Frizija: razlika između inačica

Pregledaj povijest

← Starija izmjena

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

Prikaz u jednom stupcu

Posljednja izmjena od 28. travnja 2024. u 19:47

Pokrajina u Nizozemskoj i Njemačkoj.

Frizija (zapadnofrizijski: Fryslân; sjevernofrizijski: Fraschlönj; saterlandski frizijski (istočnofrizijski): Fräislound; istočnofrizijski dolnjosaski: Freesland; njemački i nizozemski: Friesland; danski: Frisland) je obalna pokrajina duž jugoistočnog kuta Sjevernog mora (Njemački zaljev). Frizija je tradicionalna domovina Frizima, germanskom narodu koji govori frizijskim jezikom, jezikom srodnom engleskom. Frizija se prostire od sjeverozapadne Nizozemske duž sjeverozapadne Njemačke sve do u jugozapadnu Dansku. Obično ju se dijeli na tri dijela:

Zapadna Frizija u Sjevernoj Nizozemskoj, Frieslandu i Groningenu
Istočna Frizija u Donjoj Saskoj
Sjeverna Frizija u Schleswig-Holsteinu i Južnom Jyllandu

Trije su skupine Frizijskog otočja:

koje se više-manje rasprostiru zemljopisno sukladno svom nazivu na trima dijelima Frizijske obale.

Zapadna Frizija se ugrubo poklapa s nizozemskom pokrajinom Friesland, sjevernim dijelom pokrajine Sjeverni Holland, povijesnom pokrajinom Zapadni Friesland) i sa suvremenom pokrajinom Groningen, a zapadnofrizijski jezik se govori samo u sâmom "Fryslân"-u. U Zapadnom Frieslandu, govori se narječjima s jakim frizijskim substratom, (dolnjonjemačke i donje frankonijske narječne inačice, štujući niz). Valja uzeti u obzir da je "Westfriesland" samo najzapadniji dio tradicionalne pokrajine Zapadne Frizije, a sve su unutar sjeverne Nizozemske. U sjevernoj pokrajini Groningen, stanovnici govore groningsom, saskim narječjem.

Istočna Frizija (njemački: Ostfriesland) uključiva područja na sjeverozapadu njemačke savezne države Dolnje Saske, uključujući okruge Aurich, Leer, Wittmund i Friesland, kao i bezokružne gradove Emden i Wilhelmshaven/Rüstringen.

Dijeli Sjeverne Frizije unutar njemačke savezne države Schleswig-Holstein se naziva Nordfriesland, rašireni su duž obale te uključuju obalne otoke od ušća rijeke Eidera do državne međe s Danskom na sjeveru.

Poklapa se s istoimenim okrugom, Schleswig-Holsteinom. Otok Helgoland (engleski: 'Helligoland' i sjevernofrizijski: 'Lun'), je također dijelom tradicionalne Sjeverne Frizije.

Pola milijuna Friza iz pokrajine Fryslân (ili Friesland) u Nizozemskoj govori frizijskim jezikom. Nekoliko tisuća više od rečene skupine, koji govore frizijski, govori skupinom narječja, često nerazumljivom jedna drugom i sigurno nerazumljivom s oblicima kojima se govori iza Sjeverne Frizije (Nordfriesland-a), se može naći u Sjevernoj Friziji u Njemačkoj, dok manji broj govornika sater-frizijskog jezika se nalazi u četirima selima Dolnje Saske u kraju zvanom Saterland u okrugu Cloppenburg, tik iza granica tradicionalne Istočne Frizije.

Povijest

Frizija se dramatično mijenjala kroz povijest, i kroz poplave i kroz promjene identiteta.

Starorimsko doba

Frizi su u doba Starog Rima živjeli na terpenima u području bez pitke vode. Pitku vodu se dobavljalo iz rupa kada bi kišilo. Ovo je bio jedinstveni frizijski izum. Frizija je bila malo područje u to doba. Obuhvaćala je sadašnje pokrajine Friesland i Sjeverni Holland. Polovica stanovništva današnje Nizozemske je živjela u sadašnjem Frieslandu, zbog onamošnjih plodnih tala. Stare Frize su istrijebile poplave u 3. i 4. stoljeću. Druga teorija je da su se preselili u unutrašnjost i kasnije se vratili.

Kraljevina Frizija

Izvori istočnih Angla nazivali su stanovnike Frizije imenom Warnii, a ne "Frizi" ("Frisians").

