fregate: Prikaz lakših ratnih brodova Napoleonskih ratova 1793. – 1815.|postscript=.|access-date=2024-01-19|orig-year=1970.|url-access=registration|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje weba |title=Heritage History - Products |trans-title=Baštinska povijest – Produkti |url=https://www.heritage-history.com/index.php?c=resources&s=char-dir&f=napoleon |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=www.heritage-history.com |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Historical Firearms — I do not say, my Lords, that the French will not... |trans-title=Povijesna vatrena oružja – Ne kažem, moji lordovi, da Francuzi neće... |url=https://www.historicalfirearms.info/post/83655546174/i-do-not-say-my-lords-that-the-french-will-not/amp |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=www.historicalfirearms.info |language=en}}
* {{Citiranje weba|title=History of the Soviet Union {{!}} 1941 jun 22 – 1942 jan 7: Operation Barbarossa – Russia|trans-title=Povijest Sovjetskog Saveza {{!}} 22. lipnja 1941. – 7. siječnja 1942.: Operacija Barbarossa – Rusija|url=https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa|url-status=dead|access-date=2024-01-14|website=history-maps.com|language=en|archive-date=14. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240114111323/https://history-maps.com/en/story/History-of-the-Soviet-Union/event/Operation-Barbarossa}}
* {{Citiranje weba|date=2023-11-26|title=History & Society {{!}} Charles XII, king of Sweden: Accomplishments, Invasion of Russia, & Death|trans-title=Povijest i društvo {{!}} Karlo XII., kralj Švedske: Dostignuća, Invazija Rusije i smrt|url=https://www.britannica.com/biography/Charles-XII|url-status=live|access-date=2024-01-03|website=Encyclopædia Britannica (britannica.com)|language=en}}
* {{Citiranje knjige|last=Horn|first=Bernd|url=https://books.google.hr/books?id=25QLZgJ1LVUC&hl=hr&source=gbs_navlinks_s|title=Paras Versus the Reich: Canada's Paratroopers at War, 1942-1945|last2=Wyczynski|first2=Michel|date=2003-08-01|publisher=Dundurn Press, The Dundurn Group|isbn=1-55002-470-1|location=[[Toronto]], [[Ontario]], [[Kanada]]|language=en|trans-title=Padobranci protiv Reicha: Kanadski padobranci u ratu, 1942. – 1945.|chapter=Part 1 – Creation of a Canadian Airborne Capability {{!}} Chapter 1: Deep Battle – The Maturation of the Concept of Airborne Warfare|trans-chapter=Dio 1 – Stvaranje kanadske sposobnosti zračnih desantnih snaga {{!}} Poglavlje 1: Duboka bitka – Zrelost koncepta zračnog ratovanja}}
* {{Citiranje knjige |last=Horne |first=Alistair |url=https://books.google.com.cu/books?id=ls0zJPyWEl8C |title=What If?: The World's Foremost Historians Imagine What Might Have Been |publisher=Penguin Books |date=2000-09-01 |isbn=978-1-101-11891-7 |editor-last=Cowley |editor-first=Robert |language=en |trans-title=Što ako?: Najistaknutiji svjetski povjesničari zamišljaju što je moglo biti}}
* {{Citiranje knjige |last=Ilari |first=Virgilio |url=https://books.google.hr/books/about/Le_Due_Sicilie_nelle_guerre_napoleoniche.html?id=JcErAQAAIAAJ&redir_esc=y |title=Le Due Sicilie nelle guerre napoleoniche: 1800-1815 |publisher=Ufficio Storico dello Stato Maggiore dell'Esercito |year=2008 |isbn=8-887-94093-2 |location=[[Rim]], [[Italija]] |language=it |trans-title=Dvije Sicilije u Napoleonskim ratovima: 1800. – 1815.}}
* {{Citiranje weba|title=Invasion of Britain {{!}} Medal commemorating the planned invasion of England, 1804 (MEC0833)|trans-title=Invazija Britanije {{!}} Medalja u znak sjećanja na planiranu invaziju na Englesku, 1804. (MEC0833)|url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20090201095720/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewObject.cfm/category/90346?ID=MEC0833|archive-date=2009-02-01|access-date=2024-02-24|website=Royal Museums Greenwich (rmg.co.uk)|publisher=[[Nacionalni pomorski muzej]]}}
* {{Citiranje weba |date=2011-06-08 |title=Invasion of Britain - National Maritime Museum |trans-title=Invazija Britanije – Nacionalni pomorski muzej |url=http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-21 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=8. lipnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110608211733/http://www.nmm.ac.uk/collections/nelson/viewCategory.cfm/category/90346/browseMode/century}}
* {{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN0851779093&newbks=0 |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=Sveučilište Cornell (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=0-85177-909-3 |edition=Ponovljeno |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=5 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}
* {{Citiranje knjige |last=James |first=William |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0851779107&redir_esc=y |title=The Naval History of Great Britain: During the French Revolutionary and Napoleonic Wars |collaboration=Lambert, Andrew D. |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Conway Maritime Press |year=2002 |isbn=978-0-85177-910-2 |edition=Ilustrirano, ponovljeno i revidirano |series=The Naval History of Great Britain [Pomorska povijest Velike Britanije] |volume=6 |language=en |trans-title=Pomorska povijest Velike Britanije: Tijekom Francuskih revolucionarnih i Napoleonskih ratova |author-link=William James (povjesničar) |access-date=2023-12-29 |orig-year=1827}}
* {{Citiranje knjige |last=Jones |first=Colin |url=https://archive.org/details/cambridgeillustr00jone_0/mode/1up |title=The Cambridge Illustrated History of France |publisher=Cambridge University Press |year=1994 |isbn=978-0-521-66992-4 |location=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Cambridgeska ilustrirana povijest Francuske}}
* {{Citiranje weba |title=John Jervis Earl of St. Vincent |url=https://morethannelson.com/officer/john-jervis-1st-earl-of-st-vincent/ |access-date=2023-09-23 |website=more than Nelson |language=en-US}}
* {{Citiranje knjige |last=Kagan |first=Frederick |url=https://books.google.hr/books/about/The_End_of_the_Old_Order.html?hl=it&id=XZdjTr7DCcgC&redir_esc=y |title=The End of the Old Order: Napoleon and Europe, 1801-1805 |date=10. rujna 2007. |publisher=Hachette Book Group |isbn=0-306-81645-8 |location=1290 Avenue of the Americas, [[Midtown Manhattan]], [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Kraj Starog Poretka: Napoleon i Europa, 1801. – 1805.}}
