Prijeđi na sadržaj

Tir: razlika između inačica

Koordinate: 33°16′N 35°12′E / 33.267°N 35.200°E / 33.267; 35.200
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjena
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m robot Mijenja: cu:Тѵ́ръ
prne pr. Kr.
 
(Nije prikazano 68 međuinačica 36 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
{{Naselje
'''Tir''', danas '''Sur''', [[grad]] i morska luka u [[Libanon]]u.
| ime = Tir
| ime_genitiv =Tira
| izvorno_ime =<small>صور Ṣūr</small>


| slika_panorama = TyreFishingHarbour.jpg
Tir je bio, pored [[Sidon]]a, jedan od najvećih trgovačkih gradova i luka antičke [[Fenicija|Fenicije]]. Tir je osnovan negdje oko [[3000 p.n.e.]] tada na otoku a danas na poluotoku.
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Tirska luka


| slika_lokacijska_karta_država = Libanon
* Oko [[1200 p.n.e.]] Tir postaje baza otkuda Feničani se počinju širiti na cijelo područje [[Sredozemlje|Sredozemlja]], a oko 900 p.n.e. ovladava gradom Sidonom i osniva koloniju [[Kartaga|Kartagu]].

* Asirski kralj [[Asurbanipal]] ga osvaja (oko 900 p.n.e.)
| nadimak =
* [[664 p.n.e.]] - Babilonski kralj [[Nabukodonozor II.]] ga zauzima poslije 13 godina opsade
| geslo =
* Polovinom VI. stoljeća p.n.e. osvajaju ga [[perzija]]nci

* [[332. p. n. e.]] [[Aleksandar Veliki]] ga osvaja poslije 7 mjeseci opsade a nakon toga pripada [[Seleukidi]]ma.
| širina-stupnjevi = 33
* od [[64. p. n. e.]] [[Rimski imperij|Rimljani]] vladaju Tirom
| širina-minute = 16
* [[628]]. godine Arapi ga osvajaju i pljačkaju
| širina-oznaka = N
* [[1124]]. - [[1291]]. godine je u posjedu [[križari|križara]]
| dužina-stupnjevi = 35
* [[1291]]. godine [[Mameluci]] osvajaju Tir
| dužina-minute = 12
* do [[1918]]. godine je u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]
| dužina-oznaka = E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info ={{Z+X|LBN}}
| lokacija1_ime =[[Libanonske pokrajine|Pokrajina]]
| lokacija1_info =[[Južni Libanon]]

| površina_bilješke =
| površina_uža = 4 km<sup>2</sup>
| površina_šira = 17 km<sup>2</sup>
| visina = 0-30 m
| stanovništvo_godina = 2005.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 135.204
| stanovništvo_gustoća =
| stanovništvo_uže = oko 60.000
| vremenska_zona = EET (UTC+2)
| utc_pomak =
| vremenska_zona_DST = EEST (UTC+3)
| utc_pomak_DST =
| poštanski_broj =
| pozivni_broj =
| gradovi_prijatelji =
}}
'''Tir''' ([[grčki]]: ''Τύρος, Týros'') je grčki naziv za [[Feničani|fenički]] grad '''Ṣur''' ([[fenički]]: [[File:Phoenician sade.svg|12px|צ]][[File:Phoenician waw.svg|12px|ו]][[File:Phoenician res.svg|12px|ר]]; [[hebrejski]]: צוֹר‎‎, Tzor; [[latinski]]: ''Tyrus''), danas '''Sur''' ([[arapski]]: صور, Ṣūr), [[grad]] i morska luka u [[Libanon]]u (pokrajina [[Donji Libanon]]), oko 80 km južno od [[Bejrut]]a.
[[Datoteka:Siege of Tyre 332BC plan.jpg|mini|lijevo|Aleksandrova opsada Tira 332. pr. Kr.]]
[[Datoteka:TyreAlMinaCollonnadedStreet.jpg|mini|lijevo|Ostaci Rimskih stupova na mjestu Al Mina]]
Tir je bio, pored [[Sidon]]a, jedan od najvećih trgovačkih gradova i luka antičke [[Fenicija|Fenicije]]. Osnovan je oko [[2750. pr. Kr.]], tada na otoku, a danas na poluotoku. Danas je četvrti grad po veličini u Libanonu i jedna od najvećih luka u državi.<ref>[ http://tyros.leb.net/tyre/ Tir (Sour)] - informacije o gradu {{eng oznaka}} Posjećeno 15. travnja 2011.</ref> Najvažnija grana gospodarstva je [[turizam]] je grad obiluje dobro sačuvanim arheološkim lokalitetima, poput [[Stari Rim|rimskog]] [[hipodrom]]a, koji su upisani na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]] još 1984.<ref>Mourad, Bariaa, ''Du Patrimoine à la Muséologie : Conception d'un musée sur le site archéologique de Tyr'', Thèse de DEA (études doctorales); Museum National d'Histoire Naturelle (MNHN), Étude réalisée en coopération avec l'Unesco, Secteur de la Culture, Division du Patrimoine Culturel, 1998.</ref> godine.
[[Datoteka:Tyre-aerial-photo-by-France-Military-1934.jpg|mini|lijevo|Tir 1934. god.]]
==Povijest==