U 7. i 8. stoljeću, franačke kronike spominju ovo područje kao kraljevstvo Frizâ. Najvjerojatnije to nisu bili "Frizi" iz starorimskih vremena. Navedeno kraljevstvo je obuhvaćalo obalne pokrajine Nizozemske i Njemačke sjevernomorske obale.

U tim stoljećima, frizijskim jezikom se govorilo duž cijele južne sjevernomorske obale te se stoga ova pokrajina katkad navodi kao Velika Frizija odnosno lat. Frisia Magna.

Franci su pokorili zapadni dio u razdoblju od 689. – 719. i istočni dio koncem 8. stoljeća.

Djelomice su Friziju osvojili Vikinzi 840-ih, a isti su bili izgnani između 885. i 920. godine. Smatra se u znanstvenim krugovima da možda Vikinzi nisu osvojili Friziju, nego su se naselili u određenim dijelima (kao što je otok Wieringen), gdje su sagradili jednostavne tvrđave te surađivali i trgovali s domorodačkim Frizima.

Gubljenje ozemlja

Frizi su stvarali poldere u Zapadnom Frieslandu, koji se micao sve dalje i dalje od Frieslanda zbog poplava. Zapadni dio Frizije je postao okrug Holland 1101. nakon par stoljeća različite povijesti od ostalih krajeva. Frizija se počela identificirati kao zemlja sa slobodnim narodom u srednjem vijeku. Utrechtska biskupija nije pripadala više Friziji. Bilo je mnogo poplava u 11. i 12. stoljeću, koje su odnijele brojne ljudske živote. Posljedica tih poplava je i Zuiderzee ("Južno more"). Najveća poplava je bila 1322.

Opstalboomska Liga

Slobodni Frizi (zapravo sitno plemstvo) i grad Groningen ustanovili su Opstalboomsku Ligu za protiviti se feudalizmu. Rečenu Ligu su činili Friesland, pokrajina Groningen, Istočna Frizija, Dithmarschen i ostali dijeli na njemačkog i danskoj sjevernomorskoj obali. Ali, Opstalboomska Liga se nije sastojala samo od Friza. Područje Zevenwoudena je bilo sasko, kao i grad Groningen. Dio Friza je živio pod vlašću Hollandskih grofova u Zapadnom Frieslandu. Opstalboomska Liga nije bila uspješna. Kolabirala je nakon par godina neprekidnih unutarnjih previranja.

15. stoljeće

U 15. stoljeću je došao kraj slobodnim Frizima. Grad Groningen je počeo ovladavati pokrajinom Groningen. Sitni plemić u Istočnoj Friziji uspio je poraziti ine sitne plemiće i postao je grofom Istočne Frizije. Bremensko-hamburški nadbiskup i danski kralje je pokorio velika područja Frizije. Samo su Friesland i Dithmarschen zadržali Frizijsku Slobodu remained for the Frisian Freedom?? -->. Friesland je pokoren 1490-ih od strane kneza Alberta od Saske i Mišnja . Dithmarschen su izgubile svoju nezavisnost u 15. stoljeću.

Frizijske zemlje

Zapadni Friesland je ostao dijelom dijelom Hollanda (ne miješati s Nizozemskom!) i postao dijelom Sjevernog Hollanda oko 1800. Sadašnja pokrajina Zapadni Friesland je puno manja od povijesnog Zapadnog Frieslanda, a postoji i službena konsitucijska pokrajina (samenwerkingsregio) Zapaadni Friesland za obalnu zaštitu, policiju i poljodjelstvo.
Friesland je vratio svoju nezavisnost (s konstitucionaliziranim farmerskim predstavnicima) 1581., a izgubio ju je 1795. Danas je to nizozemska pokrajina.
Istočna Frizija je postala dijelom Pruske i bila je okrugom u saveznoj državi Donjoj Saskoj u SR Njemačkoj.
Groningen je nizozemska pokrajina od 16. stoljeća.
Dithmarschen su postali dijelom danskog Holsteina i sada pripadaju njemačkoj saveznoj državi Schleswig-Holstein.
Frizijski otoci duž nizozemske, njemačke i danske obale su ostatci potopljenih zemalja.