* {{Citiranje knjige |last=Keen |first=Benjamin |url=https://books.google.hr/books?id=yZIJAAAAQBAJ&redir_esc=y |title=A History of Latin America |last2=Haynes |first2=Keith |date=20. siječnja 2012. |publisher=Cengage Learning |isbn=978-1-133-70932-9 |edition=9. |trans-title=Povijest Latinske Amerike}}
* {{Citiranje knjige |last=Kennedy |first=Paul Michael |url=https://books.google.hr/books?id=n4ZMl8iS8lAC&redir_esc=y |title=The Rise and Fall of the Great Powers: Economic Change and Military Conflict from 1500 to 2000 |date=1989-01-15 |publisher=Vintage Books; Knopf Doubleday Publishing Group |isbn=978-0-679-72019-5 |language=en |trans-title=Uspon i pad velikih sila: ekonomske promjene i vojni sukobi od 1500. do 2000.}}
* {{Citiranje knjige |last=Knight |first=Roger John Beckett |url=https://books.google.hr/books?id=LdZtKP2qLxgC&redir_esc=y |title=Britain Against Napoleon: The Organization of Victory, 1793-1815 |date=2013-10-24 |publisher=Penguin Books Limited |isbn=978-0-14-197702-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Britanija protiv Napoleona: Organizacija pobjede, 1793. – 1815.}}
* {{Citiranje časopisa |last=Lark |first=Henry |last2=Woodhead |first2=Joseph |date=1813-02-09 |title=Janjary 28, 1813. |trans-title=28. siječnja 1813. |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16701/page/280 |journal=The London Gazette |publication-place=No. 22, Essex Street, Strand, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]] |issue=16701 |access-date=2024-01-17}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2008-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Gordon, Sir James Alexander |url=http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |url-access=subscription |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305164840/http://www.oxforddnb.com/view/article/11054/?back=,18408 |archive-date=2016-03-05 |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Duffy, Michael (rev.) |title=Hoste, Sir William, first baronet (1780–1828), naval officer |trans-title=Sir William Hoste, prvi baronet (1780. – 1828.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-13844 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Laughton |first=J. K. |date=2004-09-23 |others=Lambert, Andrew (rev.) |title=Maxwell, Sir Murray (1775–1831), naval officer |trans-title=Maxwell, Sir Murray (1775. – 1831.), pomorski časnik |url=https://www.oxforddnb.com/display/10.1093/ref:odnb/9780198614128.001.0001/odnb-9780198614128-e-18408 |url-access=subscription |url-status=live |access-date=2024-01-14 |website=Oxford Dictionary of National Biography (oxforddnb.com) |language=en |doi=10.1093/ref:odnb/18408}}
* {{Citiranje knjige |last=Leggiere |first=Michael V. |url=https://www.napoleon.org/en/magazine/publications/blucher-scourge-of-napoleon-campaigns-and-commanders-series/ |title=Blücher: Scourge of Napoleon |publisher=University of Oklahoma Press |year=2014 |location=[[Norman, Oklahoma |Norman]], [[Oklahoma]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Blücher: Bič Napoleona}}
* {{Citiranje novina |date=2019-10-02 |title=Les Guerres de Napoléon |language=fr |trans-title=Napoleonovi ratovi |work=Château de Versailles |url=https://www.chateauversailles.fr/ressources/guerres-napoleon |access-date=2023-11-07}}
* {{Citiranje weba |date=2021-06-12 |title=Les guerres de Napoléon : une empreinte durable |trans-title=Napoleonovi ratovi: Trajni trag |url=https://www.radiofrance.fr/franceculture/podcasts/concordance-des-temps/les-guerres-de-napoleon-une-empreinte-durable-4108882 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=France Culture |language=fr}}
* {{Citiranje weba |title=Les guerres napoléoniennes |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://www.cap-concours.fr/donnees/enseignement/preparer-les-concours/les-epreuves-du-crpe/les-guerres-napoleoniennes-mas_his_33 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=www.cap-concours.fr |language=fr}}
* {{Citiranje weba |title=Liechtenstein troops in the Napoleonic wars |trans-title=Lithenštajnske trupe u Napoleonskim ratovima |url=http://theminiaturespage.com/boards/msg.mv?id=366528 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=theminiaturespage.com |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Louisiana Purchase, 1803 |trans-title=Kupnja Louisiane, 1803. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/louisiana-purchase |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Office of the Historian (history.state.gov)}}
* {{Citiranje weba |date=2021-05-20 |title=Louisiana Purchase Treaty (1803) |trans-title=Ugovor o Kupnji Louisiane (1803.) |url=https://www.archives.gov/milestone-documents/louisiana-purchase-treaty |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=National Archives (archives.gov) |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Mahan |first=Alfred Thayer |url=https://archive.org/details/influenceofseapo01maha/mode/1up |title=The influence of sea power on the French Revolution and Empire: 1793–1812 |year=1892 |volume=2 |trans-title=Utjecaj pomorske sile na Francusku revoluciju i Carstvo: 1793. – 1812. |ol=25649W}}
* {{Citiranje knjige |last=Malia |first=Martin Edward |url=https://books.google.hr/books?id=7rDBKN3kvM4C&redir_esc=y |title=History's Locomotives: Revolutions and the Making of the Modern World |publisher=Yale University Press |date=2006-01-01 |isbn=978-0-300-12690-7 |editor-last=Emmons |editor-first=Terence |location=[[Sveučilište Yale]], [[New Haven, Connecticut |New Haven]], [[Connecticut]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijesne lokomotive: Revolucije i stvaranje modernog svijeta}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-08-16|others=Étiève-Cartwright, Babeth {{Small|(prijevod)}}|title=Bataille de Wagram|trans-title=Bitka kod Wagrama|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/2-2267/bataille-de-wagram/|url-status=live|access-date=2024-01-01|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-18|others=Étiève-Cartwright, Babeth ({{Small|prijevod}})|title=Guerre de la Troisième Coalition|trans-title=Rat Treće koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/fr/1-21976/guerre-de-la-troisieme-coalition/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Encyclopédie de l'Histoire du Monde|language=fr}}
