Darko Hudelist: razlika između inačica
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 48: | Redak 48: | ||
God. 1989. surađivao je s francuskim časopisom "Les Temps Modernes", koji je prenio njegove analitičke članke o sukobima Albanaca i Makedonaca u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]], prvotno objavljene u "Startu", u proljeće 1988. |
God. 1989. surađivao je s francuskim časopisom "Les Temps Modernes", koji je prenio njegove analitičke članke o sukobima Albanaca i Makedonaca u [[SR Makedonija|SR Makedoniji]], prvotno objavljene u "Startu", u proljeće 1988. |
||
God. 1989. jedan njegov tekst izazvao je političku zabranu magazina Start, za koji je tada pisao. Bio je to veliki intervju s tadašnjim vođom pokreta Srba na Kosovu [[Miroslav Šolević|Miroslavom Šolevićem]] (jednog od poznatih organizatora [[mitinzi kosovskih Srba i Crnogoraca|mitinga kosovskih Srba i Crnogoraca]] po Srbiji i Crnoj Gori za vrijeme uspona Slobodana Miloševića<ref>Srđan Janković: |
God. 1989. jedan njegov tekst izazvao je političku zabranu magazina Start, za koji je tada pisao. Bio je to veliki intervju s tadašnjim vođom pokreta Srba na Kosovu [[Miroslav Šolević|Miroslavom Šolevićem]] (jednog od poznatih organizatora [[mitinzi kosovskih Srba i Crnogoraca|mitinga kosovskih Srba i Crnogoraca]] po Srbiji i Crnoj Gori za vrijeme uspona Slobodana Miloševića<ref>Srđan Janković: Dvadeset godina od Mitinga solidarnosti, Radio Slobodna Evropa, 20. kolovoza 2014. {{jezikk|srp.}}</ref>). <ref>Branko Tuđen: Tito-Tuđman-Hrvatska, str. 373., Zagreb 2013.</ref><!-- obrisani tekst provjeriti: "Krajem osamdesetih je podržavao Miroslava Šolevića, srpskog nacionalistu i jedog od najbližih ljudi Slobodana Miloševića koji je organizirao protubirokratske "jogurt revolucije" u nekim dijelovima bivše Jugoslavije" -->, koji je bio preuzet iz njegove knjige "Kosovo - bitka bez iluzija". Nakon tog intervjua došlo je do rascjepa među srpskim liderima na Kosovu, ali i Šolevićeva političkog raskida sa samim Slobodanom Miloševićem. <ref>Branko Tuđen: "Tito-Tuđman-Hrvatska", Zagreb, 2013., str. 373.</ref> |
||
Razdoblje stvaranja prvih političkih stranaka u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] obilježio je svojom knjigom "Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990.", koja je izišla početkom ljeta 1991. Knjiga je doživjela velik uspjeh (prethodio joj je serijal u šest nastavaka u "Nedjeljnoj Dalmaciji"), pa tako i svoje drugo, neznatno izmijenjeno izdanje, iz [[1999]]. |
Razdoblje stvaranja prvih političkih stranaka u [[SR Hrvatska|SR Hrvatskoj]] obilježio je svojom knjigom "Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990.", koja je izišla početkom ljeta 1991. Knjiga je doživjela velik uspjeh (prethodio joj je serijal u šest nastavaka u "Nedjeljnoj Dalmaciji"), pa tako i svoje drugo, neznatno izmijenjeno izdanje, iz [[1999]]. |
||
| Redak 80: | Redak 80: | ||
Treća Hudelistova knjiga "Novinari pod šljemom" (1992.) analiza je ratnog novinarstva u Hrvatskoj tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. |
Treća Hudelistova knjiga "Novinari pod šljemom" (1992.) analiza je ratnog novinarstva u Hrvatskoj tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] 1991. |
||
Četvrta knjiga Darka Hudelista »Tuđman: Biografija« (2004.) prva je integralna biografska knjiga o prvom hrvatskom predsjedniku [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], čiji su pristup kritizirali pojedini novinari i povjesničari, primjerice Antun Pavešković i James Sadkovich:<ref> |
Četvrta knjiga Darka Hudelista »Tuđman: Biografija« (2004.) prva je integralna biografska knjiga o prvom hrvatskom predsjedniku [[Franjo Tuđman|Franji Tuđmanu]], čiji su pristup kritizirali pojedini novinari i povjesničari, primjerice Antun Pavešković i James Sadkovich:<ref>Hudelist kao neiživljeni romanopisac, objavljeno 7. srpnja 2005., pristupljeno 12. srpnja 2013.</ref> |
