Ruanda: razlika između inačica
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.8.5 |
Broj spašenih izvora: 1; broj poveznica koje su označene kao mrtve: 0) #IABot (v2.0.9.5 |
||
| (Nisu prikazane 4 međuinačice 4 suradnika) | |||
| Redak 33: | Redak 33: | ||
== Zemljopis == |
== Zemljopis == |
||
Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Nil]]a, i u |
Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Nil]]a, i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina [[Karisimbi]] (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera [[Kivu]], jednog od jezera [[Veliki tektonski jarak|Velikog tektonskog jarka]], koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja središnja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke [[Kagera|Kagere]] s brojnim [[močvara|močvarnim]] jezerima. |
||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
| Redak 40: | Redak 40: | ||
=== Dvadeseto stoljeće === |
=== Dvadeseto stoljeće === |
||
Godine [[1895.]] Ruanda i susjedni Burundi postali su [[njemačka|njemačke]] kolonije. Nijemci su se u upravljanju oslonili na već postojeće državne strukture kraljevstva Tutsija, slično [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] upravi u susjednoj [[Uganda|Ugandi]]. Nakon [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koloniju je preuzela [[Belgija]], čija je vlast bila izravnija i stroža nego njemačka, a za ostvarivanje svoje politike prisilnog rada i visokih poreza unovačila je više slojeve [[Tutsi]]ja koristeći ih kao posrednike, što je pojačalo podjelu između dva naroda. Mnogi su se mladi seljaci da bi izbjegli porezna opterećenja i glad odselili u susjedne zemlje, uglavnom u Kongo i Ugandu, u potrazi za poslom. U kolonijalnom dobu izgrađeno je 9 000 |
Godine [[1895.]] Ruanda i susjedni Burundi postali su [[njemačka|njemačke]] kolonije. Nijemci su se u upravljanju oslonili na već postojeće državne strukture kraljevstva Tutsija, slično [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskoj]] upravi u susjednoj [[Uganda|Ugandi]]. Nakon [[prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] koloniju je preuzela [[Belgija]], čija je vlast bila izravnija i stroža nego njemačka, a za ostvarivanje svoje politike prisilnog rada i visokih poreza unovačila je više slojeve [[Tutsi]]ja koristeći ih kao posrednike, što je pojačalo podjelu između dva naroda. Mnogi su se mladi seljaci da bi izbjegli porezna opterećenja i glad odselili u susjedne zemlje, uglavnom u Kongo i Ugandu, u potrazi za poslom. U kolonijalnom dobu izgrađeno je 9 000 km cesta, a godišnje se proizvodilo i do 100 kg čistog [[zlato|zlata]].<ref>Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 267.-271.</ref> |
||
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Ruanda je postala mandatno područje [[UN]]-a pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjednačili pravo glasa [[Hutu]]i su stjecali sve više političkih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III. [[1959.]] godine i bijega posljednjeg kralja Kigerija V. u Ugandu nestala je monarhija Tutsija i većinski Hutui postali su dominantna politička snaga u neovisnoj ruandskoj republici, proglašenoj [[1962.]] godine. Prvi predsjednik bio je [[Grégoire Kayibanda]]. |
Poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Ruanda je postala mandatno područje [[UN]]-a pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjednačili pravo glasa [[Hutu]]i su stjecali sve više političkih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III. [[1959.]] godine i bijega posljednjeg kralja Kigerija V. u Ugandu nestala je monarhija Tutsija i većinski Hutui postali su dominantna politička snaga u neovisnoj ruandskoj republici, proglašenoj [[1962.]] godine. Prvi predsjednik bio je [[Grégoire Kayibanda]]. |
||
| Redak 77: | Redak 77: | ||
== Ruandsko-hrvatski odnosi == |
== Ruandsko-hrvatski odnosi == |
||
U Ruandi djeluju hrvatski katolički misionari. Jedan od njih bio je i franjevac [[Vjeko Ćurić]], "afrički Schindler" koji je spasio civile od genocida. Fra Ivica Perić je u Ruandi sagradio školu. U Ruandi je često poznati hrvatski novinar, putopisac i dobrotvor iz Ploča [[Željko Garmaz]]. U Ruandi su angažman našli hrvatski športski stručnjaci, nogometni [[Josip Kuže]], [[Tomislav Obradović]], [[Branko Tucak]], košarkaški [[Većeslav Kavedžija]]. Hrvatska je i gospodarski povezana. Radnici iz Splita u Ruandi grade i hidrocentrale, a prisutna je i hrvatska tvrtka [[Končar Elektroindustrija]].<ref name="istekla putovnica">[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/463936/hrvati-koji-su-obisli-cijeli-svijet-upozoravaju-ako-vam-u-ovoj-zemlji-istekne-putovnica-nagrabusili-ste-a-evo-gdje-jos-mozete-upasti-u-ozbiljne-probleme Slobodna Dalmacija] Saša Ljubičić: ''Hrvati koji su obišli cijeli svijet upozoravaju: Ako vam u ovoj zemlji istekne putovnica, nagrabusili ste! A evo gdje još možete upasti u ozbiljne probleme...''. 17. siječnja 2017. (pristupljeno 27. veljače 2017.)</ref> |