* {{Citiranje weba|last=Mark|first=Harrison W.|date=2023-07-28|others=Araiza, Jair ({{Small|prijevod}})|title=La guerra de la Cuarta Coalición|trans-title=Rat Četvrte koalicije|url=https://www.worldhistory.org/trans/es/1-22066/guerra-de-la-cuarta-coalicion/|url-status=live|access-date=2023-12-29|website=Enciclopedia de la Historia del Mundo|language=es}}
* {{Citiranje knjige |last=Martin |first=Mart |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN0813368057&newbks=0&redir_esc=y |title=The Almanac Of Women And Minorities In World Politics |date=2000-05-18 |publisher=Avalon Publishing. Izvornik iz: Kalifornijsko sveučilište |isbn=978-0-8133-6805-4 |language=en |trans-title=Almanah žena i manjina u svjetskoj politici |access-date=2024-02-24}}
* {{Citiranje časopisa |last=McConachy |first=Bruce |orig-year=1937 |editor-last=Vandervort |editor-first=Bruce |title=The Roots of Artillery Doctrine: Napoleonic Artillery Tactics Reconsidered |trans-title=Korijeni artiljerijske doktrine: Preispitivanje Napoleonove topničke taktike |url=https://www.proquest.com/docview/195616738 |journal=Journal of Military History [Časopis vojne povijesti] |language=en |publisher=Society for Military History |publication-place=Lexington, [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |year=2001 |volume=65 |issue=3 |doi=10.2307/2677528 |issn=0899-3718 |eissn=1543-7795 |jstor=2677528 |oclc=473101577}}
* {{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books/about/Invasion.html?id=FIUOAAAAQAAJ&redir_esc=y |title=Invasion: From the Armada to Hitler, 1588-1945 |publisher=Routledge & K. Paul |year=1987 |isbn=978-0-7102-0736-4 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Invazija: Od Armade do Hitlera, 1588. – 1945. |author-link=Frank McLynn |access-date=2024-02-29}}
* {{Citiranje knjige |last=McLynn |first=Frank |url=https://books.google.hr/books?id=FRj1MNP-3xwC&redir_esc=y |title=Napoleon: A Biography |publisher=Pimlico Books |year=1998 |isbn=978-071-2662475 |location=20 Sussex Street, Pimlico, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Biografija}}
* {{Citiranje knjige |last=Mikaberidze |first=Alexander |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9789004270343&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon and the Operational Art of War: Essays in Honor of Donald D. Horward |publisher=Koninklijke Brill NV |year=2016 |isbn=978-90-04-27034-3 |editor-last=Leggiere |editor-first=Michael V. |editor-link=Michael Leggiere |edition=Ilustrirano |series=History of warfare [Povijest Ratovanja] |volume=110 |location=Plantijnstraat 2, 2321 JC [[Leiden]], [[Nizozemska]] |language=en |trans-title=Napoleon i operativno umijeće ratovanja: Eseji u čast Donalda D. Horwarda |issn=1385-7827 |author-link=Alexander Mikaberidze |access-date=2024-01-03}}
* {{Citiranje weba |last=Mioque |first=Nicolas |date=2019-04-19 |title=A propos du camp de Boulogne, rencontre avec Sophie Muffat |trans-title=O kampu u Boulogneu, susret sa Sophie Muffat |url=https://troisponts.net/2019/04/19/a-propos-du-camp-de-boulogne-rencontre-avec-sophie-muffat/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=Trois-Ponts! (troisponts.net) |language=fr-FR}}
* {{Citiranje knjige |last=Munch-Petersen |first=Thomas |url=https://books.google.hr/books?id=lP70HAAACAAJ&redir_esc=y |title=Defying Napoleon: How Britain Bombarded Copenhagen and Seized the Danish Fleet in 1807 |publisher=Sutton Publishing Ltd |year=2007 |isbn=978-0-7509-4280-5 |location=Stroud, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Prkošenje Napoleonu: Kako je Britanija bombardirala Kopenhagen i zauzela dansku flotu 1807.}}
* {{Citiranje knjige |last=Nafziger |first=George F. |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780275967970&newbks=0&redir_esc=y |title=The Defense of the Napoleonic Kingdom of Northern Italy, 1813-1814 |last2=Gioannini |first2=Marco |publisher=Bloomsbury Academic; University of Michigan Press (izvornik) |year=2002 |isbn=978-0-275-96797-0 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Obrana napoleonskog Kraljevstva Sjeverne Italije, 1813. – 1814. |access-date=2024-01-22}}
* {{Citiranje weba |date=2016-08-20 |title=Napoleon Bonaparte in Russia |trans-title=Napoleon Bonaparte u Rusiji |url=https://historiafactory.wordpress.com/2016/08/20/napoleon-bonaparte-in-russia/ |url-status=live |access-date=2023-11-05 |website=HistoriaFactory |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars |trans-title=Napoleonski ratovi |url=https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars |url-status=dead |access-date=2023-11-04 |website=history-maps.com |language=en |archive-date=4. studenoga 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20231104175836/https://history-maps.com/en/story/History-of-France/event/Napoleonic-Wars }}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonic Wars and the United States, 1803–1815 |trans-title=Napoleonski ratovi i Sjedinjene Američke Države, 1803. – 1815. |url=https://history.state.gov/milestones/1801-1829/napoleonic-wars |url-status=live |access-date=2024-01-19 |website=Office of the Historian (history.state.gov) |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Napoleonski ratovi – Nordic Point |url=https://nordicpoint.net/danska/povijest-danske/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=nordicpoint.net |language=hr}}
* {{Citiranje knjige |last=Neillands |first=Robin |url=https://books.google.hr/books?id=eC7AAwAAQBAJ&pg=PA22&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=Wellington & Napoleon: Clash of Arms |publisher=Pen and Sword Books |year=2003 |isbn=978-0-85052-926-5 |location=Barnsley, South Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Wellington & Napoleon: Sukob oružja |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930122957/https://books.google.com/books?id=eC7AAwAAQBAJ&pg=PA22 |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje časopisa |date=1814-01-11 |title=No. 16843 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16843/page/122 |journal=The London Gazzete |issue=16843 |access-date=2024-01-21}}
* {{Citiranje časopisa |date=1814-04-23 |title=No. 16888 |url=https://www.thegazette.co.uk/London/issue/16888/page/858 |journal=[[The London Gazette]] |issue=16888 |access-date=2024-02-21}}
* {{Citiranje časopisa |last=Ogorec |first=Marinko |title=Geneza suvremenog pješaštva – renesansa u doba Napoleonovih ratova |url=https://hrvatski-vojnik.hr/geneza-suvremenog-pjesastva-renesansa-u-doba-napoleonovih-ratova/ |journal=Hrvatski vojnik |publisher=[[Ministarstvo obrane Republike Hrvatske]] |publication-place=[[Zagreb]], [[Hrvatska]] |publication-date=2009-02-05 |issue=227 |issn=1333-9036 |oclc=939115061 |access-date=2023-11-07}}
