Darko Hudelist: razlika između inačica
vodeći? |
m dodana kategorija Životopisi, Zagreb uz pomoć dodatka HotCat |
||
| Redak 107: | Redak 107: | ||
{{GLAVNIRASPORED:Hudelist, Darko}} |
{{GLAVNIRASPORED:Hudelist, Darko}} |
||
[[Kategorija: Hrvatski novinari]] |
[[Kategorija: Hrvatski novinari]] |
||
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]] |
|||
Inačica od 1. svibnja 2016. u 20:55
| Darko Hudelist | |
 | |
| Rođenje | 27. veljače 1959. (Zagreb, Hrvatska) |
|---|---|
| Poznat(a) po | Radio u magazinu "Start" od 1982. do 1991.; radi u političkom tjedniku "Globus" od 1995.; redovito piše i za "Jutarnji list" |
| Obrazovanje | diplom. politolog (diplomirao 1982. na FPZ-u Zagrebu) |
| Zanimanje | novinar, publicist, istraživač suvremene povijesti |
| Službena stranica | http://www.darkohudelist.com/, http://www.darkohudelist.eu/, http://www.darkohudelist.hr/ |
| Portal o životopisima | |
Darko Hudelist (Zagreb, 27. veljače 1959.), novinar, publicist i istraživač suvremene povijesti.
Životopis
Rođen je u Zagrebu, osnovnu školu i gimnaziju polazio je u Đurđevcu. God. 1982. diplomirao je politologiju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Novinarstvom se počeo baviti 1979., u omladinskom tjedniku "Polet", kao rock-kritičar. Od 1982. do 1991. stalni je suradnik i član redakcije magazina "Start". Potkraj 1980-ih sustavno je pratio i analizirao događaje što su prethodili raspadu SFR Jugoslavije, rezultat čega je bila njegova prva knjiga "Kosovo - bitka bez iluzija" (iz 1989.). U tom je razdoblju nastala i njegova legendarna istraživačka reportaža "Split vražji otok" ("Start", ožujak 1988.). God. 1989. surađivao je s francuskim časopisom "Les Temps Modernes", koji je prenio njegove analitičke članke o sukobima Albanaca i Makedonaca u SR Makedoniji, prvotno objavljene u "Startu", u proljeće 1988.
God. 1989. jedan njegov tekst izazvao je političku zabranu magazina Start, za koji je tada pisao. Bio je to veliki intervju s tadašnjim vođom pokreta Srba na Kosovu Miroslavom Šolevićem (jednog od poznatih organizatora mitinga kosovskih Srba i Crnogoraca po Srbiji i Crnoj Gori za vrijeme uspona Slobodana Miloševića[1]). [2], koji je bio preuzet iz njegove knjige "Kosovo - bitka bez iluzija". Nakon tog intervjua došlo je do rascjepa među srpskim liderima na Kosovu, ali i Šolevićeva političkog raskida sa samim Slobodanom Miloševićem. [3]
Razdoblje stvaranja prvih političkih stranaka u SR Hrvatskoj obilježio je svojom knjigom "Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990.", koja je izišla početkom ljeta 1991. Knjiga je doživjela velik uspjeh (prethodio joj je serijal u šest nastavaka u "Nedjeljnoj Dalmaciji"), pa tako i svoje drugo, neznatno izmijenjeno izdanje, iz 1999.
God. 1992. objavio je knjigu o ratnom novinarstvu u Hrvatskoj "Novinari pod šljemom".
God. 1994. Hudelist je bio savjetnik za Hrvatsku BBC-ove ekipe koja je radila svjetski poznati dokumentarac "The Death of Yugoslavia" ("Smrt Jugoslavije"). Od 1993. do kasnih 1990-ih bio je i stalni suradnik časopisa za promicanje liberalne demokracije "Erazmus".
God. 1995. ulazi u redakciju vodećeg hrvatskog političkog tjednika "Globus", u kojoj je i danas. U "Globusu" je objavio velik broj autorskih članaka, opsežnih analitičkih intervjua s najistaknutijim hrvatskim političarima i "dugometražnih" serijala o najznačajnijim političkim i povijesno-političkim temama, poput: "Ratni memoari generala Martina Špegelja" (1995.), "Tuđman: biografija" (1996.-1997.), "Kanadski životopis Gojka Šuška" (1999.-2000.), "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" (2008.) itd.
Potkraj 1995. za "Globus" je, u obliku dva separata, napisao i veliki "Izvještaj o hrvatskoj estradi". Od 1996. pa idućih nekoliko godina bavio se izučavanjem životopisa prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je rezultiralo knjigom "Tuđman: biografija" iz 2004., koju je početkom 2005. "Jutarnji list" proglasio najboljom knjigom godine s područja publicistike u Hrvatskoj.