Vidi još

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-{{prijevod}}
 Pokrajina u [[Nizozemska|Nizozemskoj]] i [[Njemačka|Njemačkoj]].
+[[Datoteka:Frisia map.svg|250px|mini|desno|Karta Frizije]]
+[[Datoteka:German_Bight.jpg|desno|mini|Satelitski pogled na Njemački zaljev (Frizijska obala).]]
+'''Frizija''' (zapadnofrizijski: '''''Fryslân'''''; sjevernofrizijski: '''''Fraschlönj'''''; saterlandski frizijski (istočnofrizijski): '''''Fräislound'''''; istočnofrizijski dolnjosaski: '''''Freesland'''''; njemački i nizozemski: '''''Friesland'''''; danski: '''''Frisland''''') je obalna pokrajina duž jugoistočnog kuta [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Njemački zaljev]]). Frizija je tradicionalna domovina [[Frizi]]ma, germanskom narodu koji govori [[frizijski jezik|frizijskim jezikom]], jezikom srodnom [[engleski jezik|engleskom]]. Frizija se prostire od sjeverozapadne [[Nizozemska|Nizozemske]] duž sjeverozapadne [[Njemačka|Njemačke]] sve do u jugozapadnu [[Danska|Dansku]]. Obično ju se dijeli na tri dijela:
-[[Image:German_Bight.jpg|right|thumb|Satelitski pogled na Njemački zaljev (Frizijska obala).]]
-'''Frizija''' (zapadnofrizijski: '''''Fryslân''''' ; sjevernofrizijski: '''''Fraschlönj'''''; saterlandski frizijski (istočnofrizijski): '''''Fräislound'''''; istočnofrizijski dolnjosaski: '''''Freesland'''''; njemački i nizozemski (holandski): '''''Friesland'''''; danski: '''''Frisland''''') je obalna pokrajina duž jugoistočnog kuta [[Sjeverno more|Sjevernog mora]] ([[Njemački zaljev]]). Frizija je tradicionalna domovina [[Frizi]]ma (Frizijcima), germanskom narodu koji govori [[frizijski jezik|frizijskim jezikom]], jezikom srodnom [[engleski jezik|engleskom]]. Frizija se prostire od sjeverozapadne [[Nizozemska|Nizozemske]] duž sjeverozapadne [[Njemačka|Njemačke]] sve do u jugozapadnu [[Danska|Dansku]]. Obično ju se dijeli na tri dijela:
 <!-- napomene: sjeverna Nizozemska i sl. ovdje ne označava zemljopisnu podjelu, nego upravnu - radi se o pokrajini -->
 #'''[[Zapadna Frizija]]''' u [[Sjeverna Nizozemska|Sjevernoj Nizozemskoj]], [[Friesland]]u i [[Groningen (pokrajina)|Groningen]]u
-#'''[[Istočna Frizija]]''' u [[Donja Saska|Dolnjoj Saskoj]]
+#'''[[Istočna Frizija]]''' u [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]]
-#'''[[Sjeverna Frizija]]''' in [[Schleswig-Holstein]]u i [[Južni Jylland|Južnom Jyllandu]]
+#'''[[Sjeverna Frizija]]''' u [[Schleswig-Holstein]]u i [[Južni Jylland|Južnom Jyllandu]]
 Trije su skupine [[Frizijski otoci|Frizijskog]] [[otočje|otočja]]:
@@ Redak 19: / Redak 16: @@
 koje se više-manje rasprostiru zemljopisno sukladno svom nazivu na trima dijelima [[Njemačkog zaljeva|Frizijske obale]].
-Zapadna Frizija se ugrubo poklapa sa nizozemskom pokrajinom [[Friesland]], sjevernim dijelom pokrajine [[Sjeverni Holland]],  povijesnom pokrajinom [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadni  Friesland]]) i sa suvremenom pokrajinom [[Groningen (pokrajina)|Groningen]], a zapadnofrizijski jezik se govori samo u sâmom "Fryslân"-u.  U Zapadnom Frieslandu, govori se narječjima sa jakim frizijskim [[substrat]]om, ([[donjonjemački|dolnjonjemačke]] i [[donjofrankonijski jezici|donje frankonijske]] narječne inačice, štujući niz). Valja uzeti u obzir da je "Westfriesland" samo najzapadniji dijel tradicionalne pokrajine Zapadne Frizije, a sve su unutar sjeverne Nizozemske. U sjevernoj pokrajini Groningen, stanovnici govore [[gronings]]om, [[saski]]m narječjem.
