Prijeđi na sadržaj

Banská Štiavnica: razlika između inačica

Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Nema sažetka uređivanja
 
(Nije prikazano 45 međuinačica 20 suradnika)
Redak 60: Redak 60:


| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{ZD+X/S|SLK}}
| lokacija_info = {{Z+X|SLK}}
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_ime = [[Pokrajine Slovačke|Pokrajina]]
| lokacija1_info = [[Datoteka:SŁO Kraj Bańskobystrzycki COA.jpg|20px|Grb
| lokacija1_info = [[Datoteka:Coat of Arms of Banská Bystrica Region.svg|20px|Grb
Banskobistrički]] [[Banskobystrický kraj|Banskobistrička]]
Banskobistrički]] [[Banskobystrický kraj|Banskobistrička]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_ime =
Redak 86: Redak 86:
| vrsta_vlasti =
| vrsta_vlasti =
| vlast_bilješke =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = [[Gradonačelnik]]
| titula_vođe = [[Gradonačelnica]]
| ime_vođe = [[Pavol Balžanka]] (SMER, SNS, SZ)
| ime_vođe = [[Nadežda Babiaková]]
| stranka_vođe =
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| titula_vođe1 =
Redak 98: Redak 98:
| ime_vođe4 =
| ime_vođe4 =


| površina_bilješke =<ref>{{Citiranje weba |title=Hustota obyvateľstva - obce |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7014rr_obc: 46,74S_SK'', ''om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter)''. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.</ref>
| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 46.74 km²
| površina_ukupna =46,74 km<sup>2</sup>
| površina_kopna =
| površina_kopna =
| površina_vode =
| površina_vode =
Redak 109: Redak 109:
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| površina_prazno2 =
| visina = 621<ref name="base_info">{{Cite web |url=http://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_SK_WIN/om5001rr/v_om5001rr_00_00_00_sk |title=Základná charakteristika |language=sk |date=2015-04-17 |website=www.statistics.sk |publisher= Statistical Office of the Slovak Republic|access-date=2022-03-31}}</ref>
| visina = 600 m
| visina_izvor =
| visina_izvor =
| visina_max =
| visina_max =
| visina_min =
| visina_min =


| stanovništvo_godina =2023-12-31
| stanovništvo_godina = 31. prosinca 2006.<ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke</ref>

| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo_bilješke =<ref>{{Citiranje weba |title=Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne) |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7101rr/v_om7101rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7101rr_obc: AREAS_SK''.</ref>
| stanovništvo = 10.662
| stanovništvo =9339
| stanovništvo_gustoća = 228 stan./km²
| stanovništvo_gustoća =200,76 stan./km<sup>2</sup>
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže =
| stanovništvo_uže_gustoća =
| stanovništvo_uže_gustoća =
Redak 133: Redak 134:
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| vremenska_zona_DST = [[CEST]]
| utc_pomak_DST = +2
| utc_pomak_DST = +2
| poštanski_broj = 96901
| poštanski_broj = 969 01<ref name="base_info"/>
| pozivni_broj = +421 (0)45
| pozivni_broj = +421 45<ref name="base_info"/>
| gradovi_prijatelji =
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =
| države_gradova_prijatelja =
Redak 153: Redak 154:
| prazno6_info =
| prazno6_info =


| web_stranica = [http://www.banskastiavnica.sk www.banskastiavnica.sk]
| web_stranica = [http://www.banskastiavnica.sk www.banskastiavnica.sk]


| slika_karta =
| slika_karta =
Redak 166: Redak 167:
| bilješke =
| bilješke =


|stanovništvo_gustoća_bilješke=<ref>{{Citiranje weba |title=Hustota obyvateľstva - obce |url=https://datacube.statistics.sk/#!/view/sk/VBD_DEM/om7014rr/v_om7014rr_00_00_00_sk |website=www.statistics.sk |author=Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk) |accessdate=2024-03-28 }} Postavke: ''om7014rr_obc: AREAS_SK''. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.</ref>
}}
}}
'''Banská Štiavnica''' ([[njemački|njem]]. ''Schemnitz''), ([[mađarski|mađ]]. ''Selmecbánya'') je grad u središnjem dijelu [[Slovačka| Slovačke]], južno od [[Zvolen (grad)|Zvolena]] i [[Banská Bystrica (grad)| Banske Bystrice]]. Smješten je u središtu golemog [[kaldera]] koji je nastao urušavanjem drevnog [[vulkan]]a, a njegov rub se danas zove planina [[Štiavnica]].
'''Banská Štiavnica''' ([[njemački|njem.]] ''Schemnitz'', [[mađarski|mađ.]] ''Selmecbánya'') je grad u središnjem dijelu [[Slovačka| Slovačke]], južno od [[Zvolen (grad)|Zvolena]] i [[Banská Bystrica (grad)| Banske Bystrice]]. Smješten je u središtu golemog [[kaldera]] koji je nastao urušavanjem drevnog [[vulkan]]a, a njegov rub se danas zove planina [[Štiavnica]].


Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine.
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je [[11. prosinca]] [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-ov popis svjetske baštine.


==Povijest==
==Povijest==
⚫
[[Slika:Banska stiavnica-novy zamok.jpg|mini|lijevo|Novi dvorac iznad grada]]
⚫
Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice [[zlato| zlata]] i [[srebro | srebrna]]. Prvi rudari su došli iz [[Češka|Češke]] i [[Šleska|Šleske]]. Prvi put spominje u zakonu iz [[1156.]] kao ''Terra banensium''.
⚫
[[Slika:Selmecbanya-ovarcivertanlegi1.jpg|mini|lijevo|Stari dvorac iz zraka]]
⚫
Gradu duguje svoje postojanje [[Rudnik|rudnicima]] posebice [[zlato| zlata]] i [[srebro | srebra]]. Prvi [[rudar]]<nowiki/>i su došli iz [[Češka|Češke]] i [[Šleska|Šleske]]. Prvi put spominje u zakonu iz [[1156.]] kao ''Terra banensium''.


God. 1627., ovdje se prvi put koristio [[barut]] u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili [[parni stroj|parnim strojem]], što je bila prva uporaba parnog stroja izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedninjenog Kraljevstva]]. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u [[Beč]]), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za [[mineralogija|mineralogiju]] koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog [[mađarizacija|mađarizacije]] i većina studenata odlazi u [[Leoben]].
God. [[1627.]], ovdje se prvi put koristio [[barut]] u [[Rudarstvo|rudarstvu]], a [[1722.]] [[Rudnik|rudnici]] su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili [[parni stroj|parnim strojem]], što je bila prva uporaba parnog stroja izvan [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Ujedninjenog Kraljevstva]]. God. [[1735.]] osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u [[Beč]]), a [[1763.]] ovdje je osnovan fakultet za [[mineralogija|mineralogiju]] koji je u drugoj polovici [[19. stoljeće|19. stoljeća]] marginaliziran zbog [[mađarizacija|mađarizacije]] i većina studenata odlazi u [[Leoben]].


God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom [[Banska Bela]] (''Banská a Belá''), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.
God. [[1873.]] upravno se ujedinio sa susjednim gradom [[Banska Bela]] (''Banská a Belá''), te su ostali jedan grad sve do [[1954.]] godine.


[[Datoteka:Banska Štiavnica, Central Square.jpg|mini|lijevo|Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva]]
==Znamenitosti==
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
|ime mjesta = Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
|slika = SK BS Trinity Square.PNG
|slika = SK BS Trinity Square.PNG
Redak 186: Redak 191:
|mjerilo = iv
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|ugroženost = ne
|dossier = 620
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/620
|država = {{ZD|M|MAĐ}} {{ZD|S|SLO}}
|država = {{Z|SLK}}
|karta =
⚫
|karta-oznaka = Banská Štiavnica
|oznaka-položaj =
|koordinate =
|karta-opis =
}}
}}
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (''Trojičné námestie'') kojim dominira veliki [[kužni pil]]. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.
Zbog izuzetno očuvane [[srednji vijek | srednjovjekovne]] arhikteture grad je 11. prosinca [[1993.]] upisan na [[UNESCO]]-ov popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (''Trojičné námestie'') kojim dominira veliki [[kužni pil]]. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.


Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura [[Gospa|Gospe]] (''Panna Maria''). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.
Gotička Gradska vijećnica iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]] je od [[1507.]] – [[1679.]] godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u [[18. stoljeće|18. stoljeću]], te na njenom mjestu stoji skulptura [[Gospa|Gospe]] (''Panná Mária''). Od [[1787.]] – [[1788.]], današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.


Dva dvorca, Stari (''Starý zámok'') i Novi (''Nový zámok''), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik ''Glanzenberg'' još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena [[Franjo Josip II.|cara Franje Josipa]].
Dva dvorca, Stari (''Starý zámok'') i Novi (''Nový zámok''), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz [[17. stoljeće|17. stoljeća]], dok je stari rudnik ''Glanzenberg'' još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena [[Franjo Josip II.|cara Franje Josipa]].