Prema [[Mitologija|mitologiji]], Tir je rodno mjesto [[Europa (mitologija)|Europe]] i [[Didona|Didone]], kraljice [[Kartaga|Kartage]]. Izvorno, u 3. tisućljeću pr. Kr., se sastojao od dva dijela, Stari grad na otoku i naselje Ušu na obali. Zapravo ime grada na feničkom znači "stijena" jer je Tir izgrađen na stjenovitom otoku nadomak obale.<ref>P. Bikai, "The Land of Tyre"; M. Joukowsky, ''The Heritage of Tyre'', 1992., 2. poglavlje, str. 13.</ref> U [[egipat]]skom [[Pisma iz Amarne|arhivu iz Amarne]] (na glinenim pločicama [[klinasto pismo|klinastim pismom]]), postoje i pisma upravitelja Tira, Abi-Mikua, koji je pisao [[faraon]]u [[Aknaton]]u 1350. pr. Kr. U pismima spominje drvo (koje se izvozilo u Egipat) i probleme otočkog grada s vodom i nadirućim plemenima tzv. [[Habiru]]a (skupni naziv za [[Kanaan]]ska nomadska plemena). Prema [[Herod]]u Tir je bio snažna luka 1300. godine, u vrijeme kada, prema [[Filon iz Biblosa|Filonu iz Biblosa]] koji citira mitskog feničkog povjesničara [[Sahuniaton]]a, gradom vlada kralj [[Abibal]].<ref>Donald R. Vance, ''Literary Sources for the History of Palestine and Syria: The Phœnician Inscriptions'', 1994., The Biblical Archaeologist 57(1), str. 2.-19.</ref>

Stari grad je imao dvije luke, jednu na sjeveru otoka (koja i drugu južnoj strani, te je upravo zbog snažne luke, oko [[1200. pr. Kr.]], Tir postao baza otkuda se [[Feničani]] počinju širiti na cijelo područje [[Sredozemlje|Sredozemlja]]. Feničani iz Tira su osnivali kolonije na otocima Egejskog mora, Grčkoj, sjevernom obalom Afrike, na Siciliji, Korzici, među [[Tartešani]]ma na Iberskom poluotoku, pa čak i [[Cadiz]]u iza [[Heraklovi stupovi|Heraklovih stupova]].

{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Tir
|slika = Al-Bass Arch Site P1010062.JPG
|godina = [[1984.]] <small>(8. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 299
|država = {{Z+X|LBN}}
|karta =
|karta-oznaka = Tir
|oznaka-položaj =
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline}}
|karta-opis =
}}
Za vrijeme kralja [[Hiram I.|Hirama I.]] Tir je sklopio savez s [[Izrael]]om pod kraljem [[David]]om, oko 1000. pr. Kr. Oko 900. pr. Kr. Tir ovladava gradom Sidonom i osniva koloniju [[Kartaga|Kartagu]], ali ga u isto vrijeme osvaja [[Asirija|asirski]] kralj [[Asurbanipal]]. [[Babilon]]ski kralj [[Nabukodonosor II.|Nabukodonozor II.]] ga zauzima 573. godine pr. Kr., poslije 13 godina opsade. Polovinom 6. stoljeća pr. Kr. osvajaju ga [[Ahemenidsko Carstvo|ahemenidski Perzijanci]], a [[332. pr. Kr.]] [[Aleksandar Veliki]] ga osvaja poslije 7 mjeseci opsade, pri čemu je bio primoran napraviti zemljani prolaz od obale do otoka i od tada je Tir na poluotoku. Ubrzo nakon toga ponovno pripada Perzijancima, ovaj put [[Seleukidi]]ma, ali Tir uspijeva ostvariti samostalnost 126. pr. Kr.

