Wikipedija:Kafić/Arhiv 2014 1

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!

---

---

Blokiranje Imbehinda

Nije me bilo dva dana i čim sam se vratio na hr.wiki što ti vidim? Opet istu praksu, opet iste drakonske kazne koje neki administratori lijepe neistomišljenicima za jednu krivu riječ, jedan granični pojam. Imbehind je blokiran na 1 mjesec zbog toga što je odgovorio na kritiku rečenicom koja je puno blaža od salvi podlih insinuacija i ironičnih podbadanja ili pak otvorenog vrijeđanja kojima su pojedini suradnici, pa i pojedini administratori "častili" druge njima nesklone suradnike. Naravno da suradnici skloni nekim administratorima mogu sebi dopustiti bilo što bez straha od ikakvih sankcija.

Mislio sam da smo nakon onog žestokog sukoba prije dva-tri mjeseca svi prošli svojevrsnu katarzu i da smo shvatili da je ovakva praksa dvostrukih kriterija i dovela do ove krize koja je srozala ovaj projekt na samo dno u odnosu na ostale regionalne projekte. Ako neki administratori odmah ne prekinu s ovakvom praksom selektivnog kažnjavanja, riskiramo opet otvoriti stare sukobe i opet pretvoriti ovaj projekt u bojno polje. Iskreno, mislim da ovaj projekt ne bi ni uspio izdržati još jedan sličan sukob.

Zato lijepo molim ili Kuburu ili nekog drugog admina da odblokira Imbehinda, koji je konačno i pokazao svoju konstruktivnost početkom uređivanja članka "Evolucija". Molim i Imbehinda da se potrudi što je moguće pristojnije izraziti svoje negodovanje kod budućih divergencija.--Dean72 (razgovor) 15:12, 1. siječnja 2014. (CET)

Deane, koji dvostruki kriteriji? Suradnika Maestra (koji je za vrijeme, kako kažeš onog žestokog sukoba prije dva-tri mjeseca stajao po strani) je drsko i bezobrazno optužio za troliranje, i sad bi mu (po koji put?) trebalo progledati kroz prste. Nije li dosta njegova (Imbehindova) beskonačnog troliranja i bezobraznog izražavanja? --MaGa 18:28, 1. siječnja 2014. (CET)

Biti će dosta Imbehindovog "beskonačnog troliranja i bezobraznog izražavanja" kad se isto ponovljeno ponašanje bude na isti način sankcioniralo i kod drugih suradnika. Zašto ovaj suradnik nije dobio jednomjesečni blok za ovo ili ovo ili ovo? Ovakvih mi primjera pada na pamet bar desetak. Ne želim niti prizivam jednomjesečni blok za nikoga, ali nemoj mi samo "mazati oči" pričom da ne postoje dvostruki kriteriji. Zato pozivam još jednom da se Imbehind odbolokira i da se jednom za uvijek koriste jednaki kriteriji za svakoga. Ako netko bezrazložno vrijeđa, neka ga se blokira, pa bio to Imbehind, Ilkov, ja, ti ili netko treći. Neka se blokira pa čak ako je administrator. Ili svi ili nitko.--Dean72 (razgovor) 19:27, 1. siječnja 2014. (CET)

Nemože se uvijek iznova opraštati. Time mu se onda daje pravo da nastavi sa daljnjim napadima. --Zeljko (razgovor) 19:40, 1. siječnja 2014. (CET)

Kad tako zdušno pratiš događanja oko suradnika Ilkov (i kad ti ja mažem oči), zašto ne pitaš kolegu koji je u raspravama s njime zašto ga nije blokirao? Pitanje drugo: šta si se toliko uhvatio toga da Željko sluša ojkalicu? To je nešto zabranjeno ili već šta?--MaGa 20:01, 1. siječnja 2014. (CET)

MaGa, hajde još jednom pročitaj ovaj odgovor koji si tako ostrašćeno napisao pa mi reci kako je vezan s prijedlogom o oglasnoj ploči, tj. temom o kojoj se pisalo. Ako se Imbehinda blokiralo zbog ovoga, onda nek admini primijene istu mjeru za prethodni komentar na koji se Imbehind referirao, a koji nema ama baš nikakve veze s temom koja se, kako kaže sažetak izmjene, komentirala. Dvostruki kriteriji?! O, da. Usput, ne smatram da valja blokirati ni jednog od navedenih suradnika zbog napisanog. Ponekad se zaprepastim kad čitam rasprave ovdje. Imam osjećaj kao da sam ušao u kafić u kojem stolice, čaše i ostali inventar leti na sve strane. Naravno da oni koji nemaju oruđe pritom bježe k izlazu ili se skrivaju pod stolom da ne bi nastradali. Zato se i ustežem od pretjerana pisanja po ovom imenskom prostoru koliko god to imalo pozitivnih i negativnih strana (i ovaj sam odgovor jedva pregrizao). Ponovit ću, bez dvostrukih mjerila i bez ograničavanja slobode govora! --Conquistador (razgovor) 19:41, 1. siječnja 2014. (CET)

Imbehindu to nije prvi put, i ne pravi se da si pao s Marsa. Čaše i inventar lete uvijek istima, zanimljivo... Nego, je li ovo ta sloboda govora koju spominješ? --MaGa 20:01, 1. siječnja 2014. (CET)

Zanima me što bi bilo sa mnom da sam odgovorio nekom adminu s ne pravi se da si pao s Marsa!? Ne samo to, nego da sam pritom i izbjegnuo odgovoriti na postavljeno mi pitanje! Što se tiče ovoga, ne vidim razloga zašto Argo autocenzurira riječi čije je značenje stražnjica i sladostrašće (da ne rabim sad internacionalizme i medicinske termine s istim značenjima ). No, ponovit ću, ovdje se ne radi o tome! Zašto se pobogu zbog ovog blokiralo Imbehinda, a Maestra nije zbog ovog? Bez obzira što Maestro nije pretpostavio dobru namjeru u Imbehindovu prijedlogu o oglasnoj ploči, ne smatram da je valjalo blokirati ni jednog od navedenih suradnika. Ako ćemo ovdje raspravljati o okolnostima blokade govoreći o okolnostima koji su vezani za neko drugo mjesto i za neko drugo vrijeme, onda se ja odjavljujem iz ove rasprave odmah, sada, odmah. Uživajte u šumi i drumu sami.

P. S. Imbehinde, molim te počni rabiti riječi poput kopulacije, orgazma, encefalona, poleksa, indeksa, haluksa i dr. da ne bi povrijedio nečije osjećaje. Još bolji ti je savjet da kad uočiš nečije pisanje koje ti nije po volji, otvoriš novi imenski prostor o natuknici koja ne postoji na hrvatskoj wikipediji ili proširiš postojeće mrve (npr. ovu, ovu, ovu ili ovu) i pokloniš je nekomu na njegovoj suradničkoj stranici. Time ćeš spriječiti da osobe s metlom napišu svoje uobičajeno obrazloženje tvoje neopravdane blokade. Hvala na razumijevanju. Roger, over and out. (Eh, idiote, da nisi sâm napisao da ćeš požaliti zbog ulaska u kafić!?) --Conquistador (razgovor) 21:09, 1. siječnja 2014. (CET)

Zato što se zaista praviš da si pao s Marsa. Nisam htio napisati što sam zaista pomislio. Kad usporediš koliko je Maestro doprinijeo wikipediji u puno kraćem vremenu nego Imbehind onda ne bi pričao što pričaš, niti bi onda spominjao da ti nisam odgovorio na pitanje. To što ti ne razumiješ što ti pišem, ne mogu ti pomoći. Što se tiče poklona od mrva, pokloni ih sebi na svoju suradničku stranicu.--MaGa 21:30, 1. siječnja 2014. (CET)

Napad na druge suradnike završit će blokiranjem i neče se tolerirati. I to je riješeno. Svako ima pravo da na miru raditi, bez da ga napada i vrijeđa. Zbog blokade kad je suradnik zasluži niko nema pravo prozivati i vršiti pritisak na administratotre. I takvi napadi zaslužuju blokadu jer daju podršku daljnjim napadima i ometaju rad ostalim suradnicima koji se više nemogu osječati sigurno, odnosno da ih se može nekažnjeno vrijeđati, i da će se napadaču svaki takav napad oprostiti. Time je ovo završeno. --Zeljko (razgovor) 20:22, 1. siječnja 2014. (CET)

U redu Željko, ako ćemo tako revno primjenjivati pravila tražim da blokiraš Ilkova na mjesec dana za ovo.--Dean72 (razgovor) 20:35, 1. siječnja 2014. (CET)

Ti nemaš šta zahtijevat. Svaki napad (prema tebi ili bilo kome drugom) biće ubuduće sannkcionran. I tu je točka. A sad radi u miru ako želiš, a ako ne ostavi druge da u miru rade.--Zeljko (razgovor) 21:41, 1. siječnja 2014. (CET)