Grad je okružen starim vještačkim rezorvoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih su 60tak izgrađeni od 15. do 18. stoljeća. Oni su povezani s više od 100 km dugom mrežom kanala. Danas ovo područje služi kao rekreacijska zona grada.
Grad je okružen starim vještačkim rezervoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih je njih šezdesetak izgrađeno od [[15. stoljeće|15.]] do 18. stoljeća. Povezuje ih više od 100 km duga mreža kanala. Danas ovo područje služi kao gradska rekreacijska zona.


<gallery>
<gallery>
⚫
Slika:Radnica a kostol sv.Kataríny.JPG|Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
⚫
Slika:Banska stiavnica-novy zamok.jpg|<center>Novi dvorac iznad grada
Slika:Banska Štiavnica, Central Square.jpg|<center>Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva
Slika:Banská Štiavnica (Selmecbánya, Schemniz) - town hall.jpg|Gradska vijećnica
Slika:Banska stiavnica-stary zamok1.jpg|Stari dvorac iznutra
⚫
Slika:Radnica a kostol sv.Kataríny.JPG|<center>Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
⚫
Slika:Nádvorie Starého zámku.JPG|Stari dvorac
Slika:Banská Štiavnica (Selmecbánya, Schemniz) - town hall.jpg|<center>Gradska vijećnica
Slika:Banska stiavnica-stary zamok1.jpg|<center>Stari dvorac iznutra
Slika:Selmecbanya-ujvarcivertanlegi.jpg|Novi dvorac
⚫
Slika:Nádvorie Starého zámku.JPG|<center>Stari dvorac
⚫
Slika:Selmecbanya-ovarcivertanlegi1.jpg|<center>Stari dvorac iz zraka
Slika:Selmecbanya-ujvarcivertanlegi.jpg|<center>Novi dvorac
</gallery>
</gallery>


==Stanovništvo==
==Stanovništvo==
{{Slovačka/Razvoj stanovništva|||10.451|10.760|10.662|10.259|10.004|9922}}
Grad je prema procjeni stanovništva iz [[2005.]] imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao 10.674 stanovnika.
Grad je prema procjeni stanovništva iz [[2005.]] imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz [[2001.]] godine imao 10.674 stanovnika.


===Etnički sastav===
===Etnički sastav===
*[[Slovaci]] 93,9%
*[[Slovaci]] 93,9 %
*[[Romi]] 2%
*[[Romi]] 2 %
*[[Karpatski Nijemci]] i ostali.
*[[Karpatski Nijemci]]
* i ostali.


===Religija===
===Religija===
*[[rimokatolici]] 65%
*[[rimokatolici]] 65 %
*[[ateisti]] 18,9%
*[[ateisti]] 18,9 %
*[[luterani]] 7,6% <ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke</ref>
*[[luterani]] 7,6 %<ref>http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071116010355/http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html |date=16. studenoga 2007. }} Statistički zavod Slovačke</ref>


==Gradovi prijatelji==
==Gradovi prijatelji==


* {{ZD|Š|ŠVI}} - [[Huenenberg]] , [[Švicarska]]
* {{Z|ŠVI}} – [[Huenenberg]], [[Švicarska]]
* {{ZD|Č|ČEŠ}} - [[Moravská Třebová]] , [[Češka]]
* {{Z|ČEŠ}} – [[Moravská Třebová]], [[Češka]]
* {{ZD|S|SLO}} - [[Ptuj]] , [[Slovenija]]
* {{Z|SLO}} – [[Ptuj]], [[Slovenija]]
* {{ZD|I|ITA}} - [[Soragna]] , [[Italija]]
* {{Z|ITA}} – [[Soragna]], [[Italija]]
* {{ZD|P|POLJ}} - [[Olsztynek]] , [[Poljska]]
* {{Z|POLJ}} – [[Olsztynek]], [[Poljska]]


==Izvor==
==Izvor==
Redak 234: Redak 243:
==Vanjske poveznice==
==Vanjske poveznice==


*[http://www.banskastiavnica.sk/en/ Web stranica grada]
*[https://www.banskastiavnica.sk/ Web stranica grada]
*[http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički podaci]