Od [[64. pr. Kr.]] [[Rimsko Carstvo|Rimljani]] ovladaju Tirom i njegove obale je, prema [[Evanđelje po Mateju|Mateju]] 15:21 i [[Evanđelje po Marku|Marku]] 7:24) posjetio i sam [[Isus]] sa svojim [[apostol]]ima. Nakon smrti sv. Stjepana tu je zasnovana [[kršćani|kršćanska]] zajednica koju je prilikom svog trećeg putovanja posjetio i [[Sveti Pavao]].

God. [[628.]] godine [[Arapi]] ga osvajaju i pljačkaju, a nakon neuspješne opsade 1111. godine, od [[1124.]] do [[1291.]] godine je u posjedu [[križari|križara]] i postaje sjedište biskupije,a najpoznatiji biskup je bio povjesničar [[Vilim Tirski]]. God. [[1291.]] [[Mameluci]] osvajaju Tir, i do [[1920.]] godine je u sastavu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

Grad je ozbiljno oštećen koncem 1978. godine tijekom [[Operacija Litani|Operacije Litani]], koju su poduzele [[Izrael]]ske snage protiv [[PLO]]-a, ali i tijekom [[Libanonski rat 1982.|Libanonskog rata 1982.]] Što se ponovilo u [[Izraelsko-libanonski rat 2006.|Izraelsko-libanonskom ratu 2006.]] godine<ref>[http://msnbc.msn.com/id/14030075/ Očaj u Tiru] MBC News 27. srpnja 2006. {{eng oznaka}} Posjećeno 16. travnja 2011.</ref> kada su Izraelski komandosi napali raketne položaje [[Hezbolah]]a.<ref>[http://news.bbc.co.uk/2/hi/middle_east/5247670.stm Napad izraelskih komandosa na Hezbolah u Tiru] BBC News 5. kolovoza 2006. {{eng oznaka}} Posjećeno 16. travnja 2011.</ref>

Danas je Tir većinski [[Šijiti|šijitski]] s malenom kršćanskom zajednicom i više od 60,000 [[Palestinci|palestinskih]] izbjeglica koji su [[suniti]]. Stranke [[Amal]] i Hezbolah imaju najviše predstavnika iz Tira u Libanonskom parlamentu od 2009. godine.

<gallery perrow="5">
Image:Tyre2009b.JPG|Južna morska obala Tira
Slika:TyreAlMinaAgora.jpg|Rimska agora u Al Mini
Slika:Al-Bass Arch Site Hippodrome.JPG|Rimski hipodrom
Image:Tyre Triumphal Arch.jpg|Slavoluk Al-Bass
Slika:TyreNarrowStChrQrt.jpg|Uska ulica u kršćanskoj četvrti
</gallery>

==Gradovi prijatelji==
Tir ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

* {{Z|ALŽ}} [[Alžir (grad)]], [[Alžir]]
* {{Z|ŠPA}} [[Málaga]], [[Španjolska]]
* {{Z|FRA}} [[Orléans]], [[Francuska]]
* {{Z|TUN}} [[Tunis (grad)]], [[Tunis]]

==Izvori==

{{izvori}}

;Ostali projekti
{{WProjekti
|commonscat = Tyre
|commonscathr = Tir
}}




[[Kategorija:Gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Fenicija]]
[[Kategorija:Fenički gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Rimski gradovi u Libanonu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Libanonu]]