U redu, "nemam šta zahtijevat". Složiti ćeš se da je osjećaj nepravde destruktivan za svaku zajednicu, pa i za ovaj projekt. Ispravio sam gornju poveznicu, koju sam krivo postavio. Pročitaj je i vidjeti ćeš da je Ilkov još ružnije napao Imbehinda, bez da je sankcioniran. Dok se god bude administriralo s ovakvim dvostrukim kriterijima, biti će uvijek nezadovoljstva i "pobuna". Evo, neću zahtijevat, moliti ću te da primijeniš iste kriterije: ili da odblokiraš Imbehinda ili da blokiraš Ilkova. Dokaži da imaš osjećaj za pravdu, ti izaberi. Ako ovo ostane ovako kako je, pokrenuti ću ZZMA.--Dean72 (razgovor) 22:46, 1. siječnja 2014. (CET)

Zeljko, ne možeš napisati "svaki napad će biti sankcioniran", a onda ignorirati prvi sljedeći na koji ti je Dean ukazao. Sam sebi skačeš u usta. Ili imaš iste kriterije za sve ili nemaš. Ili igraš pošteno ili ne. Nema trećeg. --Argo Navis (razgovor) 23:58, 1. siječnja 2014. (CET)

Slažem se i zato toga više neće biti sa ničije strane. Šta je bilo bilo je, zaboravite i pružite si ruke. Ne pozivaj me više da nekoga blokiram, jer tu nema dobre namjere. Ilkov če odgovarat za sebe ako bude napadao, a i svaki ostali za sebe. Valjda sam bio jasan. Neću više o tome. --Zeljko (razgovor) 01:10, 2. siječnja 2014. (CET)

Molim prvog admina koji vidi moj odgovor da me blokira na neograničeno. Gadite mi se svi vi koji se ovdje pozivate na neku neutralnost, SVI. Napadate zadnji blok suradnika a o bloku prije toga niti riječi. SRAM VAS BILO. Dokazujete ono što već dugo govorim: nemate pojma o neutralnosti i gurate samo svoja razmišljanja, svi ostali su vam nevažni i nepotrebni. Uzalud Vam škole svirači dok vidite samo sebe i svoja razmišljanja. Niste Vi ovdje došli podići kvalitetu naše wiki, jer ona se ne podiše u Kafiću, Meti i na stranicama za razgovor. Kako bi olakšao svoju blokadu, još jednom namjerno vičem: SRAMITE SE!--D tom 09:07, 2. siječnja 2014. (CET)

Dean72 otvara sezonu lova na Ilkova (nadam se da ovo nije vrijeđanje ukoliko se ja osjećam napadnut?). Slažem se sa Dtomom. Idemo svi u egzil. Na wikipediji koristeći se doktrinom vučjeg čopora na isti način kao i u državi provodi organizirana, planirana sekularizacija hrvatskoga društva koju provode manjinske skupine s velikom agresivnošću i nepoštivanjem uvjerenja većine i koje provodi ili pomaže političko-kulturna ljevica (kompilacija tvrdnji admirala Davora Domazeta i dr. Josipa Sabola)--Ilkov2 (razgovor) 12:36, 2. siječnja 2014. (CET)

[[Suradnik:Ilkov2|Ilkov2] Kako se to može provoditi sekularizacija, u već sekularnoj državi? --N3k1ma1l 16:48, 2. siječnja 2014. (CET)

Ilkove, ne napadam ja Ilkova već branim Imbehinda. Meni bi bilo najdraže da nitko ne bude blokiran, ni Imbehind ni ti. Želio sam samo ukazati na to da je "zaštićenima" sve dopušteno, a na onima u nemilosti se lome kola. Due pesi, due misure. Sad ti je, nadam se, jasno zašto ti ne trebaš "gutati".--Dean72 (razgovor) 17:15, 2. siječnja 2014. (CET)

Pusti ti Imbehinda, svako odgovara za sebe. Imbehind neće biti kažnjen ako ti šta nappraviš. --Zeljko (razgovor) 12:06, 4. siječnja 2014. (CET)

Ne znam ja što Vi gutate ali oko mene stalno nešto zuji i ne da mi radti. Brišu se moji upisi. Sa svih strana--Ilkov2 (razgovor) 11:45, 4. siječnja 2014. (CET)

Prijedlog

Unatoč preventivnom djelovanju, pa i skrbi, očito je da u ovom našem (slikovito rečeno - hrvatskom wiki "kokošinjcu") određeni broj koka nesilica konstantno nesu pokvarena, mućak jaja, stvarajući time u onih produktivnih razdor i sumnju svoje kvalitete. Stoga predlažem glavnim pjevcima našeg malog dvorišta da s novim ljetom, uz Božju pomoć, vjerujem i teška srca, razmisle o tome da iz njega trajno odvoje neplodne koke i time sve ostale oslobode žrtve besciljnog saniranja nečega što je u svojoj konačnici bezbroj puta dokazano kao nepopravljivo.--JosipSB 10:22, 2. siječnja 2014. (CET)

Josipe, nije baš sve tako jednostavno. Prvo, nisu svi pijevci složni oko toga koje koke nesu mućke. Drugo, pijevci nisu vlasnici kokošinjca, iako su se neki pijevci uživili u tu ulogu. Svaki kokošinjac ima vlasnika, a on ne živi u kokošinjcu. Kad bi pijevci počeli tamaniti koke, bojim se da bi se pojavio vlasnik od pijevaca napravio finu juhicu, znaju to i pijevci. Osim toga, čujem da vlasnik kokošinjca ionako već duže vrijeme prati događaje u kokošinjcu.

S obzirom na sve to, meni se čini najboljim da se koke koje navodno nose mućke pomire s činjenicom da će pijevci ostati tu bar još neko vrijeme i da se se pokušaju koncentrirati na jaja i na koliko-toliko normalne odnose s pijevcima. Pijevci bi se, s druge strane, mogli pomiriti s činjenicom da će koke ostati tu i da će povremeno malo jače kokodakati i da ih ne bi za svaki ko-ko-da trebali čvokati po glavi. Ako bi sve koke ostavili prošlost po strani, a pijevci se ubuduće ponašali fer prema kokama, bez da itko ulazi u rasprave je li prijašnje ponašanje pijevaca bilo ok, mogli bi doći u situaciju gdje će biti mnogo više jaja, a i koke će ostati na broju. --Argo Navis (razgovor) 22:12, 2. siječnja 2014. (CET)

Lijepo što si nas poučio basnom, ali je razvidno da ne znaš priču o kokama, kokodakanju i marketingu.--MaGa 08:47, 3. siječnja 2014. (CET)

2014.

Ove godine (2014.) se poklapaju obljetnice vaznih dogadjaja koje su potresle svijet i utjecale na povijest modernog svijeta. Mozda bi bilo dobro rezervirati slobodno mjesto za izabrane clanke koji ce se spomenuti na prvoj stranici. Tu su izmedju ostalih "okrugle" obljetnice:

• Sarajevski atentat (100g)
• Pocetak Prvog svjetskog rata (100g)
• Obljetnica pada Bastilje (225g)
• Obljetnica pada Berlinskog zida (25g)
• Obljetnica osnivanja Crvenog kriza (150g)
• Obljetnica demonstracija na Trgu nebeskog mira (25g)
• Bečki kongres (200g)

--El hombre (razgovor) 14:20, 3. siječnja 2014. (CET)

Lijepo je to, ali niti jedan od ovih članaka nije za izabrani. Treba ih nadopunit i sredit.--Culo-sija 19:19, 3. siječnja 2014. (CET)

Pad Bastilje, pad Berlinskog zida i tiananmenski prosvjedi nisu okrugle obljetnice, ali slažem se s tobom glede obilježavanja obljetnica putem izabranih članaka i slika. O tome sam pisao ovdje. Ove godine svakako bi bilo dobro da se obilježe Prvi svjetski rat (recimo ovim člankom u lipnju ili možda člankom o srpanjskoj krizi u tjednu kada pada 28. srpnja ili umjesto toga člankom o uzrocima Prvog svjetskog rata) i stopedeseta obljetnica Prve ženevske konvencije (člankom o tome ili o MPCKCP-u u tjednu kada pada 22. kolovoza). Možda i mediji zabilježe da je, uz već tradicionalni Google, hrvatska wikipedija također obilježila važnu svjetsku obljetnicu. Eto samo toliko. ;) --Conquistador (razgovor) 21:19, 7. siječnja 2014. (CET)

I 25 godina od kad je KK Split (ondašnja Jugoplastika) postala europski prvak!
I 45 godina od kad je KK Poštar (kuglački klub) postao europski prvak, prvi klupski naslov europskog prvaka koji je ikad došao u Split[1]! Kubura (razgovor) 04:58, 9. siječnja 2014. (CET)