* {{Citiranje weba |title=O'Meara's account of Napoleon on the invasion of the England |trans-title=O'Mearin prikaz Napoleona o invaziji na Englesku |url=https://www.napoleon.org/en/history-of-the-two-empires/articles/omearas-account-of-napoleon-on-the-invasion-of-the-england/ |url-status=live |archive-url=https://web.archive.org/web/20110716183000/http://www.napoleon.org/en/reading_room/articles/files/omeara_napo_invasion.asp |archive-date=2011-07-16 |access-date=2023-09-21 |website=napoleon.org |language=en-US}}
* {{Citiranje weba |title=Oznaka: Napoleonski ratovi |url=https://povijest.hr/tag/napoleonski-ratovi/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=povijest.hr}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Alan |url=https://books.google.hr/books?redir_esc=y&hl=hr&id=C3FpAAAAMAAJ& |title=Alexander I: Tsar of War and Peace |publisher=University of Michigan Press (izvornik); Weidenfeld & Nicolson |year=1974 |isbn=978-0-297-767008 |location=Sveučilište Michigan, [[Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Aleksandar I.: Car mira i rata}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=Vmt6CgAAQBAJ&redir_esc=y |title=A History of the Modern World: 11th Edition |last2=Colton |first2=Joel |last3=Kramer |first3=Lloyd |publisher=McGraw-Hill Higher Education |year=2013 |isbn=978-0-07-759962-1 |language=en |trans-title=Povijest modernog svijeta: 11. izadnje}}
* {{Citiranje knjige |last=Palmer |first=Robert Roswell |url=https://books.google.hr/books?id=lXfRAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Twelve who Ruled: The Committee of Public Safety, During the Terror |publisher=Princeton University Press; Indiana University Press (original) |year=1941 |volume=10 |location=[[Princeton, New Jersey |Princeton]], [[New Jersey]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; Sveučilište Indiana, Bloomington, [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (original) |language=en |trans-title=Dvanaestorica koji su vladali: Odbor za javnu sigurnost, za vrijeme terora}}
* {{Citiranje knjige |last=Payne |first=Stanley G. |url=https://books.google.hr/books/about/A_History_of_Spain_and_Portugal.html?id=Do9-7xYWIycC&redir_esc=y |title=A History of Spain and Portugal |publisher=University of Minnesota Press (izvornik); University of Wisconsin Press |year=1973 |isbn=978-0-29-9062-705 |series=Wisconsin paperbacks on Spain and Portugal [Wisconsinovi meki uvezi o Španjolskoj i Portugalu] |volume=2 |location=111 3rd Ave S #290, [[Minneapolis, Minnesota |Minneapolis]], MN 55401, [[Minnesota]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); 728 State St, [[Madison, Wisconsin |Madison]], WI 53706, [[Wisconsin]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Povijest Španjolske i Portugala}}
* {{Citiranje weba |last=Pederin |first=Ivan |title=Napoleonski ratovi donijeli su u habsburšku Carevinu velike promjene kao i inače posvuda u Europi |url=https://hrcak.srce.hr/file/64838 |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=hrcak.srce.hr |format=PDF |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]] |postscript=.}}
* {{Citiranje weba |last=Phillips |first=Michael |title=Ships of the Old Navy: ''Havannah'' (36) – Built in 1811, Liverpool |trans-title=Brodovi stare mornarice: ''Havannah'' (36) – izgrađena 1811. u Liverpoolu |url=http://www.ageofnelson.org/MichaelPhillips/info.php?ref=1092 |url-status=live |access-date=2024-01-21 |website=ageofnelson.org |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Pinnon |first=Victor |title=Les guerres napoléoniennes du Consulat et de l'Empire : la France face aux coalitions européennes |trans-title=Napoleonski ratovi konzulata i Carstva: Francuska suočena s europskim koalicijama |url=https://www.napoleon.org/histoire-des-2-empires/articles/les-guerres-napoleoniennes/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=napoleon.org |language=fr-FR}}
* {{Citiranje knjige |last=Pion des Loches |first=Antoine-Augustin Flavien |url=https://books.google.hr/books/about/Mes_campagnes.html?id=i7V-khWGB0kC&redir_esc=y |title=Mes campagnes (1792-1815) |publisher=Javna knjižnica u Lyonu (izvornik); Librairie de Firmin-Didot et Cie |year=1889 |editor-last=Chipon |editor-first=Maurice |location=[[Lyon]], [[Francuska]]; [[Pariz]], [[Francuska]] |language=fr |trans-title=Moje kampanje (1792. – 1815.) |access-date=2024-01-03 |editor-last2=Pingaud |editor-first2=Léonce}}
* {{Citiranje weba |last=Pirro |first=Deirdre |date=19. srpnja 2019. |title=The short-lived Kingdom of Etruria |trans-title=Kratkotrajna Kraljevina Etrurija |url=https://www.theflorentine.net/2019/07/19/kingdom-etruria/ |url-status=live |website=theflorentine.net |language=en}}
* {{Citiranje weba |last=Premerl |first=Nada |date=2023-09-23 |title=Od Napoleonskih ratova do prve gospodarske izložbe |url=https://zagrebmojgrad.hr/od-napoleonskih-ratova-do-prve-gospodarske-izlozbe/ |url-status=live |access-date=2023-11-07 |website=Zagreb moj grad |language=hr}}
* {{Citiranje weba |title=Proper Military Balance As A Hedge Against An Uncertain Future |trans-title=Ispravna vojna ravnoteža kao zaštita od neizvjesne budućnosti |url=https://www.hoover.org/research/proper-military-balance-hedge-against-uncertain-future |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Hoover Institution |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Rabich |first=Adalbert |url=https://books.google.hr/books?id=TmA1lqBCMlwC&q=erster+napoleonischer+krieg&pg=PA37&redir_esc=y |title=Die Regionalgeschichte von Dülmen und Umgebung, Teil 2 |publisher=GRIN Verlag |year=2011 |isbn=978-3640-80584-6 |location=[[Norderstedt]], [[Schleswig-Holstein]], [[Njemačka]] |language=de |trans-title=Regionalna povijest Dülmena i okolice, 2. dio |archive-url=https://web.archive.org/web/20210715013903/https://books.google.com/books?id=TmA1lqBCMlwC&q=erster+napoleonischer+krieg&pg=PA37#v=snippet&q=erster%20napoleonischer%20krieg&f=false |archive-date=2023-07-15}}
