Prijeđi na sadržaj

Banská Štiavnica: razlika između inačica

Koordinate: 48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Izvor: Wikipedija
Pregledaj povijest
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
JAnDbot (razgovor | doprinosi)
49.013 edits
m r2.7.3) (robot Dodaje: ms:Banská Štiavnica
Addbot (razgovor | doprinosi)
113.398 edits
m Bot: brisanje 33 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:q208110 na Wikidati
Redak 247: Redak 247:
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Slovačkoj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]
[[Kategorija:Banskobistrički kraj]]

<!-- interwiki -->

[[ar:بانسكا شتيفنيتسا]]
[[be-x-old:Банска Шцьяўніца]]
[[ca:Banská Štiavnica]]
[[cs:Banská Štiavnica]]
[[de:Banská Štiavnica]]
[[en:Banská Štiavnica]]
[[eo:Banská Štiavnica]]
[[es:Banská Štiavnica]]
[[et:Banská Štiavnica]]
[[fi:Banská Štiavnica]]
[[fr:Banská Štiavnica]]
[[he:באנסקה שטיאווניצה]]
[[hu:Selmecbánya]]
[[it:Banská Štiavnica]]
[[ja:バンスカー・シュチャヴニツァ]]
[[ka:ბანსკა-შტიავნიცა]]
[[ko:반스카슈티아브니차]]
[[li:Banská Štiavnica]]
[[lt:Banska Štiavnica]]
[[ms:Banská Štiavnica]]
[[nl:Banská Štiavnica]]
[[no:Banská Štiavnica]]
[[pl:Bańska Szczawnica]]
[[pt:Banská Štiavnica]]
[[ro:Banská Štiavnica]]
[[ru:Банска-Штьявница]]
[[sk:Banská Štiavnica]]
[[sl:Banská Štiavnica]]
[[sr:Банска Штјавњица]]
[[sv:Banská Štiavnica]]
[[uk:Банська Штявниця]]
[[war:Banská Štiavnica]]
[[zh:班斯卡什佳夫尼察]]

Inačica od 16. ožujka 2013. u 18:03

Ovo je glavno značenje pojma Banská Štiavnica. Za druga značenja pogledajte Okrug Banská Štiavnica.
Banská Štiavnica

Panorama grada

Grb
Država Slovačka
PokrajinaGrb Banskobistrički Banskobistrička
Vlast
 • GradonačelnikNadežda Babiaková (SMER, SNS, SZ)
Površina
 • Ukupna46.74 km²
Visina600 m
Koordinate48°28′N 18°54′E / 48.467°N 18.900°E / 48.467; 18.900
Stanovništvo (31. prosinca 2006.[1])
 • Entitet10.662
(228 stan./km²)
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeto (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj96901
Pozivni broj+421 (0)45
Registarska oznakaBS
Stranicawww.banskastiavnica.sk
Zemljovid
Banská Štiavnica na zemljovidu Slovačke
Banská Štiavnica
Banská Štiavnica

Banská Štiavnica (njem. Schemnitz), (mađ. Selmecbánya) je grad u središnjem dijelu Slovačke, južno od Zvolena i Banske Bystrice. Smješten je u središtu golemog kaldera koji je nastao urušavanjem drevnog vulkana, a njegov rub se danas zove planina Štiavnica.

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine.

Novi dvorac iznad grada
Stari dvorac iz zraka

Povijest

Gradu duguje svoje postojanje i lokacija rudnicima posebice zlata i srebrna. Prvi rudari su došli iz Češke i Šleske. Prvi put spominje u zakonu iz 1156. kao Terra banensium.

God. 1627., ovdje se prvi put koristio barut u rudarstvu, a 1722. rudnici su se poplavili i morali su se ispumpavati za što su se koristili parnim strojem, što je bila prva uporaba parnog stroja izvan Ujedninjenog Kraljevstva. God. 1735. osnovana je rudarska škola (kasnije premještena u Beč), a 1763. ovdje je osnovan fakultet za mineralogiju koji je u drugoj polovici 19. stoljeća marginaliziran zbog mađarizacije i većina studenata odlazi u Leoben.