Blokiranje Croqa

Kaže Dean72 "Ilkove, ne napadam ja Ilkova već branim Imbehinda. Meni bi bilo najdraže da nitko ne bude blokiran, ni Imbehind ni ti. Želio sam samo ukazati na to da je "zaštićenima" sve dopušteno, a na onima u nemilosti se lome kola. Due pesi, due misure. Sad ti je, nadam se, jasno zašto ti ne trebaš "gutati"." Croq je pokazao svoju konstruktivnost. Ja neću tražiti blokiranje Deana72 u obranu Croqa kao što je on branio Imbehinda traženjem blokade Ilkova2. Tražim dozvolu da se Croq vrati iz egzila. Taj je čovjek napisao više članaka nego što ih je napsao Dean72, Imbehind i Dalibor Bosits zajedno. Dean72 ne želi da nitko bude blokiran. Due pesi, due misure Nadam se da je to dovoljan dokaz da takve korisnike trebamo. Koji pokazuju konstruktivnost. Tražim odključavanje. Ukoliko ne dozvolite Croqu da se vrati, blokirajte Deana72. Quid pro quo Molim. Hvala. --Ilkov2 (razgovor) 11:45, 4. siječnja 2014. (CET)

Croq je imao nekoliko dokazanih čarapara koje je zloupotrebljavao glasajući sa svima što je zabranjeno. To je dokazano provjerom IP adresa. Ako nisi informiran izvoli se informirati Wikipedija:Zahtjev za provjeru suradnika#Zahtjev Croq kao i Wikipedija:Sekundarni računi#Nedozvoljena uporaba i Wikipedija:Čarapko. Croq je morao biti kažnjen zbog toga bez obzira na sve drugo. --Flopy ^razgovor 11:54, 4. siječnja 2014. (CET)

Croq nije vrijeđao niti šikanirao mirne suradnike. Nije trolirao.

Što se tiče ginjola (isključimo li sva ona oponašanja i osobe istog obrasca uređivanja), bilo je ovdje osoba koji su sebe (!) preko jedne ginjole predlagali za administratora (!), a s još jednom ginjolom glasovali za sebe (dobio je samo 1 dan kazne!!!). Bilo je i onih koji su dvostruko glasovali na kandidaturi za admina i imali dva adminska računa istovremeno (pa i kad je objavljen taj podatak, nije uopće sankcioniran zbog toga, niti smo ga razvlačili zbog toga da ga se kazni) i preko jednog glumili dobrog, a preko drugog lošeg policajca.

Daklem, nitko od gore spomenutih nije dobio kaznu od dvije godine zbog toga.

Ne ću imenovati koji su to suradnici bili, jer ne želim podizati prašinu i izvlačiti kosture iz ormara. Prozivanjem po imenima bismo stvarali nemir, a to ne želim. Želim neka se okrenemo pisanju članaka.

Nije u redu da se oštri zube na Croqu, a da su u gornja dva slučaja suradnici prolazili lišo (prvi je blokiran 1 dan; drugi ni jedan dan) za isti ili još gori prekršaj. Kolega Croq blokiran je već 54 dana, uskoro će biti 2 mjeseca. Okajao je kaznu.

Redovni i kvalitetni suradnici koji pišu članke ograničeni su i rijetki resurs, a Croq je jedan od njih. 1505 novih članaka.[2] i 9160 uređivanja u GIP-u [3]. Kubura (razgovor) 06:53, 5. siječnja 2014. (CET)

Ajde Kubura, molim te, ostavi se brojanja doprinosa, već sam te jednom pristojno zamolio i objasnio da to nije pristojno. Daj mi reci što nisi moje doprinose brojao kad sam ja dobio 2 godine?

Drugo, molim te, prestani "ne dizati prašinu" tako da ćeš spominjati "neke" suradnike, a bez da daješ konkretne primjere i reference. Izvoli točno napisati o kome se radi ili povuci što si napisao. A sve što si o meni napisao, objašnjeno je na mojoj suradničkoj stranici.

Što se tiče Croqa, postoji procedura. Ja sam je slijedio, pa može i on. --Argo Navis (razgovor) 11:23, 5. siječnja 2014. (CET)

Držimo se teme, Croqova bloka.

Nomina sunt odiosa. Ne želim ničija suradnička imena razvlačiti, ma koliko da su zgriješili. Ne želim kolege pritiskati zbog njihovih grijeha iz prošlosti.

Bio si u ona vremena na hr.wiki, znaš o kome se radi.

Brojanje doprinosa ima smisla. Ljudi čitaju hr.wiki zbog članaka koje je netko napisao. Ne čitaju wikiprostor Wikipedija, razgovore, kategorije, predloške ni drugo. Wikipediju grade autori članaka, ponajviše redovni suradnici, a ne trolovi i padobranci.

Slažem se da procedura odblokiranja važi za sve.

Za kraj valja reći da je Croq prije par dana napunio 5 godina rada na hr.wiki. Kubura (razgovor) 05:47, 7. siječnja 2014. (CET)

Drug Kubura je zaboravio kod nabrajanja doprinosa Croqa napisati da su mnogi s gramatičkim pogreškama, ovo spominjem ne zato sto meni to smeta nego zato sto to on voli spominjati kod drugih suradnika. Što se tiče ginjola i jedan suradnik iz Vojvodine je prozvan da je ginjola admina, nitko uopće nije sankcioniran zahtjev za provjeru suradnika je odbacen. Ako netko zeli imati ginjole nek ih ima ali nek nekrsi pravila tako da glasa dva ili tri puta, te sudjeluje u raspravama s vise racuna. Suradnici koji upotrebljavaju više računa trebaju posebno paziti da ih koriste odvojeno, to kod Croqa nije bio primjer. --Šokac ℗ 12:06, 5. siječnja 2014. (CET)

Poštovani vi. Išao sam pogleadti ponuđene stranice. Usporedio sam privih par prije i poslije Croqa. Ante Perkovic odvede na Argo Navis. Nisam našao upozorenje da je blokiran na dvije godine zbog više računa i da si ne smije otvarati nijedan novi račun. Beki i Bruno B. nisam vidio da se spominju na ovim stranicam. Nije ni Dodo94. Edgar Allan Poe isto nema zabranu i blokadu zs dvije godine. Kod Fausto se to ne spominje. Dalibor Bosits spominje tamo "tugu na licu i krpu mokru od suza zamjenimo suncem i radošću" Možda imaju, ukoliko imaju ispravite me.Fokusirajmo se.Ja tražim manje nego što traži Dean72. Dean72 tvrdi "Želio sam samo ukazati na to da je "zaštićenima" sve dopušteno, a na onima u nemilosti se lome kola." Argo Navis kaže "prestani "ne dizati prašinu" tako da ćeš spominjati "neke" suradnike, a bez da daješ konkretne primjere i reference. Izvoli točno napisati o kome se radi ili povuci što si napisao." Odnosi li se to i za Dean72? Mene sad zanima jesu svi danas raspisani i spomenuti prošli kroz isti potupak kao Croq. Meni je sumnjivo da je tako strogo Croqa kaznio točno administrator Dalibor Bosits kojeg je Croq predložio za skidanje ovlasti. Nije li to sukob interesa? Tamo sam ja sudjelovao i ta imena vidio. zato se sad pitam.--Ilkov2 (razgovor) 11:30, 6. siječnja 2014. (CET)

Ilkov2,

1) suradnik:Ante Perkovic vodi na Argo Navis, jer sam 2010. dao zahtjev za promjenu imena, ako si na to mislio. Imao sam jedan testni račun suradnik:Matkovic, koji je korišten u legitimne svrhe, što tamo i piše, no ipak je bio blokiran na 3 tjedna (bilo je to vrijeme podignutih tenzija, nije problem, bilo pa prošlo). suradnik:Rotanev je otvoren uz izričitu dozvolu AO-a, što admin koji ga je blokirao nije znao. Oba treba maknuti s popisa kojeg si čitao.

2) Nemam pojma tko je Beki ni Bruno B., bilo je ovdje puno djece koja su se igrala s više računa i to vrlo nespretno, ponekad i bez skrivanja, a vjerojatno i bez shvaćanja pravila. Zasigurno nisu s tim računima pokušala utjecati na ishod kakvog važnog glasovanja niti išla sama sebi dati podršku na kontroverznim člancima! Djeca ko djeca.

3) Fausto je imao problema sa razumijevanjem pravila o stilu pianja članaka i zaradio je pokoji blok. Otvarao je nove račune jer je htio pisati, a ne manipulirati glasovanjem.

4) Sukob interesa? A koliko ih je Croq predložio za skidanje ovlasti? Mogu li ja predložiti jedno 10-15 admina za skidanje ovlasti, pa ako prođe-prođe, čisto zato da budem siguran da me ubuduće neće moći blokirati, zbog "sukoba interesa"? Aj malo razmisli o tome.