* {{Citiranje knjige |last=Ralby |first=Aaron |url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/mode/1up?view=theater |title=Atlas of world military history: From antiquity to the present day |last2=Hamilton |first2=Jill |publisher=Parragon Books Ltd |others=Crisp, Andy (ilustrator) |year=2013 |isbn=978-1-4723-1236-5 |editor-last=Hamilton |editor-first=Jill |volume=6 |location=[[Bath (Somerset) |Bath]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Atlas svjetske vojne povijesti: Od antike do danas |chapter=Europe (The Napoleonic Period 1799–1815) |trans-chapter=Europa (Napoleonovo razdoblje 1799. – 1815.) |editor-last2=Moore |editor-first2=Damien |editor-last3=Baile |editor-first3=Philippa |editor-last4=Youel |editor-first4=Duncan |editor-last5=Cardon |editor-first5=Nannete |chapter-url=https://archive.org/details/atlasofworldmili0000ralb/page/274/mode/1up}}
* {{Citiranje knjige |last=Rapport |first=Mike |url=https://books.google.hr/books?id=wPK7XxVwF6YC&redir_esc=y |title=The Napoleonic Wars: A Very Short Introduction |date=31. siječnja 2013. |publisher=Oxford University Press |isbn=9-780-1916-4251-7 |location=[[Sveučilište Oxford]], [[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonski ratovi: Vrlo kratak uvod}}
* {{Citiranje weba |title=Responses to the Threat |trans-title=Odgovori na prijetnje |url=https://www.thenapoleonicwars.net/british-invasion-scares-responses |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=napoleonicwars |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Riall |first=Lucy |url=https://www.taylorfrancis.com/books/mono/10.4324/9780203412343/italian-risorgimento-lucy-riall |title=The Italian Risorgimento: State, Society, and National Unification |publisher=Routledge |year=1994 |isbn=978-020-341234-3 |edition=1. |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Talijanski Risorgimento: Država, društvo i nacionalno ujedinjenje}}
* {{Citiranje knjige |last=Riehn |first=Richard K. |url=https://books.google.hr/books/about/1812.html?id=ccNPPgAACAAJ&redir_esc=y |title=1812: Napoleon's Russian Campaign |publisher=John Wiley & Sons; McGraw-Hill Education |year=1991 |isbn=978-047-154302-2 |location=[[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja}}
* {{Citiranje knjige|last=Riehn|first=Richard K.|url=http://archive.org/details/isbn_9780070527317|title=1812: Napoleon's Russian campaign|publisher=McGraw-Hill Publishing Company; R.R. Donnelley & Sons Company|year=1990.|isbn=0-07-052731-8|location=[[New York City, New York|New York City]], [[New York (savezna država)|New York]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]; 1009 Sloan Street, [[Crawfordsville, Indiana|Crawfordsville]], [[Indiana]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]|language=en|trans-title=1812.: Napoleonova ruska kampanja|postscript=.|access-date=2024-01-03|via=[[Internet Archive]] {{Small|([https://archive.org/ archive.org])}}}}
* {{Citiranje knjige |last=Riley |first=J. P. |url=https://books.google.hr/books?id=beq3AAAAQBAJ&redir_esc=y |title=Napoleon and the World War of 1813: Lessons in Coalition Warfighting |date=2013-09-05 |publisher=Routledge |isbn=978-1-136-32135-1 |location=Milton Park, Abingdon-on-Thames, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon i svjetski rat 1813.: Lekcije iz koalicijskog ratovanja}}
* {{Citiranje knjige |last=Roberts |first=Andrew |url=https://books.google.hr/books?id=rjVBAwAAQBAJ&redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |date=2014-11-04 |publisher=Penguin Books |isbn=978-0-698-17628-7 |language=en |trans-title=Napoleon: Život}}
* {{Citiranje weba|date=2018-12-26|title=Royal Navy {{!}} History, Ships, & Battles Britannica.com|trans-title=Kraljevska mornarica {{!}} Povijest, brodovi i bitke|url=https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|url-status=bot: unknown|archive-url=https://web.archive.org/web/20181226110624/https://www.britannica.com/topic/Royal-Navy|archive-date=26. prosinca 2018.|access-date=2023-08-28|website=web.archive.org|language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Roche |first=Jean-Michel |url=https://books.google.hr/books/about/Dictionnaire_des_b%C3%A2timents_de_la_flotte.html?id=S_1ySwAACAAJ&redir_esc=y |title=Dictionnaire des bâtiments de la flotte de guerre française de Colbert à nos jours |publisher=JMR |year=2005 |volume=2 |language=fr |trans-title=Leksikon građevina francuske ratne flote od Colberta do danas |access-date=2024-01-19}}
* {{Citiranje časopisa |last=Ryan |first=A. N. |title=The Causes of the British Attack upon Copenhagen in 1807 |trans-title=Uzroci britanskog napada na Kopenhagen 1807. |url=https://www.jstor.org/stable/555118 |journal=The English Historical Review [Engleski povijesni pregled] |publication-date=1953-01-01 |volume=68 |issue=266 |doi=10.1093/ehr/LXVIII.CCLXVI.37 |issn=0013-8266}}
* {{Citiranje knjige |last=Sainsbury |first=John |url=https://books.google.hr/books?id=TwNmAAAAcAAJ&pg=PA15&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false |title=Sketch of the Napoleon Museum, etc |year=1842 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Skica Napoleonovog muzeja, itd.}}
* {{Citiranje weba |title=Scène de la bataille de Trafalgar |trans-title=Scena iz Bitke kod Trafalgara |url=http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55 |url-status=bot: unknown |access-date=2023-09-27 |website=web.archive.org |language=fr |archive-date=21. srpnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110721013055/http://www.musee-marine.fr/cartel2.php?id=55}}
* {{Citiranje knjige |last=Schäfer |first=Anton |url=https://books.google.hr/books?id=7B-ZUol5XjsC&source=gbs_book_other_versions_r&redir_esc=y |title=Zeittafel der Rechtsgeschichte: Von den Anfängen über Rom bis 1919, Mit Schwerpunkt Österreich und zeitgenössischen Bezügen |publisher=Edition Europa Verlag |year=2002 |isbn=3-950-06168-1 |edition=3. |location=[[Zürich]], [[Švicarska]] |language=njemački |trans-title=Vremenska crta pravne povijesti: Od početaka preko Rima do 1919. – S fokusom na Austriju i suvremene reference}}
* {{Citiranje knjige |last=Schroeder |first=Paul W. |url=https://books.google.hr/books?id=BS2z3iGPCigC&redir_esc=y |title=The Transformation of European Politics, 1763-1848 |publisher=The Clarendon Press |year=1994 |isbn=978-0-19-820654-5 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Transformacija europske politike, 1763. – 1848.}}
* {{Citiranje časopisa |last=Scott |first=Hamish Marshall |date=1. lipnja 1992. |title=Review: The Second 'Hundred Years War' 1689–1815 |trans-title=Pregled: Drugi 'stogodišnji rat' 1689. – 1815. |url=https://www.cambridge.org/core/journals/historical-journal/article/second-hundred-years-war-16891815/AA47319D62C76CD46AB8CC38C1036818 |journal=The Historical Journal [Povijesni časopis] |publisher=Cambridge University Press & Assessment |publication-place=[[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |volume=35 |issue=2 |doi=10.1017/S0018246X00025887}}
