Prijeđi na sadržaj

Neodređene zamjenice: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
SashatoBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: sh:Neodređene zamjenice
Thijs!bot (razgovor | doprinosi)
Redak 183: Redak 183:
[[fr:Pronom indéfini]]
[[fr:Pronom indéfini]]
[[nl:Onbepaald voornaamwoord]]
[[nl:Onbepaald voornaamwoord]]
[[qu:Mana chaninchaq sutip rantin]]
[[sh:Neodređene zamjenice]]
[[sh:Neodređene zamjenice]]

Inačica od 2. ožujka 2007. u 21:49

Neodređene zamjenice koriste se kako bi zamijenile nešto neodređeno, općenito ili niječno.


Neodređene zamjenice dijele se na:

  • neodređene

netko, nešto, neki, nekakav, nečiji
gdjetko, gdješto, gdjekoji, gdjekakav
tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod

  • niječne

nitko, ništa, ničiji, nikakav

  • opće

itko, išta, ikoji, ikakav
svatko, svašta, svaki, svačiji, svakakav, sav
ma tko, ma šta, ma koji, ma kakav, ma čiji, ma kolik
kojetko, koješta, kojekakav
bilo tko, bilo što, bilo koji, bilo čiji, bilo kakav
tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god


Sklonidba neodređenih zamjenica

Neodređene zamjenice složene sa tko, što, koji, čiji, kakav, kolik, jednako se tako i sklanjaju, kao što se i zamjenice neki i svaki mijenjaju kao pridjevi u određenom obliku.


Zamjenica sav posebno se sklanja:


Jednina
N sav sva sve (svo)
G sveg(a) sve sveg(a)
D svem(u) svoj svem(u)
A sveg(a)
za neživo - sav
svu sve
V sav sva sve
L svem(u) svoj svem(u)
I svim(e) svom svim(e)
Množina
N svi sve sva
G svih, sviju svih, sviju svih, sviju
D svim(a) svim(a) svim(a)
A sve(a)
 
sve
 
sva
 
V svi sve sva
L svim(a) svim(a) svim(a)
I svim(a) svim(a) svim(a)



Pravila

Zamjenice tkogod, štogod, kojigod, kakavgod, čijigod – znače netko ili nešto. Zamjenice tko god, što god, koji god, čiji god, kakav god – znače bilo tko ili bilo što.

  • Reci mi štogod. (nešto)
  • Što god da mi kažeš, prihvatit ću mirno. (bilo što)
  • Ako te tkogod upita, zaniječi! (netko)
  • Tko god da te pita, baš te briga! (bilo tko)


Kad se neodređene zamjenice slažu s veznicima i, ni (itko, išta, ikakav, nitko, ništa, nikakav…) koriste se s prijedlozima te se oni umeću između veznika i odnosne zamjenice:

  • ni od koga (od nikoga)
  • ni za što (za ništa)
  • i pred čim (pred ičim)
  • ni s kakvim (s nikakvim)
  • ni s kim, ni sa kim (s nikim)
  • i s kim, i sa kim (s ikim)
  • ni uz kakav (uz nikakav)