U Ruandi djeluju hrvatski katolički misionari. Jedan od njih bio je i franjevac [[Vjeko Ćurić]], "afrički Schindler" koji je spasio civile od genocida. Fra Ivica Perić je u Ruandi sagradio školu. U Ruandi je često poznati hrvatski novinar, putopisac i dobrotvor iz Ploča [[Željko Garmaz]]. U Ruandi su angažman našli hrvatski športski stručnjaci, nogometni [[Josip Kuže]], [[Tomislav Obradović]], [[Branko Tucak]], košarkaški [[Većeslav Kavedžija]]. Hrvatska je i gospodarski povezana. Radnici iz Splita u Ruandi grade i hidrocentrale, a prisutna je i hrvatska tvrtka [[Končar Elektroindustrija]].<ref name="istekla putovnica">[http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/463936/hrvati-koji-su-obisli-cijeli-svijet-upozoravaju-ako-vam-u-ovoj-zemlji-istekne-putovnica-nagrabusili-ste-a-evo-gdje-jos-mozete-upasti-u-ozbiljne-probleme Slobodna Dalmacija] Saša Ljubičić: ''Hrvati koji su obišli cijeli svijet upozoravaju: Ako vam u ovoj zemlji istekne putovnica, nagrabusili ste! A evo gdje još možete upasti u ozbiljne probleme...''. 17. siječnja 2017. (pristupljeno 27. veljače 2017.)</ref> |
||
Kuriozitet je da Ruanda još nije priznala Hrvatsku i hrvatski državljani nemaju problema. Ali, u slučaju potrebe za pomoći diplomatskih predstavništava, istjecanja putovnice ili potrebne vize, hrvatski državljani dolaze u probleme.<ref name="istekla putovnica"/> |
|||
== Izvori == |
== Izvori == |
||
| Redak 85: | Redak 83: | ||
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53573 Ruanda], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53573 Ruanda], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
||
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200516135336/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html |date=16. svibnja 2020. }}, [[The World Factbook]], www.cia.gov, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
* [https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200516135336/https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rw.html |date=16. svibnja 2020. }}, [[The World Factbook]], www.cia.gov, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
||
* [http://www.britannica.com/place/Rwanda Rwanda], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopaedia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
* [http://www.britannica.com/place/Rwanda Rwanda], [[Encyclopædia Britannica|Encyclopaedia Britannica Online]], www.britannica.com, pristupljeno 17. prosinca 2015. |
||
== Vanjske poveznice == |
== Vanjske poveznice == |
||
| Redak 91: | Redak 89: | ||
;Mrežna mjesta |
;Mrežna mjesta |
||
* [http://www.gov.rw/home/ Republic of Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150302050046/http://www.gov.rw/home/ |date=2. ožujka 2015. }}, službene stranice ruandske vlade {{eng oznaka}} |
* [http://www.gov.rw/home/ Republic of Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150302050046/http://www.gov.rw/home/ |date=2. ožujka 2015. }}, službene stranice ruandske vlade {{eng oznaka}} |
||
* [http://www.rwandatourism.com/ Remarkable Rwanda], stranice ruandske turističke zajednice {{eng oznaka}} |
* [http://www.rwandatourism.com/ Remarkable Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100104014918/http://rwandatourism.com/ |date=4. siječnja 2010. }}, stranice ruandske turističke zajednice {{eng oznaka}} |
||
* [https://www.discover.rw/ Discover Rwanda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230113062710/https://discover.rw/ |date=13. siječnja 2023. }} |
|||
{{Afrika}} |
{{Afrika}} |
||
Posljednja izmjena od 19. siječnja 2024. u 04:38
| Republika Ruanda Repubulika y'u Rwanda République Rwandaise Republic of Rwanda | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Geslo Ubumwe, Umurimo, Gukunda Igihugu (ruandski: "Jedinstvo, rad, domoljublje") | |||||
| Himna Rwanda nziza | |||||
 Položaj Ruande | |||||
| Glavni grad | Kigali | ||||
| Službeni jezik | ruandski francuski engleski Svahili | ||||
| Državni vrh | |||||
| - Predsjednik | Paul Kagame | ||||
| - Predsjednik Vlade | Edouard Ngirente | ||||
| Neovisnost | Od Belgije 1. srpnja 1962. | ||||
| Površina | 144.. po veličini | ||||
| - ukupno | 26.338 km2 | ||||
| - % vode | 5,3 % | ||||
| Stanovništvo | 76.. po veličini | ||||
| - ukupno (2012.) | 10.515.973 | ||||
| - gustoća | 445/km2 | ||||
| Valuta | Ruandski franak (100 centima) | ||||
| Pozivni broj | 250 | ||||
| Vremenska zona | UTC +2 | ||||
| Internetski nastavak | .rw | ||||
Ruanda je država u Jezerskoj regiji središnje Afrike, bez izlaza na more. Na jugu graniči s Burundijem, na zapadu s Demokratskom Republikom Kongo, na sjeveru s Ugandom te na istoku s Tanzanijom. Jedna je od najgušće naseljenih zemalja Afrike; na prostoru manjem od polovice Hrvatske živi oko 10 milijuna ljudi.