||
Peta Hudelistova knjiga "[[Moj beogradski dnevnik]]: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011." svojevrsna je rekapitulacija njegovih beogradskih povijesnih istraživanja u tom razdoblju i, istodobno, vrlo kompleksan i višedimenzionalan portret najznačajnijeg protagonista srpskog nacionalizma u Titovoj Jugoslaviji, Dobrice Ćosića. Ćosić je Hudelistu, uz ostalo, otkrio i svoja samoubilačka razmišljanja, kojima je bio opterećen još od svoje mladosti, a koja su u znatnoj mjeri predodredila njegovo javno i političko (opozicijsko) djelovanje u SFRJ.<ref>Darko Hudelist: "Dobrica Ćosić: Od 16. godine pokušavao se ubiti. Taj nagon prenio je na srpsku nacionalnu politiku"; Jutarnji list od 20. svibnja 2014.; str. 12-13.</ref> |
Peta Hudelistova knjiga "[[Moj beogradski dnevnik]]: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011." svojevrsna je rekapitulacija njegovih beogradskih povijesnih istraživanja u tom razdoblju i, istodobno, vrlo kompleksan i višedimenzionalan portret najznačajnijeg protagonista srpskog nacionalizma u Titovoj Jugoslaviji, Dobrice Ćosića. Ćosić je Hudelistu, uz ostalo, otkrio i svoja samoubilačka razmišljanja, kojima je bio opterećen još od svoje mladosti, a koja su u znatnoj mjeri predodredila njegovo javno i političko (opozicijsko) djelovanje u SFRJ.<ref>Darko Hudelist: "Dobrica Ćosić: Od 16. godine pokušavao se ubiti. Taj nagon prenio je na srpsku nacionalnu politiku"; Jutarnji list od 20. svibnja 2014.; str. 12-13.</ref> |
||
Inačica od 2. listopada 2015. u 08:40
| Darko Hudelist | |
 | |
| Rođenje | 27. veljače 1959. (Zagreb, Hrvatska) |
|---|---|
| Poznat(a) po | Radio u magazinu "Start" od 1982. do 1991.; radi u političkom tjedniku "Globus" od 1995.; redovito piše i za "Jutarnji list" |
| Obrazovanje | diplom. politolog (diplomirao 1982. na FPZ-u Zagrebu) |
| Zanimanje | novinar, publicist, istraživač suvremene povijesti |
| Službena stranica | http://www.darkohudelist.com/, http://www.darkohudelist.eu/, http://www.darkohudelist.hr/ |
| Portal o životopisima | |
Darko Hudelist (Zagreb, 27. veljače 1959.), novinar, publicist i istraživač suvremene povijesti.
Životopis
Rođen je u Zagrebu, osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu. God. 1982. diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti 1979., u omladinskom tjedniku "Polet", kao rock-kritičar. Od 1982. do 1991. stalni je suradnik i član redakcije magazina "Start". Potkraj 1980-ih sustavno je pratio i analizirao događaje što su prethodili raspadu SFR Jugoslavije, rezultat čega je bila njegova prva knjiga "Kosovo - bitka bez iluzija" (iz 1989.). U tom je razdoblju nastala i njegova legendarna istraživačka reportaža "Split vražji otok" ("Start", ožujak 1988.). God. 1989. surađivao je s francuskim časopisom "Les Temps Modernes", koji je prenio njegove analitičke članke o sukobima Albanaca i Makedonaca u SR Makedoniji, prvotno objavljene u "Startu", u proljeće 1988.
God. 1989. jedan njegov tekst izazvao je političku zabranu magazina Start, za koji je tada pisao. Bio je to veliki intervju s tadašnjim vođom pokreta Srba na Kosovu Miroslavom Šolevićem (jednog od poznatih organizatora mitinga kosovskih Srba i Crnogoraca po Srbiji i Crnoj Gori za vrijeme uspona Slobodana Miloševića[1]). [2], koji je bio preuzet iz njegove knjige "Kosovo - bitka bez iluzija". Nakon tog intervjua došlo je do rascjepa među srpskim liderima na Kosovu, ali i Šolevićeva političkog raskida sa samim Slobodanom Miloševićem. [3]
Razdoblje stvaranja prvih političkih stranaka u SR Hrvatskoj obilježio je svojom knjigom "Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990.", koja je izišla početkom ljeta 1991. Knjiga je doživjela velik uspjeh (prethodio joj je serijal u šest nastavaka u "Nedjeljnoj Dalmaciji"), pa tako i svoje drugo, neznatno izmijenjeno izdanje, iz 1999.