{{Svjetska baština u Libanonu}}
[[ar:صور (لبنان)]]
[[arc:ܨܘܪ]]
[[br:Tir (kêr)]]
[[bs:Tir]]
[[ca:Tir]]
[[cs:Týros]]
[[cu:Тѵ́ръ]]
[[cy:Tyrus]]
[[de:Tyros]]
[[el:Τύρος]]
[[en:Tyre, Lebanon]]
[[eo:Tiro]]
[[es:Tiro]]
[[fa:صور]]
[[fi:Tyros]]
[[fr:Tyr]]
[[gl:Tiro]]
[[he:צור]]
[[id:Tirus]]
[[is:Týros]]
[[it:Tiro (città)]]
[[ja:ティルス]]
[[ko:티레]]
[[la:Tyrus]]
[[lt:Tyras]]
[[nl:Tyrus]]
[[no:Tyr]]
[[pl:Tyr (miasto)]]
[[pt:Tiro]]
[[ru:Тир (город)]]
[[scn:Tiru (cità)]]
[[sk:Tyros]]
[[sl:Tir, Libanon]]
[[sr:Тир]]
[[sv:Tyros]]
[[tw:Tiro]]
[[uk:Тір]]
[[zh:泰尔]]

Posljednja izmjena od 8. rujna 2024. u 17:02

Tir
صور Ṣūr

Tirska luka
Država Libanon
PokrajinaJužni Libanon
Površina
 • Urbano područje4 km2
 • Metropolitansko područje17 km2
Visina0-30 m
Koordinate33°16′N 35°12′E / 33.267°N 35.200°E / 33.267; 35.200
Stanovništvo (2005.)
 • Entitet135.204
 • Urbano područjeoko 60.000
Vremenska zonaEET (UTC+2) (UTC)
 • Ljeto (DST)EEST (UTC+3) (UTC)
Zemljovid
Tir na zemljovidu Libanona
Tir
Tir

Tir (grčki: Τύρος, Týros) je grčki naziv za fenički grad Ṣur (fenički: צור; hebrejski: צוֹר‎‎, Tzor; latinski: Tyrus), danas Sur (arapski: صور, Ṣūr), grad i morska luka u Libanonu (pokrajina Donji Libanon), oko 80 km južno od Bejruta.

Aleksandrova opsada Tira 332. pr. Kr.
Ostaci Rimskih stupova na mjestu Al Mina

Tir je bio, pored Sidona, jedan od najvećih trgovačkih gradova i luka antičke Fenicije. Osnovan je oko 2750. pr. Kr., tada na otoku, a danas na poluotoku. Danas je četvrti grad po veličini u Libanonu i jedna od najvećih luka u državi.[1] Najvažnija grana gospodarstva je turizam je grad obiluje dobro sačuvanim arheološkim lokalitetima, poput rimskog hipodroma, koji su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji još 1984.[2] godine.

Tir 1934. god.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Prema mitologiji, Tir je rodno mjesto Europe i Didone, kraljice Kartage. Izvorno, u 3. tisućljeću pr. Kr., se sastojao od dva dijela, Stari grad na otoku i naselje Ušu na obali. Zapravo ime grada na feničkom znači "stijena" jer je Tir izgrađen na stjenovitom otoku nadomak obale.[3] U egipatskom arhivu iz Amarne (na glinenim pločicama klinastim pismom), postoje i pisma upravitelja Tira, Abi-Mikua, koji je pisao faraonu Aknatonu 1350. pr. Kr. U pismima spominje drvo (koje se izvozilo u Egipat) i probleme otočkog grada s vodom i nadirućim plemenima tzv. Habirua (skupni naziv za Kanaanska nomadska plemena). Prema Herodu Tir je bio snažna luka 1300. godine, u vrijeme kada, prema Filonu iz Biblosa koji citira mitskog feničkog povjesničara Sahuniatona, gradom vlada kralj Abibal.[4]

Stari grad je imao dvije luke, jednu na sjeveru otoka (koja i drugu južnoj strani, te je upravo zbog snažne luke, oko 1200. pr. Kr., Tir postao baza otkuda se Feničani počinju širiti na cijelo područje Sredozemlja. Feničani iz Tira su osnivali kolonije na otocima Egejskog mora, Grčkoj, sjevernom obalom Afrike, na Siciliji, Korzici, među Tartešanima na Iberskom poluotoku, pa čak i Cadizu iza Heraklovih stupova.