Nakon te knjige, Darko Hudelist je započeo svoje veliko istraživanje povijesti hrvatsko-srpskih odnosa i sukoba u 20. stoljeću. U svibnju 2006. otvorio je svoj istraživački ured u Beogradu. U Beogradu je boravio sve do lipnja 2011. i za to vrijeme obavljao arhivska istraživanja (u svim beogradskim povijesnim arhivima, od Arhiva Jugoslavije do Arhiva SANU) i razgovarao s brojnim živim svjedocima suvremene povijesti, među kojima je posebno mjesto zauzimao otac modernog srpskog nacionalizma Dobrica Ćosić. Taj svoj beogradski period Hudelist je ovjekovječio u svojoj knjizi "Moj beogradski dnevnik: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011.", koja je objavljena u srpnju 2012.[4],[5]
Usporedo s istraživanjima u Beogradu, Hudelist je obavljao i istovrsna istraživanja u Zagrebu, gdje se osobito fokusirao na političko djelovanje hrvatske Katoličke crkve u Jugoslaviji - s naglaskom na 1970-te i 1980-te, kada se odvijao veliki Crkvin projekt "Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata" (1975.-1984.).[6], [7]
U svibnju i lipnju 2015. Darko Hudelist je u svojim intervjuima za medije u regiji (zagrebački Jutarnji list[8] i beogradski Nedeljnik[9]) objavio da je njegovo desetogodišnje istraživanje hrvatsko-srpskih odnosa i sukoba, raspada SFR Jugoslavije, djelovanja Katoličke crkve u SR Hrvatskoj i SFRJ, s naglaskom na jubilejski pokret "Trinaest stoljeća krsćanstva u Hrvata" (1975.-1984.), kao i svih ostalih tema koje je njegovo istraživanje obuhvatilo - napokon privedeno kraju te je ujedno najavio i ritam izlaska njegovih novih knjiga, otkrivši i njihove naslove.
Djela
Svoju prvu knjigu "Kosovo - bitka bez iluzija" Darko Hudelist je objavio u svibnju 1989. Knjiga se bavi sukobom Srba i Albanaca na Kosovu potkraj 1980-ih i ujedno najavljuje krvavi raspad Jugoslavije, koji će uslijediti već početkom 1990-ih.
Druga Hudelistova knjiga, Banket u Hrvatskoj: Prilozi povijesti hrvatskog višestranačja 1989.-1990." na duhoviti krležijanski način portretira političare i intelektualce koji su za vrijeme raspada Jugoslavije osnivali prve političke stranke u Hrvatskoj i na taj način pripremali teren za osamostaljivanje Hrvatske iz SFRJ. Glavni je protagonist tih događanja bio utemeljitelj HDZ-a dr. Franjo Tuđman. Prvo izdanje knjige "Banket u Hrvatskoj" objavljeno je 1991., a drugo (neznatno izmijenjeno) 1999.
Treća Hudelistova knjiga "Novinari pod šljemom" (1992.) analiza je ratnog novinarstva u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata 1991.
Četvrta knjiga Darka Hudelista »Tuđman: Biografija« (2004.) prva je integralna biografska knjiga o prvom hrvatskom predsjedniku Franji Tuđmanu, čiji su pristup kritizirali novinari:[10]
»Glomazno djelo Darka Hudelista nastalo je metodom kakvu je svojedobno promovirao Zvonimir Kulundžić opsežnom i uglavnom suvišnom biografijom Slavka Kolara, u kojoj je sudbina pojedinog lokaliteta u rimsko doba podjednako važna kao i piščevi literarni uzori. Pozitivizmu su uvijek važni baš svi podaci, on i nije drugo do katedrala posvećenih, sebi dovoljnih činjenica. Na zasadima pozitivizma oblikuje priču o Tuđmanu i Hudelist. Uz neke osebujne dodatke. Recimo, iako znamo da sredina oblikuje čovjeka, ipak neka krucijalna povijesna saznanja, kao ono o Tuđmanovoj pomajci Olgi (»Znali su je i uštipnuti za stražnjicu - onako kako se to inače radilo u seoskim krčmama.«!?), više legitimiraju biografa nego biografiju.«Pavešković svoju kritiku zaključuje precizno:
»Takvo pisanje, manje od historiografije, slabije od književnosti, operirajući naivnim psihologizacijama, mjestimično se srozava do pamfleta. Takav uradak nije se ni mogao ozbiljno pozabaviti s temeljnom kontroverzom Tuđmanove povijesne osobnosti: da li je, naime, prvi hrvatski predsjednik u stilu Jolyjeva junaka činio sebe nužnom, uništavajući upravo onoliko organiziranih snaga koliko treba pa da se više ništa ne može pokrenuti bez njega, toliko da se i neprijatelji njegove vladavine boje srušiti je ili se naprosto prilagodio situaciji, djelujući u odsuću izgrađenih institucija i državnih mehanizama u vremenu i okružju kada je odluke trebalo donositi preko noći, ali i snositi