Imaš još neko pitanje? --Argo Navis (razgovor) 12:24, 6. siječnja 2014. (CET)

Račun Matkovic korišten je isključivo za maltretiranje i nikada nije bio "legitiman". Spominjanje tog računa samo je dokaz da suradnik Argo nema obraza. Pod koliko je računa suradnik Argo radio i radi nikada nećemo doznati.--D tom 13:12, 6. siječnja 2014. (CET)

Dtom, zamolio bih te da prestaneš s osobnim napadima. Već si me nekoliko puta poprilično oblatio ovdje, bez da ti je ijedan admin i riječi rekao. Ja nikog nisam vukao za rukav da te upozorava nego sam tvoj napad prešutio, jer te poštujem kao suradnika, a pogotovo tvoj doprinos kroz članke. Mislim da je bilo dosta napada. Ili iznesi dokaze o konkretnim čaraparama ili me prestati klevetati. Sve ostalo ti je Dalibor objasnio na na njegovoj SZR. Predlažem da ovu raspravu ovdje završimo i da ostavimo Croqa i drugih besmislenih rasprava i da idemo radit. Ajmo delat ;). --Argo Navis (razgovor) 15:31, 6. siječnja 2014. (CET)

Ne klevečem tebe nego Matkovica. Ti si ga izvadio iz ormara. Znaš koliko si me s njim maltretirao i sad budi pošten, ne spominji ga više pa neću niti ja. Taj račun si koristio isključivo za provociranje i maltretiranje. To znaš Ti a znam i ja. Da si ga ostavio tamo gdje je bio, tamo bi i ostao.--D tom 15:41, 6. siječnja 2014. (CET)

Dtom, ja bi volio kad bi svaki admin barem jednom napravio isto što i ja. Vjeruj mi, jako je korisno vidjeti stvar iz druge perspektive. Kao admin, s vremenom gubiš sposobnost da stvari vidiš očima običnog suradnika. A što se tiče mojeg testnog računa Matkovic (razgovor • doprinosi • evidencije: b  p • brojač), nemam ga zasto skrivati. Svatko moze otici na tvoje SZR i vidjeti kako sam brzo spustio loptu na zemlju čim sam osjetio da se počinješ nervirati. Nadam se da će još netko napraviti isto, ali samo po 1 put. Korist je mnogo veća od štete. --Argo Navis (razgovor) 21:21, 6. siječnja 2014. (CET)

Sretan Božić

Mir Božji! Hristos se rodi! Sretan Božić svim wikipedijancima koji ga slave na današnji dan. Maria Sieglinda von Nudeldorf (razgovor) 15:16, 7. siječnja 2014. (CET)

Pridružujem se čestitkama, Sretan Božić svim wikipedijancima koji ga slave na današnji dan.--D tom 16:37, 7. siječnja 2014. (CET)

Blokiranja i odblokiranja

Imamo li mi neko konkretno pisano pravilo za admine u vezi mijenjanja tuđih blokova? Znam da se o tome pričalo 2010., ali se ne sjećam je li išta konkretno dogovoreno? Ili je u pitanju samo ustaljena praksa?

S obzirom na nekoliko slučajeva mijenjanja odluka drugih admina u zadnje vrijeme, čini mi se da ćemo ipak morati formalizirati pravila (ako još nismo) za slučajeve kad nije moguće postići dogovor među adminima. --Argo Navis (razgovor) 15:26, 8. siječnja 2014. (CET)

Odgovoreno je već ovdje, ovdje i ovdje, a iz ove se evidencije vidi tko je prvi ignorirao odluku zajednice. Pravila imamo. --Roberta F. 11:45, 17. siječnja 2014. (CET)

Roberta, pitao s link na pravila (što nisi dala), a ne popis kritika, dijelom na moj račun, što ovi tvoji linkovi zapravo daju. Ne znam zašto nepotrebno skrećeš s teme. Meni nije bila namjera tražiti ni dokazivati tko je više kriv, a predlažem i ostalima da to izbjegnu. Predlažem da jednostavno dogovorimo pravila za ubuduće. Jer, ako ćemo ići u spiralu kršenja pravila zato jer je "netko drugi prvi počeo", to neće izići na dobro. Ako postoje pisana pravila, daj link, pa nam može poslužiti kao temelj ili kao gotovo pravilo. --Argo Navis (razgovor) 12:23, 17. siječnja 2014. (CET)

Nakon "odsluženog" dvotjednog bloka, želio bi samo priopćiti suradnicima da se ispričavam na mom neprimjerenom tonu u ranijim diskusijama u Kafiću. U sadržajnom smislu nisam promijenio mišljenje i stojim iza svake stvari koju sam napisao, ali moj je ton bio previše oštar. Svako se mišljenje može izraziti na različite načine. Ja ću se potruditi da ubuduće moj ton bude više pomirljiv, iako ću i dalje nastaviti skretati pažnju na eventualnu praksu koja je po mom mišljenju pogrešna.--Dean72 (razgovor) 13:59, 21. siječnja 2014. (CET)

Kuglači

Ljudi, 45 godina prvog europskog naslova koji je došao u Split. Pogledao sam kategoriju i vidio da nemamo podatke o klubovima koji su osvajali europske naslove. [4] Kubura (razgovor) 05:09, 9. siječnja 2014. (CET)

[5] Kuglači nas čitaju, prate naš Kavić :))))) Kubura (razgovor) 07:23, 10. siječnja 2014. (CET)

Wikipedija laže i mulja jer se nekom od glavnih ne sviđa moj tekst

Ukljanjaju mi pola tekstova jer im nisu po volji, sa izgovorom da ih kopiram sa drugih stranica. Svi su originalni, ja sam ih napravio. Događa li se to još nekome?--Sveopuzevima (razgovor) 19:29, 11. siječnja 2014. (CET)

Teške, a neosnovane optužbe. Najprije da riješimo misterij glavnih: nema ih. Laže i mulja - tko? Na tvojoj SZR nema nikakvih izgovora. Jedan članak ti je obrisan nakon cca 1,5 dan. Zapravo i nije članak, jer je sadržavao cijele dvije rečenice. Drugi doprinos ti je prebačen nakon (otprilike) istog vremena na stranicu za razgovor na doradu o čemu si uredno obaviješten. Dakle, ne vidim u čemu je problem ni razlog takvim optužbama.--MaGa 20:10, 11. siječnja 2014. (CET)

Danas bi moga bit jubilarac

Svitu, danas bi nan moga bit jubilarac. Kubura (razgovor) 09:13, 12. siječnja 2014. (CET)

Mogao bi, samo što se s 142.990 smanjio na 142.985, malo sutra ako će biti ovako malo gore-dolje, Kubura. Tomandandy (razgovor) 12:50, 12. siječnja 2014. (CET)

Bilo je zaostataka sa člancima koji su bili neodgovarajućeg sadržaja. Tako je noćas bilo prešlo tu brojku, ali kad se obrisalo one koji su bili neodgovarajućeg sadržaja i "spasilo" neke koje se moglo vratiti na glavni imenski prostor, došlo se malo ispod 143.000. Glede toga što je današnji dan dočekao 143.004 članka, a kolege su se k tome svojski potrudile napisati lijepe članke koji mogu konkurirati za jubilarca, imat ćemo izbor. Kubura (razgovor) 05:45, 13. siječnja 2014. (CET)

Patrolerski kutak

Ima li neki jezikoslovac za ovo? To je od 17. prosinca, uskoro se neće više vidjeti na NP. --Argo Navis (razgovor) 19:26, 12. siječnja 2014. (CET)

Pogledao sam izmjene. Stoje teorijski, ali bi valjalo malo lektorirati (pridjev "hrvatski" ne piše se velikim početnim slovom, imenica i pridjev bi se morali slagati u rodu, broju i padežu...).

U članku mi je sporan osnovni stav: on Lászlóv purizam ne samo opisuje, nego i zastupa, te govori o oslobađanju od zabluda mladogramatičarske škole - a to je već vrednosni sud. Lászlóve ideje nisu prihvaćene ni u sadašnjim izmjenama pravopisa. Ne treba ih ismijati, ali dovoljno ih je zabilježiti, ne treba ih odbaciti. Da je po mome, na primjer, ostalo bi ě ("rogato e") za naš refleks slavenskoga ѣ (jat), pa ne bi bilo ni "pokrivenoga r", ni razlika "ije/je" ili "ie/je" u pravopisu, tim više što se u nas to i dalje izgovara kao diftong, a ne kao dva sloga (što je Karadžić povukao iz Crne Gore, a u Akademiji nasjeli) - ali mi ne pada na um sada moje ideje, koje su neprovedive i anakrone, prodavati kao ispravne a ostale kao zablude. To je terminologija koja priliči religijama kad se obračunavaju sa "herezama". Na Wikipediji ne bismo smjeli ocjenjivati u smislu prihvaćanja i odbacivanja, nego zabilježiti, uključno i prijepore, ali ne zastupati stav s vrednosnim sudom (osim kad su posrijedi umjetnički dometi, pa i oni ako su već uvriježeni).