* {{Citiranje knjige |last=Sherwig |first=John M. |url=https://books.google.hr/books?id=OInxvgEACAAJ&redir_esc=y |title=Guineas and Gunpowder: British Foreign Aid in the Wars with France, 1793-1815 |publisher=University of California Press (izvornik); Harvard University Press |year=1969 |isbn=978-0-674-36775-3 |location=[[Berkeley]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] (izvornik); [[Sveučilište Harvard]], [[Cambridge, Massachusetts |Cambridge]], [[Massachusetts]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Gvineje i barut: Britanska inozemna pomoć u ratovima s Francuskom, 1793. – 1815.}}
* {{Citiranje knjige |last=Shlapentokh |first=Dmitry |url=https://books.google.hr/books?id=eVKOSX0E2bUC&redir_esc=y |title=The French Revolution and the Russian Anti-Democratic Tradition: A Case of False Consciousness |publisher=Transaction Publishers |year=1997 |isbn=978-1-4128-2397-5 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i ruska anti-demokratska tradicija: Slučaj lažne svijesti}}
* {{Citiranje knjige |last=Sizenko |first=Andreĭ Grigorʹevich |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9785956711736&newbks=0&redir_esc=y |title=Великие битвы Великой России |publisher=Владис ([[Transkripcija i transliteracija |trans.]] Vladis) |year=2011 |isbn=978-5-9567-1173-6 |language=ru |trans-title=Velike bitke Velike Rusije}}
* {{Citiranje knjige |last=Stahel |first=David |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9780521768474&newbks=0&redir_esc=y |title=Operation Barbarossa and Germany's Defeat in the East |date=2009-09-10 |publisher=Cambridge University Press |isbn=978-0-521-76847-4 |edition=Ponovljeno, ilustrirano |series=Cambridge Military Histories [Cambridgeove vojne povijesti] |language=en |trans-title=Operacija Barbarossa i njemački poraz na istoku |issn=1754-758X |author-link=David Stahel |access-date=2024-01-14}}
* {{Citiranje knjige |last=Sutherland |first=Donald M. G. |url=https://books.google.hr/books?id=DuwHSN9QTroC&redir_esc=y |title=The French Revolution and Empire: The Quest for a Civic Order |date=2008-04-15 |publisher=John Wiley & Sons |isbn=978-0-470-75826-7 |language=en |trans-title=Francuska revolucija i Carstvo: Potraga za građanskim poretkom}}
* {{Citiranje weba |last=swissinfo.ch |first=Julia Slater |date=2012-11-26 |title=A 200-year old battle unites and divides the Swiss |trans-title=Bitka stara 200 godina ujedinjuje i razdvaja Švicarce |url=https://www.swissinfo.ch/eng/forging-identity_a-200-year-old-battle-unites-and-divides-the-swiss/33989756 |url-status=live |access-date=2023-09-02 |website=SWI swissinfo.ch |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Swiss Rebellion 1802 |trans-title=Švicarska pobuna 1802. |url=https://www.zum.de/whkmla/military/napwars/swissreb1802.html |url-status=live |access-date=2023-09-14 |website=www.zum.de |language=en}}
* {{Citiranje knjige |title=The Annual Register, Or, A View of the History, Politics, and Literature for the Year... |publisher=J. Dodsley |year=1805 |language=en |trans-title=Godišnjak, ili, Pregled povijesti, politike i književnosti za godinu...}}
* {{Citiranje weba |title=The Austrian Imperial-Royal Army (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805 – 1809 |trans-title=Austrijska carska i kraljevska vojska (Kaiserliche-Königliche Heer): 1805. – 1809. |url=https://www.napoleon-series.org/military-info/organization/Austria/ArmyStudy/c_AustrianArmyHungary.html |url-status=live |access-date=2023-10-27 |website=www.napoleon-series.org |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=The Napoleonic War |trans-title=Napoleonski rat |url=https://www.wisboroughgreen.org/project/the-napoleonic-war/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Wisborough Green |language=en-GB}}
* {{Citiranje weba |title=The Popular Resistance Napoleon Could not Defeat |trans-title=Narodni otpor kojeg Napoleon nije mogao poraziti |url=https://www.versobooks.com/blogs/news/the-popular-resistance-napoleon-could-not-defeat |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=Verso |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=The Spanish Ulcer |trans-title=Španjolski čir |url=https://www.neh.gov/humanities/2010/januaryfebruary/feature/the-spanish-ulcer |url-status=live |access-date=2023-09-24 |website=The National Endowment for the Humanities |language=en}}
* {{Citiranje knjige |last=Thompson |first=James Matthew |title=Napoleon Bonaparte: His Rise and Fall |publisher=Basil Blackwell |year=1952 |language=en |trans-title=Napoleon Bonaparte: Njegov uspon i pad}}
* {{Cite journal |last=Tone |first=John Lawrence |year=1996 |title=Napoleon's uncongenial sea: Guerrilla warfare in Navarre during the Peninsular War, 1808–14 |trans-title=Napoleonovo neprijateljsko more: Gerilski rat u Navari tijekom Poluotočnog rata, 1808. – '14. |url=https://journals.sagepub.com/doi/10.1177/026569149602600302 |journal=European History Quarterly [Kvartalna europska povijest] |volume=26 |issue=3 |doi=10.1177/026569149602600302}}
* {{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://books.google.hr/books/about/War_in_an_Age_of_Revolution_1775_1815.html?id=E2WtMq4LF90C&redir_esc=y |title=War in an Age of Revolution, 1775–1815 |date=2010-02-08 |publisher=[[Cambridge University Press |Cambridge University Press & Assessment]] |isbn=978-0-521-89996-3 |editor-last=Chickering |editor-first=Roger |location=[[Sveučilište u Cambridgeu |Sveučilište Cambridge]], [[Cambridge]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Rat u doba Revolucije, 1775. – 1815. |chapter=Partisan Warfare in Spain and Total War |trans-chapter=Partizansko ratovanje u Španjolskoj i totalni rat |editor-last2=Förster |editor-first2=Stig |chapter-url=https://books.google.hr/books?id=E2WtMq4LF90C&pg=PA243&redir_esc=y#v=onepage&q&f=false}}
* {{Citiranje knjige |last=Tone |first=John Lawrence |url=https://uncpress.org/book/9780807857212/the-fatal-knot/ |title=The Fatal Knot: The Guerrilla War in Navarre and the Defeat of Napoleon in Spain |date=2005-11 |publisher=The University of North Carolina Press Books |isbn=978-0-8078-5721-2 |location=Chapel Hill, [[Sjeverna Karolina]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]]; [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Kobni čvor: Gerilski rat u Navarri i Napoleonov poraz u Španjolskoj |orig-year=1994}}