God. 1992. objavio je knjigu o ratnom novinarstvu u Hrvatskoj "Novinari pod šljemom".
God. 1994. Hudelist je bio savjetnik za Hrvatsku BBC-ove ekipe koja je radila svjetski poznati dokumentarac "The Death of Yugoslavia" ("Smrt Jugoslavije"). Od 1993. do kasnih 1990-ih bio je i stalni suradnik časopisa za promicanje liberalne demokracije "Erazmus".
God. 1995. ulazi u redakciju vodećeg hrvatskog političkog tjednika "Globus", u kojoj je i danas. U "Globusu" je objavio velik broj autorskih članaka, opsežnih analitičkih intervjua s najistaknutijim hrvatskim političarima i "dugometražnih" serijala o najznačajnijim političkim i povijesno-političkim temama, poput: "Ratni memoari generala Martina Špegelja" (1995.), "Tuđman: biografija" (1996.-1997.), "Kanadski životopis Gojka Šuška" (1999.-2000.), "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" (2008.) itd.
Potkraj 1995. za "Globus" je, u obliku dva separata, napisao i veliki "Izvještaj o hrvatskoj estradi". Od 1996. pa idućih nekoliko godina bavio se izučavanjem životopisa prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je rezultiralo knjigom "Tuđman: biografija" iz 2004., koju je početkom 2005. "Jutarnji list" proglasio najboljom knjigom godine s područja publicistike u Hrvatskoj.
Nakon te knjige, Darko Hudelist je započeo svoje veliko istraživanje povijesti hrvatsko-srpskih odnosa i sukoba u 20. stoljeću. U svibnju 2006. otvorio je svoj istraživački ured u Beogradu. U Beogradu je boravio sve do lipnja 2011. i za to vrijeme obavljao arhivska istraživanja (u svim beogradskim povijesnim arhivima, od Arhiva Jugoslavije do Arhiva SANU) i razgovarao s brojnim živim svjedocima suvremene povijesti, među kojima je posebno mjesto zauzimao otac modernog srpskog nacionalizma Dobrica Ćosić. Taj svoj beogradski period Hudelist je ovjekovječio u svojoj knjizi "Moj beogradski dnevnik: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011.", koja je objavljena u srpnju 2012.[4],[5]
Usporedo s istraživanjima u Beogradu, Hudelist je obavljao i istovrsna istraživanja u Zagrebu, gdje se osobito fokusirao na političko djelovanje hrvatske Katoličke crkve u Jugoslaviji - s naglaskom na 1970-te i 1980-te, kada se odvijao veliki Crkvin projekt "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" (1975.-1984.).[6], [7]
U svibnju i lipnju 2015. Darko Hudelist je u svojim intervjuima za vodeće medije u regiji (zagrebački Jutarnji list[8] i beogradski Nedeljnik[9]) objavio da je njegovo desetogodišnje istraživanje hrvatsko-srpskih odnosa i sukoba, raspada SFR Jugoslavije, djelovanja Katoličke crkve u SR Hrvatskoj i SFRJ, s naglaskom na jubilejski pokret "Trinaest stoljeća krsćanstva u Hrvata" (1975.-1984.), kao i svih ostalih tema koje je njegovo istraživanje obuhvatilo - napokon privedeno kraju te je ujedno najavio i ritam izlaska njegovih novih knjiga, otkrivši i njihove naslove.
U jesen o.g. izaći će knjiga "Rim, a ne Beograd", i to u dva sveska i na ukupno 1600 kartica. Njezina je glavna tema Crkvin pokret "Trinaest stoljeća krsćanstva u Hrvata", ali promatrano u međupovezanosti sa svim tadašnjim (tijekom 1970-ih i 1980-ih) relevantnim gibanjima i događanjima u svijetu i bivšoj SFRJ, uključujući informatičku revoluciju i početak globalizacije čovječanstva, pod vodstvom SAD-a i ostalih najrazvijenijih zemalja Zapada. Taj je svoj pristup Hudelist u svojim intervjuima definirao kao - "integralnu historiografiju".
A u jesen 2017., dvije godine kasnije, Hudelist će objaviti knjigu "Između očaja i Krista", koja će u potpunosti biti posvećena povijesti odnosa i sukoba Hrvata i Srba u bivšoj Jugoslaviji, s naglaskom na 1970-te i 1980- te. Ta će knjiga također imati oko 1600 kartica, te će, jednako kao i knjiga "Rim, a ne Beograd", biti objavljena u dva sveska.