God. 1873. upravno se ujedinio sa susjednim gradom Banska Bela (Banská a Belá), te su ostali jedan grad sve do 1954. godine.

Kužni pil na glavnom trgu sv. Trojstva

Znamenitosti

Povijesni grad Banská Štiavnica s okolicom
Svjetska baština – UNESCO
}}
DržavaNepoznata kratica »S«
Godina uvrštenja1993. (17. zasjedanje)
VrstaPrirodno dobro
Mjeriloiv
Ugroženost—
PoveznicaUNESCO

Zbog izuzetno očuvane srednjovjekovne arhikteture grad je 11. prosinca 1993. upisan na UNESCO-v popis svjetske baštine. Središte grada je povijesni Trg Svetog Trojstva (Trojičné námestie) kojim dominira veliki kužni pil. Na trgu se nalazi Gradska vijećnica i minearološki muzej, a na njemu se često održavaju kulturne manifestacije.

Gotička Gradska vijećnica iz 14. stoljeća je od 1507.-1679. godine obnovljena u renesansnom stilu s pripojenom kapelom sv. Ane koja je srušena u 18. stoljeću, te na njenom mjestu stoji skulptura Gospe (Panna Maria). Od 1787.-88., današnji barokni izgled mu je dao majstor zidar Pircker.

Dva dvorca, Stari (Starý zámok) i Novi (Nový zámok), su pretvoreni u muzeje. Otvoreni muzej rudarstva nudi 2 km dug podzemni obilazak rudnika srebra iz 17. stoljeća, dok je stari rudnik Glanzenberg još stariji, a nalazi se odmah ispod središta grada i privlači veliki broj posjetitelja još od vremena cara Franje Josipa.

Grad je okružen starim vještačkim rezorvoarima vode za rudarenje (tajchy) od kojih su 60tak izgrađeni od 15. do 18. stoljeća. Oni su povezani s više od 100 km dugom mrežom kanala. Danas ovo područje služi kao rekreacijska zona grada.

  • Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
    Crkva sv. Katarine i Gradska vijećnica
  • Gradska vijećnica
    Gradska vijećnica
  • Stari dvorac iznutra
    Stari dvorac iznutra
  • Stari dvorac
    Stari dvorac
  • Novi dvorac
    Novi dvorac

Stanovništvo

Grad je prema procjeni stanovništva iz 2005. imao 10.662 stanovnika, dok je prema redovnom popisu stanovništva iz 2001. godine imao 10.674 stanovnika.

Etnički sastav

Religija

Gradovi prijatelji

Izvor

  1. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke
  2. ↑ http://www.statistics.sk/mosmis/eng/run.html Statistički zavod Slovačke

Vanjske poveznice

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Banská Štiavnica
v • u
Gradovi u Banskobistričkom kraju
v • u
Svjetska baština u Slovačkoj
Kulturna dobra (6)
Rudarski grad Banská Štiavnica (1993.) • Povijesno središte Bardejova (2000.) • Granice Rimskog Carstva - Dunavski limes (zapadni dio)4) (2021.) • Gradovi Levoča i Spišské Podhradie s okolnim spomenicima (Dvorac Spiš, Spišská Kapitula i Žehra) (1993.) • Slovačke drvene crkve na Karpatima (2008.) • Selo Vlkolínec (1993.)
Slovačka zastava
Prirodna dobra (2)
Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe1) (2007.) • Krške špilje Aggteleka i Slovačkog krša 2) (1995.)
Nematerijalna
svjetska baština (5)
Fujara i njezina glazba (2008.) • Kultura gajdi (2015.) • Višeglasno pjevanje Horehronie (2017.) • Lutkarstvo u Slovačkoj i Češkoj3) (2016.) • Glazba iz Terchová (2013.)

1) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  2) Zajednička svjetska baština Mađarske i Slovačke  3) Zajednička svjetska baština Češke i Slovačke  4) Zajednička svjetska baština Njemačke, Austrije i Slovačke 

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Banská_Štiavnica&oldid=3967819"