* {{Citiranje knjige |url=https://books.google.hr/books?id=IeQ5AAAACAAJ&redir_esc=y |title=The Wordsworth Pocket Encyclopedia |publisher=Wordsworth Editions |year=1993 |isbn=978-1-853-26301-9 |editor-last=Upshall |editor-first=Michael |location=Ware, Hertfordshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Wordsworthova džepna enciklopedija}}
* {{Citiranje knjige |last=T︠S︡ezarevich Urlanis |first=Boris |url=https://books.google.hr/books/about/Wars_and_Population.html?id=aKlmAAAAMAAJ&redir_esc=y |title=Wars and Population |publisher=Progress Publishers; University of Michigan Press (original) |year=1971 |location=[[Moskva]], [[Sovjetski Savez]] (danas [[Rusija]]); [[Ann Arbor, Michigan |Ann Arbor]], [[Michigan]], [[Washtenaw]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Ratovi i populacija}}
* {{Citiranje knjige |last=Tucker |first=Spencer C. |url=https://books.google.hr/books?id=VljA5QEI9_wC&pg=PA499&redir_esc=y |title=The Encyclopedia Of the War Of 1812: A Political, Social, and Military History |date=25. travnja 2012. |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-185-109956-6 |location=[[Santa Barbara]], [[Kalifornija]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Enciklopedija rata 1812.: Politička, društvena i vojna povijest}}
* {{Citiranje knjige |last=Tulard |first=Jean |url=https://books.google.hr/books?id=wUDiAAAACAAJ&redir_esc=y |title=Napoleon: The Myth of the Saviour |publisher=Methuen Publishing Ltd |year=1985 |isbn=978-0-416-39510-5 |location=North Yorkshire, [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Mit o spasitelju}}
* {{Citiranje weba|last=Turner|first=Wes|date=2010-12-13|title=Guerres napoléoniennes {{!}} l'Encyclopédie Canadienne|trans-title=Napoleonski ratovi {{!}} Kanadska enciklopedija|url=https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes|url-status=live|access-date=2023-11-07|website=www.thecanadianencyclopedia.ca|language=fr}}
* {{Citiranje weba |date=2010-02-09 |title=United States and France conclude the Louisiana Purchase |trans-title=Sjedinjene Američke Države i Francuska zaključuju Kupnju Louisiane |url=https://www.history.com/this-day-in-history/louisiana-purchase-concluded |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=history.com |publisher=A&E Television Networks |language=en}}
* {{Citiranje weba |title=Visit The Grave Of Frederick The Great |url=https://www.berlinexperiences.com/featured-berlin-experiences/visit-the-grave-of-frederick-the-great/ |url-status=live |access-date=2023-09-23 |website=Berlin Experiences |language=en-GB}}
* {{Citiranje knjige |last=von Pivka |first=Otto |url=https://books.google.hr/books?vid=ISBN9781780965499&newbks=0&redir_esc=y |title=Napoleon's Polish Troops |date=2012-03-20 |publisher=Osprey Publishing Limited |others=Roffe, Michael (ilustrator) |isbn=978-1-78096-549-9 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleonove poljske trupe |archive-url=https://web.archive.org/web/20160515091845/https://books.google.com/books?id=ETYsTuIaKkQC&pg=PA8 |archive-date=2016-05-15}}
* {{Citiranje časopisa |last=Vrankić |first=Petar |date=2022-10-01 |title=The Political, Ecclesiastical and National Unrest in Herzegovina and Neighbouring Bosnia during the French Revolution and Napoleonic Wars (1789-1814) |trans-title=Političko, crkveno i narodnosno previranje u Hercegovini i susjednoj Bosni u doba Francuske revolucije i Napoleonovih ratova (1789. – 1814.) |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/410645 |journal=Herzegovina: Journal of cultural and historical heritage [Hercegovina: Časopis kulturnog i povijesnog nasljeđa] |language=en |publication-place=[[Augsburg]], [[Njemačka]] |issue=8 |doi=10.47960/2712-1844.2022.8.107 |issn=2566-3429 |access-date=2023-11-07 |postscript=. |via=[[Hrčak (portal) |Hrčak – Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske]]}}
* {{Citiranje knjige |last=Walter |first=Jakob |url=https://books.google.hr/books/about/The_Diary_of_a_Napoleonic_Foot_Soldier.html?id=IMNWPgAACAAJ&redir_esc=y |title=The Diary of a Napoleonic Foot Soldier |last2=Raeff |first2=Marc |publisher=Windrush Press |year=1996 |isbn=978-1-900-62405-3 |location=[[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Dnevnik napoleonskog pješaka}}
* {{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Battle of Graz: Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Bitka kod Graza: Karta i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz|url-status=dead|access-date=2024-01-01|website=history-maps.com|language=en|archive-date=1. siječnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240101142843/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition/event/Battle-of-Graz}}
* {{Citiranje weba|title=War of the Fifth Coalition {{!}} Map and Timeline|trans-title=Rat Pete koalicije {{!}} Zemljovid i vremenska crta|url=https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition|url-status=dead|access-date=2023-09-28|website=history-maps.com|language=en|archive-date=28. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928183342/https://history-maps.com/en/story/War-of-the-Fifth-Coalition}}
* {{Citiranje knjige |last=Watson |first=John Steven |url=https://books.google.hr/books/about/The_Reign_of_George_III_1760_1815.html?id=aAiPsSaP7jQC&redir_esc=y |title=The Reign of George III 1760–1815 |publisher=The Clarendon Press |year=1960 |isbn=978-0-198-21713-8 |location=[[Oxford]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Vladavina Đure III. 1760. – 1815.}} 
* {{Citiranje knjige |last=Wawro |first=Geoffrey |url=https://books.google.hr/books?id=gtuAhd9qARkC&pg=PA9&redir_esc=y |title=Warfare and Society in Europe, 1792–1914 |date=4. siječnja 2002. |publisher=Taylor & Francis |isbn=978-0-203-00735-8 |language=en |trans-title=Ratovanje i društvo u Europi, 1792. – 1914. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150930225924/https://books.google.com/books?id=gtuAhd9qARkC&pg=PA9 |archive-date=2015-09-30}}
* {{Citiranje knjige |last=Wheeler |first=Harold Felix Baker |url=https://books.google.hr/books?id=-QGlPwAACAAJ&hl=hr&source=gbs_book_other_versions |title=Napoleon and the Invasion of England: The Story of the Great Terror |last2=Broadley |first2=Alexander Meyrick |publisher=Nonsuch Publishing |year=2007 |isbn=978-1-84588-380-5 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Nonsuch Series [Nonsuch serije] |language=en |trans-title=Napoleon i invazija na Englesku: Priča o velikom teroru |access-date=2024-02-25}}