Tir
Svjetska baština – UNESCO
}}
Država Libanon
Godina uvrštenja1984. (8. zasjedanje)
VrstaKulturno dobro
Mjeriloiii, vi
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO:299
Koordinate33°16′N 35°12′E / 33.27°N 35.2°E / 33.27; 35.2 (WD)

Za vrijeme kralja Hirama I. Tir je sklopio savez s Izraelom pod kraljem Davidom, oko 1000. pr. Kr. Oko 900. pr. Kr. Tir ovladava gradom Sidonom i osniva koloniju Kartagu, ali ga u isto vrijeme osvaja asirski kralj Asurbanipal. Babilonski kralj Nabukodonozor II. ga zauzima 573. godine pr. Kr., poslije 13 godina opsade. Polovinom 6. stoljeća pr. Kr. osvajaju ga ahemenidski Perzijanci, a 332. pr. Kr. Aleksandar Veliki ga osvaja poslije 7 mjeseci opsade, pri čemu je bio primoran napraviti zemljani prolaz od obale do otoka i od tada je Tir na poluotoku. Ubrzo nakon toga ponovno pripada Perzijancima, ovaj put Seleukidima, ali Tir uspijeva ostvariti samostalnost 126. pr. Kr.

Od 64. pr. Kr. Rimljani ovladaju Tirom i njegove obale je, prema Mateju 15:21 i Marku 7:24) posjetio i sam Isus sa svojim apostolima. Nakon smrti sv. Stjepana tu je zasnovana kršćanska zajednica koju je prilikom svog trećeg putovanja posjetio i Sveti Pavao.

God. 628. godine Arapi ga osvajaju i pljačkaju, a nakon neuspješne opsade 1111. godine, od 1124. do 1291. godine je u posjedu križara i postaje sjedište biskupije,a najpoznatiji biskup je bio povjesničar Vilim Tirski. God. 1291. Mameluci osvajaju Tir, i do 1920. godine je u sastavu Osmanskog Carstva.

Grad je ozbiljno oštećen koncem 1978. godine tijekom Operacije Litani, koju su poduzele Izraelske snage protiv PLO-a, ali i tijekom Libanonskog rata 1982. Što se ponovilo u Izraelsko-libanonskom ratu 2006. godine[5] kada su Izraelski komandosi napali raketne položaje Hezbolaha.[6]

Danas je Tir većinski šijitski s malenom kršćanskom zajednicom i više od 60,000 palestinskih izbjeglica koji su suniti. Stranke Amal i Hezbolah imaju najviše predstavnika iz Tira u Libanonskom parlamentu od 2009. godine.

  • Južna morska obala Tira
    Južna morska obala Tira
  • Rimska agora u Al Mini
    Rimska agora u Al Mini
  • Rimski hipodrom
    Rimski hipodrom
  • Slavoluk Al-Bass
    Slavoluk Al-Bass
  • Uska ulica u kršćanskoj četvrti
    Uska ulica u kršćanskoj četvrti

Gradovi prijatelji

[uredi | uredi kôd]

Tir ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima:

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ [ http://tyros.leb.net/tyre/ Tir (Sour)] - informacije o gradu (engl.) Posjećeno 15. travnja 2011.
  2. ↑ Mourad, Bariaa, Du Patrimoine à la Muséologie : Conception d'un musée sur le site archéologique de Tyr, Thèse de DEA (études doctorales); Museum National d'Histoire Naturelle (MNHN), Étude réalisée en coopération avec l'Unesco, Secteur de la Culture, Division du Patrimoine Culturel, 1998.
  3. ↑ P. Bikai, "The Land of Tyre"; M. Joukowsky, The Heritage of Tyre, 1992., 2. poglavlje, str. 13.
  4. ↑ Donald R. Vance, Literary Sources for the History of Palestine and Syria: The Phœnician Inscriptions, 1994., The Biblical Archaeologist 57(1), str. 2.-19.
  5. ↑ Očaj u Tiru MBC News 27. srpnja 2006. (engl.) Posjećeno 16. travnja 2011.
  6. ↑ Napad izraelskih komandosa na Hezbolah u Tiru BBC News 5. kolovoza 2006. (engl.) Posjećeno 16. travnja 2011.
Ostali projekti
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Tir
v • u
Svjetska baština u Libanonu
Omejidske ruševine kod Andžara  · Antički Baalbek  · Drevni grad Biblos  · Sveta Dolina Kadiša (Quadi Qadisha) i Božji cedrovi (Horsh Arz el-Rab)  · Drevni grad Tir
Libanonska zastava
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Tir&oldid=7017627"