Povljana
Povljana je općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Zadarskoj županiji, na južnom dijelu otoka Paga.
Zemljopis
Povljana je smještena na uzvisini, odnosno na dodiru vapnenačkog kamenjara i plodnog polja. Proteže se na 38,57 kvadratnih kilometara. Vrlo veliki dio povljanskog prostora prekriven je poljima vinove loze. Povljana je u prošlosti bila poljoprivredno područje koje je prehranjivalo veći dio otoka Paga.
Stanovništvo
Prema popisu stanovništa iz 2011. godine općina Povljana imala je 759 stanovnika.[1]
Prema posljednjem popisu stanovništa iz 2021. godine općina Povljana ima 680 stanovnika.
| broj stanovnika | 132 | 322 | 207 | 185 | 176 | 236 | 236 | 405 | 635 | 698 | 746 | 693 | 655 | 678 | 713 | 759 | 669 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
| broj stanovnika | 132 | 322 | 207 | 185 | 176 | 236 | 236 | 405 | 635 | 698 | 746 | 693 | 655 | 678 | 713 | 759 | 669 |
| 1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Povijest
Na području Općine Povljana na otoku Pagu razvija se život još od prapovijesnih vremena. Najstariji pronađeni predmet je jedan dio kamene sjekire iz bakreno-kamenog doba (eneolitik). Liburni ali i Rimljani ostavili su vrlo značajne tragove u prošlosti otoka Paga. Brojni su dokazi za to, a pogotovo na području Povljane.
Sam naziv mjesta Povljane nastalo je od Pauliniana, ali pomoću latinskog sufiksa – ana, od rimskog imena Paulus. Hrvati vrlo rano na tom području počinju osnivati svoja naselja. O njihovoj prisutnosti na području Povljane svjedoči i nekoliko srednjovjekovnih groblja (Stara Povljana, Grušna, Belotine ograde i Gomilica) i crkava. Ime Povljana (odnosi se na Staru Povljanu) u prošlosti se spominje tokom gradnje crkve Sv. Martina, točnije 13. veljače 1345. godine. Kasnije se još spominje 1452. i 1492. godine, iako je naselje mnogo starije. U uvali Stara Povljana do 17. stoljeća nalazilo se je selo koje je nosilo ime - Povljana. Od trenutka kada su ga stanovnici napustili zove se Stara Povljana. Njezino stanovništvo je preseljeno u susjednu uvalu odnosno današnju Povljanu. 1750. godine u Novoj Povljani živjelo je 90, a pred kraj 19. stoljeća 182 stanovnika. Pošto su paški plemići bili vlasnici Povljanskih posjeda (do kraja 1. svjetskog rata), mnogobrojni težaci iz grada Paga odlazili su obrađivati plodna polja u Povljani. Kako je bilo daleko svakog dana putovati iz Paga u Povljanu i obrnuto, ti Pažani trajno su se nastanili u Povljani. O tome svjedoči usmena predaja i prezimena koja i danas postoje i u Pagu i u Povljani (Bakac, Crljenko, Orlić, Pogorilić, Rukavina, Rumora, Škoda, Tičić, Vičević).
Prezimena
Većina današnjih prezimena Povljane potječe iz grada Paga, ali ima i iz drugih okolnih krajeva, ovo su neka od njih:
Bačić (iz Podgorja), Bakac (iz Paga; zapravo Bakač), Bakić (iz Podgorja; izumrli), Crljenko (iz Paga),, Gerković (iz Kolana, izumrli), Jurišić (iz okolice Senja), Kapović (iz Vira), Kuzmić (starinci; izumrli), Lovren (nepoznato podrijetlo), Lovrović (sa Silbe; izumrli), Milutina (s Raba, ranije Milutinić), Oguić (iz Paga; ranije Ogulić, izumrli), Orlić (iz Paga), Pavlović (iz Nina; izumrli), Petranić (s Brača, izumrli), Pogorilić (iz Paga), Rukavina (jedna grana iz Paga, a jedna s Vira), Rumora (iz Paga), Sabalić (iz Paga, izumrli), Sorić (iz Preka na Ugljanu; izumrli), Stipičić (s Brača; izumrli), Škoda (iz Paga), Tičić (iz Paga), Vičević (iz Paga), Vlajnić (iz Obrovca; izumrli), Vučković (starinci, zapravo Vušković).
Gospodarstvo
Vrlo bogati izvori vode omogućuju lokalnom stanovništvu bavljenje poljodjelstvom (uglavnom za vlastite potrebe, a to su povrće i vinogradarstvo). Uz poljoprivredu, stanovništvo Povljane bavi se ribarstvom i stočarstvom te u posljednje vrijeme turizmom. Razvija se lječilišni turizam na području ljekovitog blata Segal koji je bogat ljekovitim peloidom.[2] Lokalne vlasti planiraju proglasiti park prirode Povljansko polje.[3]U blizini se nalaze ornitološki rezervati Velo blato i Malo blato[4] Zaštićeni dijelovi prirode u Povljani 2007. zauzimaju 327,63 ha, što je 8,56% površine općine.[5] Dok ne ustanove što proglašenje cijelog Povljanskog polja parkom prirode donosi, a što oduzima, općinari su se u prvom koraku ograničili na Velo blato koje su proglasili rezervatom prirode.[6]
Spomenici i znamenitosti
Zaštićenu graditeljsku baštinu u općini 2007. godine u potpunosti čine arheološka područja, koja zauzimaju 18,62 ha, što čini 0,48% općine.[5]
Obrazovanje
- Dječji vrtić "Povljanski tići"
- Osnovna škola "Juraj Dalmatinac Pag" - PŠ Povljana
Kultura
- Muška klapa Povljana, osnovana 1998. godine
- Ženska klapa Kalada, osnovana 2006. godine
Šport
- Boćarski klubovi: Povljana i Bas
Poznate osobe
- Ante Tičić (Povljana, 18. rujna 1944.) - suvremeni hrvatski književnik
- Ante Rumora (Povljana, 3. prosinca 1944.) - glumac
- Valerio Orlić - hrv. književnik, osnivač Hrvatskoga književnog društva iz Rijeke[7]
- Boris Tičić (Zadar, 22. svibnja 1957.) - nogometaš i trener
- Šime Vičević (Zadar, 4. veljače 1986.) - profesor i novinar
Izvori
- ↑ Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.
- ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ Zadarski list
- ↑ TZ Povljana. Inačica izvorne stranice arhivirana 23. veljače 2015. Pristupljeno 16. kolovoza 2014. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ a b Zadarska županija: izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Povljana, Zagreb, 2007 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 21. listopada 2012. Pristupljeno 6. kolovoza 2015. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ↑ 057info/Novi list: Jedinstveno: Povljana teži postat rezervat prirode, 9. listopada 2010.
- ↑ Zadarski list