===Ostali projekti===
===Ostali projekti===
Redak 243: Redak 251:
}}
}}


{{Predložak:Gradovi u Banskobistričkom kraju}}
{{Gradovi u Banskobistričkom kraju}}
{{Svjetska baština u Slovačkoj}}
{{Svjetska baština u Slovačkoj}}
[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Gradovi u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]

<!-- interwiki -->

[[ar:بانسكا شتيفنيتسا]]
⚫
[[ca:Banská Štiavnica]]
[[cs:Banská Štiavnica]]
[[de:Banská Štiavnica]]
[[en:Banská Štiavnica]]
[[eo:Banská Štiavnica]]
[[es:Banská Štiavnica]]
[[et:Banská Štiavnica]]
[[fi:Banská Štiavnica]]
[[fr:Banská Štiavnica]]
[[he:באנסקה שטיאווניצה]]
[[hu:Selmecbánya]]
[[it:Banská Štiavnica]]
[[ja:バンスカー・シュチャヴニツァ]]
[[ko:반스카슈티아브니차]]
[[li:Banská Štiavnica]]
[[nl:Banská Štiavnica]]
[[pl:Bańska Szczawnica]]
[[ro:Banská Štiavnica]]
[[ru:Банска-Штьявница]]
[[sk:Banská Štiavnica]]
[[sl:Banská Štiavnica]]
[[sr:Банска Штјавњица]]
[[sv:Banská Štiavnica]]
[[uk:Банська Штявниця]]
[[war:Banská Štiavnica]]

Posljednja izmjena od 29. ožujak 2024. u 00:34

Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja pogledajte Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica

Panorama grada

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 • GradonačelnicaNadežda Babiaková
Površina [1]
 • Ukupna46,74 km2
Visina621[2]
Koordinate48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Stanovništvo (2023-12-31) [3]
 • Entitet9339
(200,76 stan./km2)[4]
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj969 01[2]
Pozivni broj+421 45[2]
Registarska oznakaBS
Stranicawww.banskastiavnica.sk
Zemljovid
Banská Štiavnica na zemljovidu Slovačke
Banská Štiavnica
Banská Štiavnica

Banská Štiavnica (njem. Schemnitz, mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Povijest

[uredi | uredi kôd]
Novi dvorac iznad grada
Stari dvorac iz zraka

Gradu duguje svoje postojanje rudnicima posebice zlata i srebra. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.

God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.

God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.

Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva

Znamenitosti

[uredi | uredi kôd]
Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:620

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507. – 1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panná Mária). Od 1787. – 1788., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.

Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.

Grad je okružen starim vještačkim rezervoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih je njih šezdesetak izgrađeno od 15. do 18. stoljeća. Povezuje ih više od 100 km duga mreža kanala. Danas ovo područje služi kao gradska rekreacijska zona.

  • Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
    Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
  • Gradska vijećnica
    Gradska vijećnica
  • Stari dvorac iznutra
    Stari dvorac iznutra
  • Stari dvorac
    Stari dvorac
  • Novi dvorac
    Novi dvorac

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]
Razvoj stanovništva[5]
Godina 1. siječnja 1993.[6] 1999. 2006. 2013. 2019. 2020.
Broj stanovnika 10.451 10.760 10.662 10.259 10.004 9922

Napomena: Ako nije drugačije naznačeno, stanovništvo je posljednjeg dana u godini.


Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.

Etnički sastav

[uredi | uredi kôd]

Religija

[uredi | uredi kôd]

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: 46,74S_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter). Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  2. ↑ a b c Základná charakteristika. www.statistics.sk (slovački). Statistical Office of the Slovak Republic. 17. travnja 2015. Pristupljeno 31. ožujka 2022.
  3. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne). www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7101rr_obc: AREAS_SK.
  4. ↑ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). Hustota obyvateľstva - obce. www.statistics.sk. Pristupljeno 28. ožujka 2024. Postavke: om7014rr_obc: AREAS_SK. Vrijednosti za 2023-06-31/2023-07-01.
  5. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na začiatku obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  6. ↑ Štatistický úrad Slovenskej republiky. 21. ožujka 2021. Počet obyvateľov podľa pohlavia – obce, pogled "Stav trvale bývajúceho obyvateľstva na konci obdobia (Osoba)". datacube.statistics.sk (slovački)
  7. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2007. (Wayback Machine) Statistički zavod Slovačke

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Ostali projekti

[uredi | uredi kôd]
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Banská Štiavnica
v • u
Gradovi u Banskobistričkom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banská_Štiavnica&oldid=6901101"