+Zapadna Frizija se ugrubo poklapa s nizozemskom pokrajinom [[Friesland]], sjevernim dijelom pokrajine [[Sjeverni Holland]],  povijesnom pokrajinom [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadni Friesland]]) i sa suvremenom pokrajinom [[Groningen (pokrajina)|Groningen]], a zapadnofrizijski jezik se govori samo u sâmom "Fryslân"-u.  U Zapadnom Frieslandu, govori se narječjima s jakim frizijskim [[substrat]]om, ([[donjonjemački|dolnjonjemačke]] i [[donjofrankonijski jezici|donje frankonijske]] narječne inačice, štujući niz). Valja uzeti u obzir da je "Westfriesland" samo najzapadniji dio tradicionalne pokrajine Zapadne Frizije, a sve su unutar sjeverne Nizozemske. U sjevernoj pokrajini Groningen, stanovnici govore [[gronings]]om, [[saski]]m narječjem.
 [[Istočna Frizija]] (njemački: ''Ostfriesland'') uključiva područja na sjeverozapadu njemačke savezne države [[Donja Saska|Dolnje Saske]], uključujući okruge [[Aurich (okrug)|Aurich]], [[Leer (okrug)|Leer]], [[Wittmund (okrug)|Wittmund]] i [[Friesland (okrug)|Friesland]], kao i bezokružne gradove [[Emden]] i [[Wilhelmshaven]]/Rüstringen.
-Dijeli Sjeverne Frizije unutar njemačke savezne države [[Schleswig-Holstein]] se naziva [[Nordfriesland]], rašireni su duž obale te uključuju obalne otoke od ušća rijeke [[Eider]]a do državne međe sa [[Danska|Danskom]] na sjeveru.
+Dijeli Sjeverne Frizije unutar njemačke savezne države [[Schleswig-Holstein]] se naziva [[Nordfriesland]], rašireni su duž obale te uključuju obalne otoke od ušća rijeke [[Eider]]a do državne međe s [[Danska|Danskom]] na sjeveru.
-Poklapa se <!-- coterminous --> sa istoimenim okrugom, Schleswig-Holsteinom.  Otok [[Helgoland]] (engleski: 'Helligoland' i sjevernofrizijski: 'Lun'), je također dijelom tradicionalne ''Sjeverne Frizije''.
+Poklapa se <!-- coterminous --> s istoimenim okrugom, Schleswig-Holsteinom.  Otok [[Helgoland]] (engleski: 'Helligoland' i sjevernofrizijski: 'Lun'), je također dijelom tradicionalne ''Sjeverne Frizije''.
 Pola milijuna Friza iz pokrajine ''Fryslân'' (ili ''Friesland'') u Nizozemskoj govori frizijskim jezikom. Nekoliko tisuća više od rečene skupine, koji govore frizijski, govori skupinom narječja, često nerazumljivom jedna drugom i sigurno nerazumljivom s oblicima kojima se govori iza Sjeverne Frizije (''Nordfriesland''-a), se može naći u Sjevernoj Friziji u Njemačkoj, dok manji broj govornika [[Sater-frizijski jezik|sater-frizijskog]] jezika se nalazi u četirima selima Dolnje Saske u kraju zvanom [[Saterland]] u okrugu [[Cloppenburg]], tik iza granica tradicionalne Istočne Frizije.
@@ Redak 33: / Redak 30: @@
 === Starorimsko doba ===
-Frizi su u doba [[Stari Rim|Starog Rima]] živili na <u>terps</u> u području bez pitke vode. Pitku vodu se dobavljalo iz rupa kada bi kišilo. Ovo je bio jedinstveni frizijski izum. Frizija je bila malim područjem u to doba. Obuhvaćala je sadašnje pokrajine [[Friesland]] i [[Sjeverni Holland]]. Polovica stanovništva današnje Nizozemske je živila u sadanjem Frieslandu, zbog onamošnjih plodnih tala. Stare Frizijce su istrijebile poplave u 3. i 4. stoljeću. Druga teorija je da su se preselili u unutarnjosti i kasnije se vratili.
+Frizi su u doba [[Stari Rim|Starog Rima]] živjeli na {{abbr|terpenima|umjetno napravljena brda}} u području bez pitke vode. Pitku vodu se dobavljalo iz rupa kada bi kišilo. Ovo je bio jedinstveni frizijski izum. Frizija je bila malo područje u to doba. Obuhvaćala je sadašnje pokrajine [[Friesland]] i [[Sjeverni Holland]]. Polovica stanovništva današnje Nizozemske je živjela u sadašnjem Frieslandu, zbog onamošnjih plodnih tala. Stare Frize su istrijebile poplave u 3. i 4. stoljeću. Druga teorija je da su se preselili u unutrašnjost i kasnije se vratili.
