Prijeđi na sadržaj

Ribogojilište Ruda: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Gjiuh (razgovor | doprinosi)
m Gjiuh premjestio je stranicu Ribogojilišta Ruda na Ribogojilište Ruda
Gjiuh (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Redak 5: Redak 5:


== Povijest ==
== Povijest ==
Glavni projekt izgradnje punosistemskog pastrvskog ribogojilišta Ruda izrađen je [[1981.]] godine. Fizikalno-kemijski parametri vode i tla mjereni su ispitivani više mjeseci, nakone čega je odabrana lokacija i krenulo se je u izgradnju ribogojilišta.<ref>[https://www.bib.irb.hr/802095 CROSBI] Dan Lipovšćak: RENOVACIJA SUSTAVA PASTRVSKOG RIBOGJILIŠTA „RUDA“ , Agronomski fakultet, Zagreb , 2014.</ref>

Bio je jedan od najboljih [[ribnjak]]a u Europi i veliki izvoznik. [[Ribnjačarstvo|Ribnjačarska]] tvrtka mještanima je pružala dobar život. [[Privatizacija|Privatizacijom]] 1990-ih, počinje postupni pad. <ref name=vijesti>[https://vijesti.hrt.hr/579375/nekad-najvece-uzgajaliste-pastrve-sada-odlagaliste-otpada Vijesti HRT] Anita Markovina Radnić/HRT: ''Nekad najveće uzgajalište pastrve sada odlagalište otpada'' 4. veljače 2020., pristupljeno 4. veljače 2020.</ref> Na tržištu se jedno vrijeme i dobro držao. 2013. godine godišnja proizvodnja konzumne [[kalifornijska pastrva|kalifornijske pastrve]] bila je između 700 i 800 tona. 70 posto bilo je za tuzemno, a 30 posto ribe išlo je u izvoz. [[Konzum]] i [[Ledo]] su mu otkupljivali sve količine. Koncesionar je čekao građevinsku dozvolu za izgradnju još jednog bazena kapaciteta 120 ili 150 tona konzumne kalifornijske pastrve godišnje. Tada su zapošljavali 28 zaposlenika.<ref name=agroklub/>
Bio je jedan od najboljih [[ribnjak]]a u Europi i veliki izvoznik. [[Ribnjačarstvo|Ribnjačarska]] tvrtka mještanima je pružala dobar život. [[Privatizacija|Privatizacijom]] 1990-ih, počinje postupni pad. <ref name=vijesti>[https://vijesti.hrt.hr/579375/nekad-najvece-uzgajaliste-pastrve-sada-odlagaliste-otpada Vijesti HRT] Anita Markovina Radnić/HRT: ''Nekad najveće uzgajalište pastrve sada odlagalište otpada'' 4. veljače 2020., pristupljeno 4. veljače 2020.</ref> Na tržištu se jedno vrijeme i dobro držao. 2013. godine godišnja proizvodnja konzumne [[kalifornijska pastrva|kalifornijske pastrve]] bila je između 700 i 800 tona. 70 posto bilo je za tuzemno, a 30 posto ribe išlo je u izvoz. [[Konzum]] i [[Ledo]] su mu otkupljivali sve količine. Koncesionar je čekao građevinsku dozvolu za izgradnju još jednog bazena kapaciteta 120 ili 150 tona konzumne kalifornijske pastrve godišnje. Tada su zapošljavali 28 zaposlenika.<ref name=agroklub/>



Inačica od 5. veljače 2020. u 04:57

Ribogojilište Ruda, ribogojilište pastrve, na izvoru rijeke Rude, u 240 bazena.

Izgled

Ima na sedam kaskada 140 velikih bazena, a uz to i 100 malih za mlađ pastve pod zajedničkim krovom. Ukupno 240 bazena i bazenčića, što ga čini rijetkim u svjetskim okvirima. Ribogojilište funkcionira na površini od 68.000 metara četvornih.[1]

Povijest

Glavni projekt izgradnje punosistemskog pastrvskog ribogojilišta Ruda izrađen je 1981. godine. Fizikalno-kemijski parametri vode i tla mjereni su ispitivani više mjeseci, nakone čega je odabrana lokacija i krenulo se je u izgradnju ribogojilišta.[2]

Bio je jedan od najboljih ribnjaka u Europi i veliki izvoznik. Ribnjačarska tvrtka mještanima je pružala dobar život. Privatizacijom 1990-ih, počinje postupni pad. [3] Na tržištu se jedno vrijeme i dobro držao. 2013. godine godišnja proizvodnja konzumne kalifornijske pastrve bila je između 700 i 800 tona. 70 posto bilo je za tuzemno, a 30 posto ribe išlo je u izvoz. Konzum i Ledo su mu otkupljivali sve količine. Koncesionar je čekao građevinsku dozvolu za izgradnju još jednog bazena kapaciteta 120 ili 150 tona konzumne kalifornijske pastrve godišnje. Tada su zapošljavali 28 zaposlenika.[1]

Promijenio se niz vlasnika, dugovi su rasli i došlo je do otvaranja stečaja. Najveće uzgajalište pastrve, kapaciteta da zaposli 40 mještana, danas propada. Zaraslo je u travu i postao je odlagalište otpada.[3]

Dodatni objekti

Vlasnik iz 2013. imao je dokumentaciju za gradnju malih hidroelektrana na Rudi podno bazena. Iskoristila bi se za proizvodnju električne energije voda koja protječe preko kaskada i kroz postojeće bazene te otječe u ribogojilišta. Na zemljištu istog vlasnika bila je predviđena i gradnja četiriju punionica vode.[1]

Izvori

  1. a b c Agroklub Proizvodnja zdrave hrane u Zagori 24. srpnja 2013., pristupljeno 4. veljače 2020.
  2. CROSBI Dan Lipovšćak: RENOVACIJA SUSTAVA PASTRVSKOG RIBOGJILIŠTA „RUDA“ , Agronomski fakultet, Zagreb , 2014.
  3. a b Vijesti HRT Anita Markovina Radnić/HRT: Nekad najveće uzgajalište pastrve sada odlagalište otpada 4. veljače 2020., pristupljeno 4. veljače 2020.