Zapadnim dijelom Ruande u smjeru sjever-jug prolazi planinski lanac koji čini razvodnicu slivova Konga i Nila, i u njegovu se sjevernom dijelu nalazi najviša ruandska planina Karisimbi (4507 m). Prema zapadu teren se spušta do 1460 m, nadmorske visine jezera Kivu, jednog od jezera Velikog tektonskog jarka, koje čini veći dio granice s DR Kongom, a prema istoku se na planine nastavlja središnja brežuljkasta visoravan (oko 1700 m) i, još istočnije, dolina rijeke Kagere s brojnim močvarnim jezerima.
Najstariji su stanovnici Ruande preci danas malobrojnog pigmejskog naroda Twa. U prvom tisućljeću ovamo se, vjerojatno iz kongoanskih šuma, proširio bantu narod Hutu donoseći nove poljoprivredne tehnologije. Od 14. do 16. stoljeća u Ruandu su se sjevera doselili nilotski Tutsi čije je tradicionalno zanimanje stočarstvo za razliku od ratarskih Hutua. Tutsi su zagospodarili ovim prostorom i utemeljili kraljevstvo u kojem su činili aristokraciju. Preuzeli su bantu jezik, ali nisu se stopili s većinskim Hutuima, od kojih se razlikuju i po nekim tjelesnim svojstvima (viši su i svjetlije puti). O podrijetlu ovih razlika i stupnju miješanja između dviju zajednica postoje proturječna gledišta; prema jednima, Tutsi su genetski različiti od Hutua, prema drugima razlike su rezultat drugačije prehrane i zanimanja.
Godine 1895. Ruanda i susjedni Burundi postali su njemačke kolonije. Nijemci su se u upravljanju oslonili na već postojeće državne strukture kraljevstva Tutsija, slično britanskoj upravi u susjednoj Ugandi. Nakon Prvog svjetskog rata koloniju je preuzela Belgija, čija je vlast bila izravnija i stroža nego njemačka, a za ostvarivanje svoje politike prisilnog rada i visokih poreza unovačila je više slojeve Tutsija koristeći ih kao posrednike, što je pojačalo podjelu između dva naroda. Mnogi su se mladi seljaci da bi izbjegli porezna opterećenja i glad odselili u susjedne zemlje, uglavnom u Kongo i Ugandu, u potrazi za poslom. U kolonijalnom dobu izgrađeno je 9 000 km cesta, a godišnje se proizvodilo i do 100 kg čistog zlata.[1]
Poslije Drugog svjetskog rata Ruanda je postala mandatno područje UN-a pod belgijskom upravom. Reformskim procesima koji su izjednačili pravo glasa Hutui su stjecali sve više političkih prava. Nakon atentata na kralja Mutaru III. 1959. godine i bijega posljednjeg kralja Kigerija V. u Ugandu nestala je monarhija Tutsija i većinski Hutui postali su dominantna politička snaga u neovisnoj ruandskoj republici, proglašenoj 1962. godine. Prvi predsjednik bio je Grégoire Kayibanda.
Godine 1990. tutsijski Ruandski patriotski front (RPF) započeo je iz svojih baza u Ugandi s napadima protiv ruandske Vlade u kojoj su glavnu riječ imali Hutui. Vlada je odgovorila progonom Tutsija koje je optužila za pokušaj ponovnog porobljavanja Hutua. Borbe su se nastavile do 1992. godine kada je potpisan sporazum u Arushi u Tanzaniji.