Budući da nisam patroler (a ne bih ni stigao biti :), iznio sam mišljenje. Ako se nitko ne suprotstavi (recimo: u roku od deseak dana), mogu i sam popraviti. --Inoslav (razgovor) 00:32, 17. siječnja 2014. (CET)

Uvijek dok je u pitanju ime jezika ; Hrvatski, Srbski, Francezki, Englezki... piše velikim slovom, a kad je pridjev malim. Zapis jata bilježi gotovo svaki put drukčije, recimo u Enûma eliš bilježi ie/je, u Mušnammir gimillu samo ě, u Spomenik digoh si što ne bje rukom sazdan, Ilijada: svitak prvi i Šammu ša libbi ie/je, a u članku I tako se kola kretoše koturati nizbrdo svugdje ie, dok u Tuđ'inština u jeziku hrvātskōme, Te snīvāše pĕv, što neodzvāńān bī i Silazak Ištarin. Prěvod ur'ēđenōga orječja klinop'isnōga akk'adskōga pėsmotvora koristi ě/ė ujedno s akademijinim slovopisom ᶅ, ń. Slažem se s Inoslavom da Lászlóa ne treba ni dizati u nebo, ali ni ismijavati. Gorska vila (razgovor) 20:28, 17. siječnja 2014. (CET)

Molim nekog sa više živaca i odgovarajućeg znanja pogleda izmjene na Korijenski pravopis od prije mjesec dana. --Argo Navis (razgovor) 00:19, 21. siječnja 2014. (CET)

Ako vidite ovog suradnika, pozovite ga da se prijavi. --Argo Navis (razgovor) 17:02, 22. siječnja 2014. (CET)

Nekako iman osićaj da je već prijavljen, al (ne)namjerno radi ko IP. BlackArrow (razgovor) 17:18, 22. siječnja 2014. (CET)

---

Potaknut prošlomjesečnom raspravom o "administratorskoj ploči", koja nije zaživjela, malo sam razmislio kako poboljšati neke stvari, a bez stvaranja dodatne stranice koju bi admini trebali pratiti. Dok se admini još nekako snađu i pronađu uređivačke ratove, čini mi se da je patrolerima dosta teže koordinirati pregledavanje. Patroleri zapravo uopće nemaju neko mjesto gdje bi upozoravali na izmjene koje ne znaju pregledati (kao ova moja gore). Također, svako malo se u kafiću pojavi žalopojka ili radosna vijest o broju nepregledanih promjena. Stoga bi predložio da se kod arhiviranja kafića, u novom kafiću odmah na vrh stavi podnaslov "patrolerski kutak" ili tako nešto. Taj bi dio obični suradnici lako preskočili, a patroleri lako pronašli. Ako zaživi, dobro, a ako ne, šteta je samo jedan podnaslov viška u kafiću. Kako vam se sviđa prijedlog? --Argo Navis (razgovor) 19:26, 12. siječnja 2014. (CET)

Sat povijesti i kulture u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu

U dvorani Kataloga Hrvatskog državnog arhiva u četvrtak, 16. siječnja 2014. godine u 18,00 sati u okviru kulturnog četvrtka u HDA održat će se predavanje Hrvatska baština / umjetnost na Internetu - Wikipedia projekt studenata povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predavanje je priredila Ivana Obradović.[6] TomislavBali (razgovor) 13:02, 13. siječnja 2014. (CET)

Predavanje je bilo vrlo zanimljivo. Studenti povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta napravili su u ove dvije godine izvrstan posao. Svaki tjedan postave jedan potpuno novi ili potpuno dorađeni članak obogaćujući Wikipediju na hrvatskome jeziku sadržajima iz hrvatske kulturne baštine. Svaka vam čast Pumovci! --Roberta F. 11:45, 17. siječnja 2014. (CET)

Wiki reputacija

Ukoliko potraže odgovore na srpskoj Wikipediji, neće dobiti informacije koje su u skladu s Bajićevim svjetonazorom, jer tamo ne idoliziraju ratne zločince kao što je slučaj na hrvatskoj Wikipediji.^[7]

Izgleda da su nedavni događaji permanentno uništili vjerodostojnost ove wikipedije. Trebalo bi se nešto napraviti po ovom pitanju - npr. napraviti indeks osporenih članaka, popraviti ih sve, i izdati priopćenje kako hrvatska Wikipedija (više?) ne idolizira ratne zločince iz drugog svjetskog rata. --141.136.217.211 11:53, 14. siječnja 2014. (CET)

Ako nađeš na nepristran članak, pokušaj ga popraviti. Ako je prikazana samo jedna strana, možeš dodati {{jednostrano}} na vrh, to je upozorenje čitatelju da članak ne sadrži sve potrebne kuteve gledanja. --Argo Navis (razgovor) 15:56, 14. siječnja 2014. (CET)

Kalendari

Jučer sam s Wikipedije na srpskohrvatskom preveo 13 članaka o kalendarima. Preveo bi i ostale koji su odlični i iscrpni, ali nisu baš pokriveni izvorima. Može li drugi jezični projekt biti izvor? [8]

--August Dominus (razgovor) 13:07, 14. siječnja 2014. (CET)

Ne, ne mogu, wikipedija ne smije referencirati samu sebe. --Argo Navis (razgovor) 15:52, 14. siječnja 2014. (CET)

Wikiprojekt: Energetika

Razgovarala sam s profesorom s Fakulteta strojarstva i brodogradnje čiji studenti svake godine pišu određeni broj članaka za Wikipediju na hrvatskome jeziku. Dogovorili smo se da bi otvorili Wikipedija:WikiProjekt Energetika na kojemu bi studenti mogli na jednome mjestu dobiti najvažnije savjete, pregled tema koje su napisane i popis članaka koji nedostaju ili ih je poželjno napisati. Predložila bih da ih po godinama podijelimo na podstranice, gdje bi se oni kao sudionici upisali i s time bi lakše pratili njihov rad i mogli ih brže savjetovati. --Roberta F. 11:45, 17. siječnja 2014. (CET)

Evo i ja bih se mogao pridružiti tom projektu, budući da je to moje područje zadnjih 10 godina, s nekim zanimljivim člankom. Recimo, trebali bi u Hrvatskoj pustiti u pogon Vjetroelektranu Danilo, čime bi se snaga svih vjetroelektrana u Hrvatskoj približila 300 MW, vrlo blizo Termoelektrani Plomin (315 MW), što je VRLO ZNAČAJNO s obzirom na razvoj Obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Osim toga, moja tvrtka bi trebala pustiti u pogon Tvornicu bioetanola i kogeneracije na biogorivo Makeni u Sijera Leoneu, što bi čitaoce Wikipedije moglo zanimati, pogotovo jer se takvi projekti očekuju u budućnosti i u Hrvatskoj. - Mmarre (razgovor) 13:43, 18. siječnja 2014. (CET)

Meta

Molim osobe (Suradnik:Argo Navis i Suradnik:Miranche) koje su potpisale donje rečenice na engleskome jeziku na Meti da ih prevedu na hrvatski jezik i time upoznaju zajednicu Wikipedije na hrvatskome jeziku o dijelu svojih aktivnosti na Meti koje se tiču hrvatske Wikipedije. --Roberta F. 11:35, 17. siječnja 2014. (CET)

Je li ovo uobičajena procedura? Osim toga, trebam li prevesti i sve ostalo što sam ikad napisao na Meti? I što ako neću, nego ću radije ispatrolirati još koji članak? --Argo Navis (razgovor) 12:05, 17. siječnja 2014. (CET)

Argo, lijepo te molim. Može i netko drugi prevesti, ali ako se radi o Wikipediji na hrvatskome jeziku, bilo bi dobro da se suradnike upozna s razmišljanjima o projektu, a ti ćeš sam sebe najbolje prevesti. Osim toga, potpuno si u pravu da je korisnije ophoditi članke, međutim, napisao si zaista veliku količinu teksta na Meti, a tebe molim za prijevod vrlo malog dijela. --Roberta F. 12:14, 17. siječnja 2014. (CET)

Roberta, rado ću prevesti svoj dio toga razgovora u kontekstu u kojemu sam napisao i prvotni komentar, na stranici za razgovor o skupljanju podataka o nepravilnostima na hr.wikipediji, u niti u kojoj se raspravlja završetak toga postupka. Slobodno preslikajte prijevod. Miranche (razgovor) 05:11, 18. siječnja 2014. (CET)

Preveo svoj dio razgovora. Dva stupca, desni je na hrvatskom. Miranche (razgovor) 08:26, 18. siječnja 2014. (CET)

Done?

(...)

---

Let's close this. No real activity for over a month. I have some minor things I'd like to add but there's a lot here already. I have too much work IRL at the moment and this shouldn't be waiting for me.