 === Kraljevina Frizija ===
 Izvori [[Istočni Angli|istočnih Angla]] nazivali su stanovnike Frizije imenom [[Warnii]], a ne "Frizi" ("Frisians").
-U 7. i 8. stoljeću, [[Franci|franačke]] [[kronika|kronike]] spominju ovo područje kao kraljevstvo Frizâ. Najvjerojatnije to nisi bili "Frizi" iz [[Stari Rim|starorimskih]] vremena. Navedeno kraljevstvo je obuhvaćalo obalne pokrajine nizozemske i njemačke sjevernomorske obale.
+U 7. i 8. stoljeću, [[Franci|franačke]] [[kronika|kronike]] spominju ovo područje kao kraljevstvo Frizâ. Najvjerojatnije to nisu bili "Frizi" iz [[Stari Rim|starorimskih]] vremena. Navedeno kraljevstvo je obuhvaćalo obalne pokrajine Nizozemske i Njemačke sjevernomorske obale.
-U tim stoljećima, frizijskim jezikom se govorilo duž cijele južne sjevernomorske obale te se stoga, ova pokrajina katkad navodi kao '''Velika Frizija''' odnosno lat. ''Frisia Magna''.
+U tim stoljećima, frizijskim jezikom se govorilo duž cijele južne sjevernomorske obale te se stoga ova pokrajina katkad navodi kao '''Velika Frizija''' odnosno lat. ''Frisia Magna''.
-Franci su pokorili zapadni dijel u razdoblju od 689. - 719. i istočni dijel koncem 8. stoljeća.
+Franci su pokorili zapadni dio u razdoblju od 689. – 719. i istočni dio koncem 8. stoljeća.
-Djelimice su Friziju osvojili [[Vikinzi]] 840-ih, a isti su bili izgnani između 885. i 920. godine. Smatra se u znanstvenim krugovima da možda Vikinzi nisu osvojili Friziju, nego su se naselili u određenim dijelima (kao što je otok [[Wieringen]]), gdje su sagradili jednostavne tvrđave te surađivali i trgovali sa domorodačkim Frizima.
+Djelomice su Friziju osvojili [[Vikinzi]] 840-ih, a isti su bili izgnani između 885. i 920. godine. Smatra se u znanstvenim krugovima da možda Vikinzi nisu osvojili Friziju, nego su se naselili u određenim dijelima (kao što je otok [[Wieringen]]), gdje su sagradili jednostavne tvrđave te surađivali i trgovali s domorodačkim Frizima.
 === Gubljenje ozemlja ===
-Frizijci su stvarali [[polder]]e u [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadnom Frieslandu]], koji se micao sve dalje i dalje od [[Friesland]]a zbog poplava. Zapadni dijel Frizije je postao okrug [[Holland]] 1101. nakon par stoljeća različite povijesti od ostalih krajeva. Frizija se počela identificirati kao zemlja sa slobodnim narodom u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. [[Utrechtska biskupija]] nije pripadala više Friziji. Bilo je mnogo poplava u 11. i 12. stoljeću, koje su odnijele brojne ljudske živote. Posljedica tih poplava je i [[Zuiderzee]] ("Južno more"). Najveća poplava je bila 1322..
+Frizi su stvarali [[polder]]e u [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadnom Frieslandu]], koji se micao sve dalje i dalje od [[Friesland]]a zbog poplava. Zapadni dio Frizije je postao okrug [[Holland]] 1101. nakon par stoljeća različite povijesti od ostalih krajeva. Frizija se počela identificirati kao zemlja sa slobodnim narodom u [[Srednji vijek|srednjem vijeku]]. [[Utrechtska biskupija]] nije pripadala više Friziji. Bilo je mnogo poplava u 11. i 12. stoljeću, koje su odnijele brojne ljudske živote. Posljedica tih poplava je i [[Zuiderzee]] ("Južno more"). Najveća poplava je bila 1322.
+=== [[Opstalboomska Liga]] ===
-<!--