Djela
Svoju prvu knjigu "Kosovo - bitka bez iluzija" Darko Hudelist je objavio u svibnju 1989. Knjiga se bavi sukobom Srba i Albanaca na Kosovu potkraj 1980-ih i ujedno najavljuje krvavi raspad Jugoslavije, koji će uslijediti već početkom 1990-ih.
Druga Hudelistova knjiga, Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990." na duhoviti krležijanski način portretira političare i intelektualce koji su za vrijeme raspada Jugoslavije osnivali prve političke stranke u Hrvatskoj i na taj način pripremali teren za osamostaljivanje Hrvatske iz SFRJ. Glavni je protagonist tih događanja bio utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman. Prvo izdanje knjige "Banket u Hrvatskoj" objavljeno je 1991., a drugo (neznatno izmijenjeno) 1999.
Treća Hudelistova knjiga "Novinari pod šljemom" (1992.) analiza je ratnog novinarstva u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata 1991.
Četvrta knjiga Darka Hudelista »Tuđman: Biografija« (2004.) prva je integralna biografska knjiga o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, čiji su pristup kritizirali pojedini novinari i povjesničari, primjerice Antun Pavešković i James Sadkovich:[10]
Peta Hudelistova knjiga "Moj beogradski dnevnik: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011." svojevrsna je rekapitulacija njegovih beogradskih povijesnih istraživanja u tom razdoblju i, istodobno, vrlo kompleksan i višedimenzionalan portret najznačajnijeg protagonista srpskog nacionalizma u Titovoj Jugoslaviji, Dobrice Ćosića. Ćosić je Hudelistu, uz ostalo, otkrio i svoja samoubilačka razmišljanja, kojima je bio opterećen još od svoje mladosti, a koja su u znatnoj mjeri predodredila njegovo javno i političko (opozicijsko) djelovanje u SFRJ.[11] Ta knjiga ujedno najavljuje novi ciklus Hudelistovih knjiga pod skupnim naslovom "Dvadeseto stoljeće".
Nagrade
Nagrade
God. 1989. nagrada "Sedam sekretara SKOJ-a" za knjigu "Kosovo - bitka bez iluzija"
God. 2002. nagrada Hrvatskog novinarskog društva za najbolji intervju godine (s dr. Andrijom Hebrangom)
God. 2005. nagrada Jutarnjeg lista za najbolju knjigu godine s područja publicistike ("Tuđman: biografija")
Izvori
- ↑ Srđan Janković: Dvadeset godina od Mitinga solidarnosti, Radio Slobodna Evropa, 20. kolovoza 2014. (srp.)
- ↑ Branko Tuđen: Tito-Tuđman-Hrvatska, str. 373., Zagreb 2013.
- ↑ Branko Tuđen: "Tito-Tuđman-Hrvatska", Zagreb, 2013., str. 373.
- ↑ Drago Hedl: "Dobrica Ćosić: Nema ćud zločinca, ali Karadžić je njegovo djelo"; Jutarnji list od 21. srpnja 2012.: str. 30-31.
- ↑ Darko Hudelist - intervju s Dobricom Ćosićem: "Hrvati su iz 20. stoljeća izašli kao pobjednici jer su imali Tita"; Jutarnji list od 21. srpnja 2012.; str. 31-33.
- ↑ Darko Hudelist: "Operacija Velika devetnica: Kako je Gospa srušila SFRJ"; Globus od 12. rujna 2008.; str. 34-42.
- ↑ Darko Hudelist: "Molitva za pobjedu HDZ-a"; Globus od 19. rujna 2008.; str. 40-48.
- ↑ Drago Hedl: "Nove knjige velikog autora o mirnoj crkvenoj ofenzivi u Jugoslaviji: Kako sam se iz ateista preobratio u vjernika", Jutarnji list, nedjelja 14. lipnja 2015., str. 44-45.
- ↑ Marko Prelević: "Tajni plan Vatikana: Kako je Katolička crkva razbila Jugoslaviju", Nedeljnik, Beograd, 7. svibnja 2015., naslovnica i str. 18-23.
- ↑ Hudelist kao neiživljeni romanopisac, objavljeno 7. srpnja 2005., pristupljeno 12. srpnja 2013.
- ↑ Darko Hudelist: "Dobrica Ćosić: Od 16. godine pokušavao se ubiti. Taj nagon prenio je na srpsku nacionalnu politiku"; Jutarnji list od 20. svibnja 2014.; str. 12-13.