For the record here are the bits I wanted to take care of, and I still may if/when I get the time and people are amenable to late submissions:

• List more material from the Facebook group under Unsorted, at least through the Seiya mobbing incidents in November. Add appropriate sorted submissions for the most notable irregularities
• Include or link to remaining discussions from the forked pages (mostly Kubura's rants)
• Under Content, add a submission regarding POV coverage of Hrvatsko kulturno vijeće, portrayed as neutral rather than right-wing, and suggest to fact-check articles that cite HNV as a reliable rather than a POV source
• Similarly, suggest to look for other POV sources, such as dnevno.hr & blogs, whose use as reliable sources is widespread

As for the next step, we should ping Jimbo & possibly the Stewards' noticeboard that the process is over. We should also probably invite people at the main RfC page and at hrwiki to comment. Thoughts? Miranche (talk) 06:53, 15 January 2014 (UTC)

Slažem se, ali ne bih nepotrebno tražio od ljudi na hr wiki, ili bilo gdje drugdje, da komentiraju, s obzirom da nitko nije ništa komentirao mjesecima. Samo obavijesti Jimba Walesa, koji je prihvatio ovaj proces, i stjuarde, da je ova faza gotova i pusti stjuarde, WMF ili koga god da preuzmu, ako smatraju da je to prikladno. --Argo Navis (talk) 08:14, 15 January 2014 (UTC)

Well, I think that it'd be good to at least leave a note in Kafić that the process is over in terms of submissions -- or, perhaps, that further submissions can be considered on a case-by-case basis through the talk page -- but that anyone is still free to comment. GregorB, thoughts? Miranche (talk) 17:46, 15 January 2014 (UTC)

No word from Gregor; if there are no objections in the next 12h or so I'll declare the process finished. Miranche (talk) 07:34, 17 January 2014 (UTC)

Tko piše one stvari

Argo Navise, prije si ovdje pisao pod imenom Ante Perković.
S obzirom na to da na Facebooku na ovoj grupi [9] piše poruke isto neka osoba koja se predstavlja tim imenom i prezimenom, a proziva hrvatske Wikipediste, je li to ista osoba kao i ti?
Pitali bismo te neke stvari. Kubura (razgovor) 12:34, 17. siječnja 2014. (CET)

Ako me imaš što pitati u vezi mojih doprinosa hr wiki, izvoli. Ostalo ne mislim komentirati. Ako pogledaš moje komentare na Meti, vidjet ćeš da sam se zauzeo da se Zeljka ne gnjavi zbog privatnih slika na facebooku. Pametnome dovoljno. --Argo Navis (razgovor) 12:56, 17. siječnja 2014. (CET)

Znaš, netko se na onoj huškačkoj grupi predstavlja tvojim imenom i prezimenom. Facebook je predmetom brojnih zloporaba i podmetanja.

Ako ono nisi ti, dobro, ali problem je što se ondje netko predstavlja da si ti i piše neumjesne stvari. Služi se tvojim identitetom. Uvlači te u probleme. Ona osoba piše poruke koje dehumaniziraju naše kolege i tebe stavlja za dio one sramotne hajke.

U onoj huškačkoj atmosferi evidentnog internetskog nasilja na onoj grupi [10] (i još nekim grupama), gdje se otvoreno zaziva fizičke napade, etiketira, krši privatnost (do koje Wikimedija iznimno drži), gdje su pojedinci uzurpirali ulogu koju isključivo imaju pravosuđe i policija, napisati onakve komentare o pojedinim kolegama vrlo je opasno. Mali je korak da podjarena osoba napravi nedjelo. Kubura (razgovor) 13:47, 17. siječnja 2014. (CET)

Hvala što se brineš za moju sigurnost, ali radije više nemoj. --Argo Navis (razgovor) 15:15, 17. siječnja 2014. (CET)

Skupljanje podataka završeno

Postupak skupljanja podataka na Meti o mogućim nepravilostima na hrvatskoj Wikipediji zatvoren je za nove podneske. Otvoren za komentare i ograničene nove podatke do kraja dana u petak, 21. veljače 2014. Hvala svima koji su doprinijeli, kao i hr.wiki administratorima koji održavaju ogranke ovih stranica (1, 2) na hrvatskoj Wikipediji. Komentari o pojedinim podnescima ili o samome postupku su dobrodošli. Miranche (razgovor) 09:06, 18. siječnja 2014. (CET) Ažurirao: Miranche (razgovor) 00:20, 23. siječnja 2014. (CET)

Idemo se tužiti strancima kojima nije briga da li mi postojimo ili ne. Kada se stvari ne mogu riješiti unutar zajednice, ajmo postati otirači. Ljubuski78 (razgovor) 10:30, 18. siječnja 2014. (CET)

Zvat ljude "otirači" nekako ne pretpostavlja dobru namjeru. Miranche (razgovor) 20:18, 18. siječnja 2014. (CET)

A "dobra namjera" je ići cviliti Meti, lagati, i izvrčati činjenice, razdvajati zajednicu, imati huškaće koji prijete raznim suradnicima. Ili pojedini suradnici koji tvrde da je hr.wiki nacionalna wiki te da zbog sličnosti jezika s nekim drugima odnoso zbog jake male delte da se naprosto treba stopiti ili ukinuti. Pak isti žele staviti protektorat, izbaciti admine koji su sada na wikipediji i optužili ih za sva zla na ovom svijetu. A ti Miranche si prvak u svemu ovome tome. Tvoje namjere nisu dobronamjerneLjubuski78 (razgovor) 00:24, 19. siječnja 2014. (CET)

Ljubuski78, hvala Vam na odgovoru. Ne želim se upuštati u duge rasprave, između ostaloga zato što sam vidio da su suradnici koji su se na sasvim pristojan i konstruktivan način trudili da se uvaži i ispoštuje njihovo argumentirano protivljenje nekim ustaljenim praksama na hrvatskoj Wikipediji na kraju bili blokirani. Umjesto toga, rado ću Vas uputiti na razgovore s MaGa-om i Kuburom u kojima sam odgovarao na njihove upite o skupljanju podataka na Meti, te otvoreno iznio i konstruktivne prijedloge kako se taj postupak mogao provesti na hrwiki. Na te prijedloge nije odgovoreno ili je odgovoreno niječno, pretpostavljam zato jer su uključivali sudjelovanje anonimnih suradnika, te suradnika blokiranih na hrwiki.

To što zastupam pravo anonimnih i blokiranih suradnika da iznesu i argumentiraju svoja mišljenja ne znači da se slažem sa svim njihovim stavovima, motivacijama i postupcima. Posebice se ne slažem s mišljenjima nekih od njih o stapanju Wikipedija bliskih jezika, o čemu sam opširno pisao i na Jimbovoj stranici za razgovor, na što ću Vas isto rado uputiti. No pravo na izražavanje mišljenja tim je i teže i važnije podržati kad je to mišljenje nepopularno, a zajednica je time jača što bolje može na takvo mišljenje odgovoriti na kvalitetan i odmjeren način. Po mome mišljenju, upravo je refleksivno prokazivanje i kažnjavanje neistomišljenika ono što zajednicu dijeli i slabi, jer osim trolova nadrljaju i oni koji doista žele i mogu doprinijeti.

Ako se ne slažete s time, naravno da imate pravo na svoje mišljenje. Međutim, ako ne znate ili ne želite razlikovati podršku nečijem pravu da izrazi mišljenje od podrške tome mišljenju, te to dvoje trpate u isti koš, onda doista živimo u različitim svjetovima.

Svaki podatak na stranicama na Meti potkrijepljen je konkretnim poveznicama na povijest uređivanja i stoji ili pada na snazi činjenica i argumenata, bez predrasude o tome tko ga iznosi. Pozivam Vas da ih komentirate ili na Meti ili na ogranku tih stranica na hrvatskoj Wikipediji, pri čemu ću vam vrlo rado pomoći prijevodom ako ustreba. Ako to učinite bit ću Vam zahvalan na doprinosu. Miranche (razgovor) 02:01, 19. siječnja 2014. (CET)