+Slobodni Frizi (zapravo sitno plemstvo) i grad Groningen ustanovili su Opstalboomsku Ligu za protiviti se feudalizmu. Rečenu Ligu su činili Friesland, pokrajina Groningen, Istočna Frizija, Dithmarschen i ostali dijeli na njemačkog i danskoj sjevernomorskoj obali. Ali, Opstalboomska Liga se nije sastojala samo od Friza. Područje [[Zevenwouden]]a je bilo [[Sasi|sasko]], kao i grad Groningen. Dio Friza je živio pod vlašću [[Holland]]skih grofova u [[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadnom Frieslandu]].  Opstalboomska Liga nije bila uspješna. Kolabirala je nakon par godina neprekidnih unutarnjih previranja.
-=== Opstalboomska Liga ===
-The free Frisians (actually petty noblemen) and the city of [[Groningen]] founded the Opstalboom League to counter feudalism. It consisted of [[Friesland]], [[Groningen (province)]], [[East Frisia]], [[Dithmarschen]] and other parts of the [[Germany|German]] and [[Denmark|Danish]] [[North Sea]] coast. But the Opstalboom league didn't only consist of Frisians. The area Zevenwouden was Saxon and the city of [[Groningen]] as well. Some Frisians lived under the rule of the counts of [[Holland]] in [[West Friesland (historical region)|West Friesland]]. The Opstalboom League was not a success. It collapsed after a few years due to continuous internal strife.
--->
 === 15. stoljeće ===
@@ Redak 60: / Redak 53: @@
 === Frizijske zemlje ===
-*[[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadni Friesland]] je ostao dijelom dijelom [[Holland]]a (ne miješati sa Nizozemskom!) i postao dijelom [[Sjeverni Holland|Sjevernog Hollanda]] oko [[1800]]. Sadanja pokrajina [[Zapadni Friesland (pokrajina)|Zapadni Friesland]] je puno manja od povijesnog Zapadnog Frieslanda, a postoji i službene konsitucijska pokrajina (''samenwerkingsregio'') Zapaadni Friesland za obalnu zaštitu, policiju i poljodjelstvo.
+*[[Zapadni Friesland (povijesna pokrajina)|Zapadni Friesland]] je ostao dijelom dijelom [[Holland]]a (ne miješati s Nizozemskom!) i postao dijelom [[Sjeverni Holland|Sjevernog Hollanda]] oko [[1800.]] Sadašnja pokrajina [[Zapadni Friesland (pokrajina)|Zapadni Friesland]] je puno manja od povijesnog Zapadnog Frieslanda, a postoji i službena konsitucijska pokrajina (''samenwerkingsregio'') Zapaadni Friesland za obalnu zaštitu, policiju i poljodjelstvo.
-*[[Friesland]] je vratio svoju nezavisnost (sa konstitucionaliziranim farmerskim predstavnicima) 1581., a izgubio ju je 1795. Danas je to nizozemska pokrajina.
+*[[Friesland]] je vratio svoju nezavisnost (s konstitucionaliziranim farmerskim predstavnicima) 1581., a izgubio ju je 1795. Danas je to nizozemska pokrajina.
-*[[Istočna Frizija]] je postala dijelom [[Pruska|Pruske]] i bila je okrugom u saveznoj državi [[Donja Saska|Dolnja Saskoj]] u [[SR Njemačka|SR Njemačkoj]].
+*[[Istočna Frizija]] je postala dijelom [[Pruska|Pruske]] i bila je okrugom u saveznoj državi [[Donja Saska|Donjoj Saskoj]] u [[SR Njemačka|SR Njemačkoj]].
 *[[Groningen (pokrajina)|Groningen]] je nizozemska pokrajina od 16. stoljeća.
 *[[Dithmarschen]] su postali dijelom danskog [[Holstein]]a i sada pripadaju njemačkoj saveznoj državi [[Schleswig-Holstein]].
 *Frizijski otoci duž nizozemske, njemačke i danske obale su ostatci potopljenih zemalja.
-==Vidi još==
+== Vidi još ==
 *[[Frizijski otoci]]
 *[[Njemački zaljev]]
-*[[Waddensko more]]
+*[[Vadensko more]]
 *[[Jylland]]
 *[[Frizijski jezik]]
 *[[Frizi]]
-<!--
 *[[Eala Freya Fresena]]
 *[[Frise]]
+*[[Saterland]]
--->
+*[[Frizijski konj]]
-[[kategorija:Zemljopis Njemačke]]
-[[kategorija:Zemljopis Nizozemske]]
+[[Kategorija:Zemljopis Njemačke]]
-[[ca:Frísia]]
+[[Kategorija:Zemljopis Nizozemske]]
-[[en:Frisia]]
-[[fr:Frise (région)]]
-[[fy:Fryslân (wengebiet)]]
-[[he:פריזיה]]
-[[nl:Friesland in brede zin]]
-[[nds:Freesland]]
-[[no:Friesland]]
-[[pl:Fryzja (kraina historyczna)]]
-[[pt:Frísia]]