Podrobniji članak o temi: Genocid u RuandiU travnju 1994. godine državni zrakoplov u kojem su bili predsjednici Ruande Juvénal Habyarimana i Burundija Cyprien Ntaryamira, obojica Hutui, oboren je pri slijetanju na aerodrom u Kigaliju pod nerazjašnjenim okolnostima. Hutuski su ekstremisti neposredno nakon atentata započeli masovni pokolj ruandskih Tutsija i umjerenih Hutua u kojem je u sljedeća tri mjeseca ubijeno 937.000 osoba. Genocid je zaustavljen nakon što su RPF i njegov vođa Paul Kagame srušili Vladu i preuzeli vlast. Bojeći se osvete Tutsija, više od 2 milijuna Hutua napustilo je zemlju, ali su se mnogi u međuvremenu vratili. Neki hutuski paravojni odredi i dalje se nalaze u istočnom DR Kongu.
Ruanda je jedna od rijetkih afričkih zemalja čiji se teritorij donekle poklapa s jezično-etničkim granicama. Gotovo svi stanovnici govore ruandskim koji pripada bantu jezicima. Ipak, stanovništvo je prema pretežnom zanimanju podijeljeno u Hutue (84%, uglavnom ratari), Tutsije (15%, stočari) i Twa (1%, lončarstvo i lov).
Najbrojnija vjera je kršćanstvo (93%, najviše katolika).
Oko 90% stanovništva bavi se nekomercijalnom poljoprivredom, ali proizvodnja hrane često ne zadovoljava domaće potrebe. Glavni izvozni proizvodi su kava i čaj. Zemlja prima najveći iznos strane pomoći po stanovniku u Africi.
BDP je za 2017. godine procijenjen na 2090 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).
Vađenje minerala kao što su kasiterit, volframit, zlato i koltan, koji se koriste u proizvodnji elektroničkih i komunikacijskih uređaja, također pridonose ekonomiji države.
Turizam je brzo rastuća grana u Ruandi. Ruanda je jedna od dvije zemlje gdje se sigurno mogu posjetiti brdske gorile (lat. Gorilla beringei beringei). Praćenje gorila u nacionalnom parku privlaći tisuće posjetitelja svake godine, koji su spremni platiti visoke cijene dozvola. Ostale znamenitosti su šuma Nyungwe, dom čimpanza i ostalih primata, rezervat oko jezera Kivu, te Akagera, savana na istoku zemlje.
Ruandska kulturna baština bogata je tradicionalnim plesovima i pjesmama. Također je prisutna primijenjena umjetnost, osobito izrada pletenih posuda i košara, te keramičkih i metalnih predmeta.
U Ruandi postoji nacionalna kazališna kuća i orkestar koji, uz standardni repertoar njeguju i tradicionalni glazbeni izričaj. Postoji i Društvo književnika Ruande (Association des Écrivains du Rwanda) koje okuplja književnike. Od novina izlaze Rwanda Herald i New Times na engleskom, La Releve na francuskom i Kinyamateka na ruandskom jeziku.
U Ruandi djeluju hrvatski katolički misionari. Jedan od njih bio je i franjevac Vjeko Ćurić, "afrički Schindler" koji je spasio civile od genocida. Fra Ivica Perić je u Ruandi sagradio školu. U Ruandi je često poznati hrvatski novinar, putopisac i dobrotvor iz Ploča Željko Garmaz. U Ruandi su angažman našli hrvatski športski stručnjaci, nogometni Josip Kuže, Tomislav Obradović, Branko Tucak, košarkaški Većeslav Kavedžija. Hrvatska je i gospodarski povezana. Radnici iz Splita u Ruandi grade i hidrocentrale, a prisutna je i hrvatska tvrtka Končar Elektroindustrija.[2]
- ↑ Zdravko Pečar-Afrika, Naprijed, Zagreb 1964., str. 267.-271.
- ↑ Slobodna Dalmacija Saša Ljubičić: Hrvati koji su obišli cijeli svijet upozoravaju: Ako vam u ovoj zemlji istekne putovnica, nagrabusili ste! A evo gdje još možete upasti u ozbiljne probleme.... 17. siječnja 2017. (pristupljeno 27. veljače 2017.)
- Bilješke i literatura
- Ruanda, Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 17. prosinca 2015.
- Rwanda Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. svibnja 2020. (Wayback Machine), The World Factbook, www.cia.gov, pristupljeno 17. prosinca 2015.
- Rwanda, Encyclopaedia Britannica Online, www.britannica.com, pristupljeno 17. prosinca 2015.
- Mrežna mjesta
- Republic of Rwanda Arhivirana inačica izvorne stranice od 2. ožujka 2015. (Wayback Machine), službene stranice ruandske vlade (engl.)
- Remarkable Rwanda Arhivirana inačica izvorne stranice od 4. siječnja 2010. (Wayback Machine), stranice ruandske turističke zajednice (engl.)
- Discover Rwanda Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. siječnja 2023. (Wayback Machine)
| ||||||||||||||
| ||||||||||