Vi živite u nekom svom svijetu, i Vaša konstrukcija svijeta je vrijedna za Vas i za one koje Vas podržavaju. Ti imaš kao i svi ljudi na ovom svijetu imati svoj pogled na svijet i svoje viđenje stvari, ja Vam to uvažavam no ja to ne moram prihvaćati, podržavati niti podupirati. Ove silne tužbe na Meti, proganjaje suradnika, prozivanje u medijima (tiskano, internet, TV i radio) te u socijalnim medijima preko mrziteljske grupe na Facebooku koja se neprestanice izrugiva i napada sve surednike umjesto da nešto konkretno naprave. Ja ne priznajem Metu koja je ništa drugo nego mjesto koje je napunjeno suradnicima kojima je ovo sve na hr wikipediji ništa drugo nego sprdačina gulaš nacija, za koje smo ništa drugo nego hrpa barbara i primitivaca koji ne znaju svoje stvari riješti između sebe. Prebacivanjem 'svojih' problema njima, cviljenjem, i sipanje raznih ideja da je hrvatski jezik neki kvazi patvoreni jezik je ništa drugo nego podsmjeh. Izlgedamo kao podrepine i ne moram se klanjati nekavim Njemcima, Englezima itd i objašnjavati što se to događa na hr wiki, jer što to vrijedi kada sam vidio komentare, ton, način na koji neki od tih Metinih kadija i aga koje sipaju nama neku arbitražu. Anonimni i blokirani suradnici pa tko to oni jesu, itekako se izjašnjavaju na Facebook mrziteljskoj grupi i po načinu kako komentiraju vladaju se jako loše i ne prijemreno. Umjesto da akitvno rade na poboljšavanju članaka i sadržaja, jedino što je da samo šire mržnju, strah, moralnu paniku i histeriju. Eto i to nedavno glasovanje, gdje su se pojavili suradnici iz naftalina koji nisu bili na wikipediji 2,3,5 godina nekakvih bivših admina koji su došli samo dati glas tako da se izbace drugi suradnici. I na kraju nije uspjelo. I pošto nije uspjelo, ide se na rudnu broj 2, 3... i sve dok se ne dobije ono što neka skupina želi. Eto to je to, tu ne treba Meta i Jimbo itd, izgleda jako nezrelo i graniči se s patetičnim. Ako si tzv. advokata tih blokiranih i obespravljenih suradnika, zašto ne opozove primirije, neka mrziteljska grupa nestane i neka se suradnici vrate na rad. No izgleda da je prvo važno napraviti puč, resetirati projekt imati protektorat nakon čega će samo izabrani ljudi s Metine strane koja je sukladna s pokretačima i voditeljima mrziteljske Facebook grupe. Eto Miranche, ti si ništa drugo nego njihov vojnik u njihovoj službi. Ljubuski78 (razgovor) 14:56, 19. siječnja 2014. (CET)

Miranche, lijepo bih molio, ne radi ovakve stvari. Ispravljati poruku nakon 5 dana nema smisla, makar to bilo i jedno slovo.--MaGa 07:40, 23. siječnja 2014. (CET)

Zašto? Budući da sam preuzeo obvezu da hr.wiki zajednicu držim obaviještenu o promjenama na stranicama za skupljanje podataka na Meti, ažurirao sam poruku da sadrži točne podatke o razdoblju za komentare koji pri postavljanju izvorne poruke još nisu bili odlučeni. Ako treba, naznačit ću promjenu tako da ostavim stari tekst i prekrižim ga, a mogu i postaviti novu poruku. Miranche (razgovor) 19:45, 23. siječnja 2014. (CET)

Logično je napisati novu poruku bez diranja stare.--MaGa 19:49, 23. siječnja 2014. (CET)

MaGa, hvala na odgovoru, različitim ljudima su različite stvari logične. Budući da je promjena bila mala te da svaki spomen događanja na Meti potencijalno vodi u žestoku raspravu, promjena stare poruke uz bilješku da je ažurirana činila mi se kao rješenje koje najmanje remeti radu zajednice. Ako mislite da je tako bolje, vratit ću izmjenu i postaviti novu poruku. Inače namjeravam postaviti poruku nanovo 1. veljače budući da će se tada arhivirati Kafić za siječanj i otvoriti novi. Miranche (razgovor) 20:17, 23. siječnja 2014. (CET)

Savez/federacija

Imamo članak Međunarodni rukometni savez (IHF) i Europska rukometna federacija (EHF). E sad, preimenovati ih u savez ili u federaciju? Po meni bi triba biti savez. BlackArrow (razgovor) 21:49, 18. siječnja 2014. (CET)

Dat dite materi?

Nosi ga crni vrag - nije baš jednostavno. Postoje tri latinizma - unija, federacija, liga - za koje imamo samo jedan slavenski termin: savez. Savez je od "vezati", latinski "legare", dakle "savez" je "liga". "Unija" je doslovce "jedinstvo", od "unus" (jedan). Ali u nas se između dva rata mirno pisalo o Sovjetskoj Uniji, iako i ruski original upućuje na "Savez". Istodobno nam je engleski "united" i "sjedinjen" (SAD) i "ujedinjen" (UK). "Federacija" se nije ni prevodila, tim više što bi bilo teško teško razlikovati dva izvedena pridjeva: "federativan" i "federalan".

Dakle, gledano leksički, ili ćemo sve svesti na Prokrustovu postelju "saveza", ili ćemo dopustiti latinizme.

Tu nije blesavo gledati što se uvriježilo (iako ni to nije sveto pravilo: u Vjesniku su 1959 počeli pisati Lulumba, pa kad ih je netko upozorio da se tip zapravo zove Lumumba, urednik je odvratio: tako se uvriježilo). Dokaz nam je i razlika izmeđi "sjedinjen" i "ujedinjen", u razna doba su prihvaćeni, pa su se različiti uvriježili. Da ni ne govorimo kad je "narodni" zapravo "nacionalan" (Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatska narodna stranka), a kad je "pučki", odnosno je li narod - nacija, puk, ili stanovništvo... Kad nismo kadri uvesti jednoznačan red u našu terminologiju, logično je da je još teže s uvoznom.

Prijedlog: pisati onako kako piše onaj naš športski savez koji je uključen u tu međunarodnu udrugu (u Splitu bi rekli: daj dite materi). Dakle, pogledati ili pitati Nogometni savez jesu li FIFA i UEFA savezi ili federacije (ja bih rekao: federacije nacionalnih savezâ - ali neka oni sami ocijene), a isto tako i rukometaše. Na njihovim internetskim stranicama su Svjetska rukometna federacija (pazi: nije Međunarodna, što bi bio točan prijevod) i Europska rukometna federacija.

E sada, BlackArrow, vidite Vi je li Vam to putokaz? --Inoslav (razgovor) 22:56, 18. siječnja 2014. (CET)

Upravo tako. Na službenim stranicama Hrvatskog rukometnog saveza (a oni valjda znaju) IHF se naziva "Svjetska rukometna federacija", a EHF je "Europska rukometna federacija". F karlo (razgovor) 23:06, 18. siječnja 2014. (CET)

U hrvatskom standardnom jeziku, hrvatsko nazivlje treba imati prednost, kada ne ima hrvatske riječi (što je zapravo nikad), onda se može koristiti grčko-latinsko nazivlje, a istom onda nazivlje iz inih jezika. Po tom, zapravo ovi latinizmi federacija, unija, liga su mnogo bolji od rusizma savez. Dok je hrvatska riječ svez, suvez. Ako hoćemo hrvatski onda bi bio Međunarodni rukometni s(u)vez, Europski rukometni s(u)vez. Gorska vila (razgovor) 23:22, 18. siječnja 2014. (CET)

Poštovana Vilo Gorska, usrdno Vas molim da svoja gledišta – legitimna čak i kad su ekscentrična – ne potkrepljujete netočnim podacima. Vaša tvrdnja da je savez rusizam, a da je za isto značenje "hrvatska riječ svez, suvez" nije potkrijepljena dokazima, a tih dokaza, koliko znam, ni nema.

Prvo, koja je riječ hrvatska, a koja nije, određuje jezična praksa. Latinizam bječva ustupio je mjesto turcizmu čarapa, nado, izvedenica iz praslavenskog korijena, nije u uporabi nego turcizam čelik, a iskreno se ne mogu ni sjetiti hrvatskog naziva koji je potisnuo turcizam bubreg, grecizam postola ustuknuo je pred hungarizmom cipela itd. Danas su čelik, bubreg, čarapa i cipela hrvatske riječi, zasvjedočene višestoljetnom nazočnošću u pokladu hrvatskih govora, u hrvatskoj književnosti, u medijskom jezijku i u svakodnevnoj praksi. Ni tu nije moguće vratiti kotač povijesti. Osobno kao čakavcu može mi biti silno žao što je hrvatski standardni jezik, pozivajući se na Marulića, Hektorovića, Zoranića itd., upravo njihov jezik bacio prascima i iz isusovačkih ruku prihvatio bosanski, prošaran Levakovićevim ukrajinizmima (pa se sada čitatelj i spasitelj smatraju hrvatskom differentiom specificom spram srpskoga), ali kao znanstvenik i kao djelatnik jezikom, moram konstatirati da je standardni jezik taj koji jest, da je standardni leksik taj koji jest, i njime se služiti u standardnoj komunikaciji (a moja je privatna stvar što će mi srce prije zaigrati na Cettineov, Ivaniševićev ili Franičevićev stih nego na kvalitetniji Šimićev ili Matošev). Kao Vila, tankoćutno žensko, oprostit ćete mi ovaj egotrip o poeziji.

Drugo, novost mi je da bi savez bio rusizam. To biste i morali obrazložiti. Bilo bi i fonetski zanimljivo ilustrirati kako se союз transformirao u savez.