odgovornost za dalekosežnost svakog poteza. ... Olako je, naime, životopis hrvatskog predsjednika svesti na psihogram u kojem se njegov životni put prikazuje kao velika i smišljena osveta za brojne frustracije iz mladosti i rana zrelog doba. Ako i stoji takva teza, ona još ne govori o krucijalnome, a to je povijesna uloga Tuđmana. Da li je on spavao s vlastitom maćehom i da li je postao predsjednik iz inata, osobno me nimalo ne zanima. S tim čovjekom nisam želio igrati tenis ili razgovarati u četiri oka. Ali, on je itekako utjecao na moj život. Kako - to pitanje traži odgovor temeljitiji od obilja privatnih detalja o Franji Tuđmanu.«Povjesničar Sadkovich je još kritičniji:[11]
»Hudelistova je cijela knjiga snažan, potpuno postmoderni argument. No njegovo predstavljanje hrvatskoga vođe zanemaruje dokaze da je Tuđman opetovano nastojao pridobiti srpsku i židovsku zajednicu u Hrvatskoj, da je nastojao uspostaviti dobre odnose sa Srbijom i Izraelom te da je, dok je branio i Hrvate i Muslimane u Bosni i Hercegovini od srpskoga i muslimanskoga nastojanja da tamo osvoje teritorije, nudio Aliji Izetbegoviću vojni savez 1992., 1993. i 1994. te da je na druge načine podržavao bosanske vojne napore — dokazi koji sugeriraju da njegova politika nije bila protužidovska, protusrpska ili protumuslimanska, neovisno o tome kakvo je mogao imati osobno mišljenje, nego da su na nju utjecali događaji i da ju je formulirao s ciljem postizanja posebnih ciljeva u određeno vrijeme. Drugim riječima, samo se zanemarivanjem izvora može vidjeti Tuđmana kao rasističkog političara.«Peta Hudelistova knjiga "Moj beogradski dnevnik: Susreti i razgovori s Dobricom Ćosićem 2006.-2011." svojevrsna je rekapitulacija njegovih beogradskih povijesnih istraživanja u tom razdoblju i, istodobno, vrlo kompleksan i višedimenzionalan portret najznačajnijeg protagonista srpskog nacionalizma u Titovoj Jugoslaviji, Dobrice Ćosića. Ćosić je Hudelistu, uz ostalo, otkrio i svoja samoubilačka razmišljanja, kojima je bio opterećen još od svoje mladosti, a koja su u znatnoj mjeri predodredila njegovo javno i političko (opozicijsko) djelovanje u SFRJ.[12] Ta knjiga ujedno najavljuje novi ciklus Hudelistovih knjiga pod skupnim naslovom "Dvadeseto stoljeće".
Nagrade
Nagrade
God. 1989. nagrada "Sedam sekretara SKOJ-a" za knjigu "Kosovo - bitka bez iluzija"
God. 2002. nagrada Hrvatskog novinarskog društva za najbolji intervju godine (s dr. Andrijom Hebrangom)
God. 2005. nagrada Jutarnjeg lista za najbolju knjigu godine s područja publicistike ("Tuđman: biografija")
Izvori
- ↑ Srđan Janković: Dvadeset godina od Mitinga solidarnosti, Radio Slobodna Evropa, 20. kolovoza 2014. (srp.)
- ↑ Branko Tuđen: Tito-Tuđman-Hrvatska, str. 373., Zagreb 2013.
- ↑ Branko Tuđen: "Tito-Tuđman-Hrvatska", Zagreb, 2013., str. 373.
- ↑ Drago Hedl: "Dobrica Ćosić: Nema ćud zločinca, ali Karadžić je njegovo djelo"; Jutarnji list od 21. srpnja 2012.: str. 30-31.
- ↑ Darko Hudelist - intervju s Dobricom Ćosićem: "Hrvati su iz 20. stoljeća izašli kao pobjednici jer su imali Tita"; Jutarnji list od 21. srpnja 2012.; str. 31-33.
- ↑ Darko Hudelist: "Operacija Velika devetnica: Kako je Gospa srušila SFRJ"; Globus od 12. rujna 2008.; str. 34-42.
- ↑ Darko Hudelist: "Molitva za pobjedu HDZ-a"; Globus od 19. rujna 2008.; str. 40-48.
- ↑ Drago Hedl: "Nove knjige velikog autora o mirnoj crkvenoj ofenzivi u Jugoslaviji: Kako sam se iz ateista preobratio u vjernika", Jutarnji list, nedjelja 14. lipnja 2015., str. 44-45.
- ↑ Marko Prelević: "Tajni plan Vatikana: Kako je Katolička crkva razbila Jugoslaviju", Nedeljnik, Beograd, 7. svibnja 2015., naslovnica i str. 18-23.
- ↑ Hudelist kao neiživljeni romanopisac, objavljeno 7. srpnja 2005., pristupljeno 12. srpnja 2013.
- ↑ [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=99246 Postmodernističke — teorijom vođene metodologije, Franjo Tuđman, ratovi u bivšoj Jugoslaviji i povijest, James J. SADKOVICH ; Leiden, Nizozemska, pristupljeno 12. srpnja 2013.
- ↑ Darko Hudelist: "Dobrica Ćosić: Od 16. godine pokušavao se ubiti. Taj nagon prenio je na srpsku nacionalnu politiku"; Jutarnji list od 20. svibnja 2014.; str. 12-13.