* {{Citiranje weba |last=Wills |first=Matthew |date=2024-01-16 |title=The Actual Louisiana Purchase Price |trans-title=Stvarna cijena Kupnje Louisiane |url=https://daily.jstor.org/the-actual-louisiana-purchase-price/ |url-status=live |access-date=2024-02-24 |website=JSTOR Daily (daily.jstor.org) |language=en-US}}
* {{Citiranje knjige |last=Wilson |first=Sir Robert Thomas |url=https://archive.org/details/narrativeofevent00wils/page/n6/mode/1up |title=Narrative of events during the Invasion of Russia by Napoleon Bonaparte, and the Retreat of the French Army, 1812 |publisher=John Murray |year=1860 |editor-last=Randolph |editor-first=Herbert |edition=2. |location=Albemarle Street, [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Priča o događajima tijekom Invazije Napoleona Bonapartea na Rusiju i Povlačenja Francuske vojske, 1812. |oclc=697582632 |ol=24129939M |access-date=2024-01-03 |ol-access=free}}
* {{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1840673591&newbks=0 |title=The Victory of Seapower: Winning the Napoleonic War 1806-1814 |publisher=Caxton Editions |year=2001 |isbn=978-1-84067-359-3 |edition=Ponovljeni tisak. Ilustrirano |series=Caxton pictorial histories [Caxtonove slikovne povijesti] |language=en |trans-title=Pobjeda pomorskih sila: Pobjeđivanje u Napoleonskim ratovima 1806. – 1814. |access-date=2024-01-14 |orig-year=1998}}
* {{Citiranje knjige |last=Woodman |first=Richard Martin |url=https://books.google.com/books?vid=ISBN1841191833&newbks=0 |title=The Sea Warriors: Fighting Captains and Frigate Warfare in the Age of Nelson |publisher=Constable |year=2001 |isbn=978-1-84119-183-6 |edition=Ilustrirano |language=en |trans-title=Pomorski ratnici: Borba s kapetanima i fregatno ratovanje u Nelsonovo doba |author-link=Richard Martin Woodman |access-date=2024-01-20}}
* {{Citiranje weba |date=2022-02-14 |title=Württemberg in 1812 |trans-title=Württemberg u 1812. godini |url=https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/ |url-status=dead |access-date=2024-01-03 |website=web.archive.org |language=en |archive-date=14. veljače 2022. |archive-url=https://web.archive.org/web/20220214092117/https://www.jpnorth.co.uk/research/napoleon-in-russia/wurttemberg-in-1812/}}
* {{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://archive.org/details/moscow1812napole00zamo/mode/1up |title=Moscow 1812: Napoleon's Fatal March |date=2004-08-03 |publisher=HarperCollins Publishers LLC |isbn=978-0-061-07558-2 |location=195 Broadway, [[New York City]], [[New York]], [[Sjedinjene Američke Države |SAD]] |language=en |trans-title=Moskva 1812.: Napoleonov fatalni marš}}
* {{Citiranje knjige |last=Zamoyski |first=Adam |url=https://books.google.hr/books?id=NqVKDwAAQBAJ&pg=PT480&redir_esc=y |title=Napoleon: A Life |publisher=Basic Books |year=2018 |isbn=978-1-541-64455-7 |location=[[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]] |language=en |trans-title=Napoleon: Život |archive-url=https://web.archive.org/web/20200806042616/https://books.google.com/books?id=NqVKDwAAQBAJ&pg=PT480#v=onepage&q&f=false |archive-date=6. kolovoza 2020.}}
</div>
</div>

== Vanjske poveznice ==

==== Hrvatske mrežne stranice ====

* {{Hrv oznaka}} [https://www.istrapedia.hr/hr/natuknice/361/napoleonski-ratovi Napoleonski ratovi – ''Istrapedia'']

==== Strane mrežne stranice ====

* {{Fra oznaka}} [https://www.thecanadianencyclopedia.ca/fr/article/guerres-napoleoniennes Guerres napoléoniennes – ''l'Encyclopédie Canadienne''] [Napoleonski ratovi – ''Kanadska enciklopedija'']
* {{Deu oznaka}} [https://www.habsburger.net/de/ereignisse/napoleonische-kriege-1792-1815 Napoleonische Kriege 1792–1815 – ''habsburger.net''] [Napoleonski ratovi 1792. – 1815.]
* {{Deu icon}} [https://hdbg.eu/koenigreich/index.php/objekte/index/herrscher_id/6/id/320 Königreich Bayern 1806-1918: Koalitionskriege von 1798-1815 – ''hdbg.eu''] [Kraljevina Bavarska 1806. – 1918.: Koalicijski ratovi 1798. – 1815.]
* {{Rus icon}} [https://ria.ru/20120607/639665113.html Наполеоновские войны: история и хроника – ''ria.ru''] [Napoleonski ratovi: povijest i kronika]
* {{Eng oznaka}} [https://web.archive.org/web/20140108104011/http://xvld.org/ The 15th Hussars | Re-enacting the British Light Cavalry of the Napoleonic Wars – ''xvld.org''] [15. husarska | Repriza britanske lake konjice iz Napoleonovih ratova]
* {{Eng oznaka}} [http://british-history.co.uk/napoleonic Napoleonic Wars – ''british-history.co.uk''] [Napoleonski ratovi]
* {{Eng oznaka}} [https://www.napoleon.org/en/ History of the two empires – ''napoleon.org''] [Povijest dvaju carstava]
* {{Eng oznaka}} [https://www.napoleonguide.com/ Napoleonic Guide – ''napoleonguide.com''] [Napoleonski vodič]
* {{Eng oznaka}} [http://napoleonistyka.atspace.com/ Napoleon, His Army and Enemies – ''napoleonistyka.atspace.com''] [Napoleon, njegova vojska i neprijatelji]
* {{Eng oznaka}} [https://www.militaryheritage.com/napoleon.htm The Napoleonic Wars – ''militaryheritage.com''] [Napoleonski ratovi]

==== Sestrinski projekti ====

{{Wikivoyage|Napoleonic Wars|Napoleonic Wars|Travel information}}
{{Commons category|Napoleonic Wars}}

[[Kategorija:Napoleonski ratovi| ]]
[[Kategorija:Ratovi]]
[[Kategorija:Ratovi 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Francuska vojna povijest]]
[[Kategorija:Britanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Ruska vojna povijest]]
[[Kategorija:Njemačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Habsburška vojna povijest]]
[[Kategorija:Austrijska vojna povijest]]
[[Kategorija:Hrvatska vojna povijest]]
[[Kategorija:Portugalska vojna povijest]]
[[Kategorija:Španjolska vojna povijest]]
[[Kategorija:Švedska vojna povijest]]
[[Kategorija:Danska vojna povijest]]
[[Kategorija:Norveška vojna povijest]]
[[Kategorija:Grčka vojna povijest]]
[[Kategorija:Mađarska vojna povijest]]
[[Kategorija:Crnogorska vojna povijest]]
[[Kategorija:Talijanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Nizozemska vojna povijest]]
[[Kategorija:Osmanska vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Švicarske]]
[[Kategorija:Poljska vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Malte]]
[[Kategorija:Iranska vojna povijest]]