Poljski związek, češki svaz, slovački zväz, ruski союз, bjeloruski саюз, ukrajinski союз, slovenska zveza, bugarski съюз, makedonski сојуз – očito ne upućuju na zajednički izvor. Jedan od izvora naći ćete u (crkvenoj) staroslavenskoj riječi sъǫzъ (sveza, pute; okov), dakle nešto što svezuje, sputava. Da je u hrvatskim govorima tvrdi poluglas prešao u a notorna je činjenica. Da je ǫzъ (uza) u zapadnoslavenskim i zapadnim južnoslavenskim jezicima zamijenjena postverbalom glagola vęzati - semantički je posve jasno, ali nije fonetski logično, tim prije što je u istočnoslavenskima, te u bugarskome i makedonskome kao osnova ostala ǫzъ (uza), uz također notorni prijelaz ǫ u ю (a ne u u, tipičan za štokavštinu i čakavštinu). Međutim, u (crkvenome) staroslavenskome već nalazimo i složenicu sъvęzati (s dvostrukim 1. licem singulara: i sъvęzajǫ: svezujem, i sъvęžǫ: svežem), neprekidno nazočnu u izvedenim jezicima na hrvatskom području.

E sada vi meni obrazložite da je u hrvatskome -vez iz uze, sadržane u ruskomu sojuzu, a ne iz -veze, sadržane u zapadnim slavinama, očito zajedničke prije nego se ucijepio ugarski klin!

Savez rabi Šulek, za njim i Pavlinović, s očitim osloncem na glagol svezati, i s očitim dodatkom međuvokala (koji daje stariji oblik sabor pored novijega zbor), pa se ne bih zakleo da je Šulek tu riječ složio, a ne zatekao.

Bilo kako bilo – koristi se u standardnome hrvatskome barem dva stoljeća. Savez, dakle, jest hrvatska riječ.

Svez je pak u Vitezovića, Stullija, Šuleka i V. Karadžića vrpca kojom se vezuje kosa, a u još jednom izvoru vrpca koja se našiva na košulju, za ukras, poput veza.

Suvez je u Ivekovića sprega, što ilustrira zajedničkim vezivanjem dvaju volova uz isto igo, dakle zajedničko sprezanje, što baš ne sliči na dobrovoljan savez (čak ni volu, pretpostavljam). Tako se, veli on, kaže u Lici.

Ni svez ni suvez ne javljaju se u istom značenju kao i savez (veli Šulek: Bund, lega, alleanza). Ni svez ni suveznije lako naću u rječnicima u XX-XXI stoljeću, a niti u jezičnoj praksi. Naravno ako uvjerite rukometaše da su u svojoj organizaciji nalik volovima u jarmu, vrpci u djevojačkoj kosi ili našivku na košulji, možda se neka od tih riječi vrati u praksu i zaživi u športskoj terminologiji.

Cijenim Vašu dobru volju čišćenja Augijevih štala hrvatskog leksika od mrskih slavizama, ali valja biti zaista autoritet da bi se vlastiti usamljeni idiolekt nametnuo kao standard. --Inoslav (razgovor) 22:30, 19. siječnja 2014. (CET)

Scijenjenom Inoslavu odgovorih na njegovoj stranici za razgovor. Gorska vila (razgovor) 23:22, 20. siječnja 2014. (CET)

Relevantnost knjiga

Članak Hvalopj'ev S'ūncu predložen je za brisanje, a kao razlog je navedeno "nije enciklopedijski relevantno". Meni nije poznato, da smo ustanovili kriterije za relevantnost knjiga na wikipediji pa je možda sada vrijeme da to učinimo i da odredimo kriterije, o kojim knjigama mogu biti članci na wikipediji, a o kojima ne mogu.--Fraxinus (razgovor) 22:04, 18. siječnja 2014. (CET)

Sve knjige su bitne te sve imaju pravo na enciklopedijski članak. To nije samo puka izrečica, jur je daleko bitna činjenica. Jer kako odrediti bitnost neke knjige, uzmimo na primjer Hvalopj'ev S'ūncu to je relativno nebitna knjiga na jednoj općoj razini, nu u orijentalistici, asirologiji te prijevodu s akkadskih pjesmotvora, ova knjižica je iznimno bitna, i gotovo jednistvena na hrvatskom jeziku. Tako i neke ostale knjige, ne možemo na primjer uzimati nečiji osobni ukus ili poznavanje neke knjige za njenu bitnost, isto kako ne možemo uzimati medijsku poznatnost i rasprostranjenost ili sveopću čitanost neke knjige za njezinu bitnost. Ja sam za, da svaka knjiga, koliko god ona bila mala, nebitna, nepoznata... bude uključena ako ju netko uključi, jer rijetko tko bi uopće odličio napisati članak o nekoj knjizi da ona ne ima neku vrijednost. Gorska vila (razgovor) 22:23, 18. siječnja 2014. (CET)

Slažem se s Fraxinusom, ne može svaka knjiga imati svoj članak. No, teško će biti osmisliti kriterije. Meni ništa ne pada na pamet, osim općeg kriterija važnosti. --Argo Navis (razgovor) 22:50, 18. siječnja 2014. (CET)

U tom bi slučaju netko mogao predložiti za brisanje i sve singlove koji nisu "značajni" (npr. Everybody's Girl, neažuriran i nepovezan članak) i možda bi bilo bolje da se svi singlovi jednoga glazbenika spoje na jednoj stranici. Nismo ograničeni prostorom, ali opet nije potrebno da baš svako djelo ili umjetnički rad ima svoju stranicu (sjetite se rasprave o serijama). Djela se također mogu opisati u okviru članka nečijeg životopisa poput rada Siniše Labrovića ili bibliografija Zorana Žmirića. U svakom slučaju, koristan sadržaj gotovo nikad nije potrebno obrisati, već ako se suradnici na stranici za razgovor dogovore oko brisanja neke stranice (nakon najmanje 14 dana), tekst stranice valja prebaciti u članak o autorovom životopisu. Najbolje bi bilo da sadržaj prebaci suradnik koji je članak stvorio. Slažem se s razmišljanjem Gorske vile: "kako odrediti bitnost neke knjige". --Roberta F. 22:52, 19. siječnja 2014. (CET)

U potpunosti se slažem sa kolegicom Robertom. Ako sadržaja ima toliko da može postojati kao samostalan članak, onda neka to i bude. Ako sadržaja za članak nije dovoljno, onda se taj sadržaj treba uklopiti u stranicu o autoru. Ovo pravilo vrijedi i za sve ostalo, a ne samo za knjige. Jedino otvoreno pitanje jest: koliko je sadržaja dovoljno da se od njega skroji članak? Ono što je jasno u ovom trenutku je to da bi sadržaj članka o spomenutoj knjizi trebalo premjestiti na stranicu autora, koja je više nego dobra, ali ne bi bilo suvišno da se napravi nova sekcija, primjerice, "važnija djela" i da ovo njegovo djelo tamo živi dok se netko ne odluči proširiti sadržaj. Ne smije se zaboraviti da je u našem poslu, osim prikupljanja i upisivanja sadržaja, veoma bitan i način predstavljanja tog sadržaja čitateljima pa i sklad i ljepota napisanog, što sve zajedno tvori čitljivost kojoj bi svi, bez izuzetaka, trebali težiti.

@Gorska vilo, kad sam već spomenuo čitljivost, moram vam reći slijedeće: iako je korištenje hrvatskih riječi, a ne tuđica, od velike važnosti, moje skromno mišljenje je da bi kriterij čitljivosti ipak trebao imati malu prednost kod izbora riječi pri pisanju sadržaja za članke, pogotovo ako uzmemo u obzir enciklopedijsku namjenu. Ako pogledate ovaj moj doprinos, vidjeti ćete, a ispravite me ako griješim, da osim riječi "autor" (tvorac), "kriterij" (vi bi vjerojatno napisali razlučba) i "enciklopedijsku" (koja nema alternativu) do ovog mjesta namjerno nisam upotrijebio niti jednu tuđicu, a upotrijebio sam spomenute isključivo zato da bi moj tekst ostao maksimalno čitljiv, jer svako nasilno skretanje pažnje čitaoca na pojedinu riječ upotrebom zastarjelica (arhaizama), koje vi toliko volite, ometa ispravno shvaćanje smisla napisanog sadržaja. U tom smislu se ispričavam, ali i opravdavam za ispravke i prijevode dijelova vaših doprinosa koji su bili nerazumljivi prosječnom korisniku Wikipedije. Vaše znanje o jeziku je očito ogromno. Ne bi li bilo bolje da ga upregnete u cilj pomaganja, a ne odmaganja našim čitateljima zbog kojih sve ovo i radimo? (Ja bi recimo trebao poraditi na kraćim rečenicama.) --Koryaksky (razgovor) 03:28, 20. siječnja 2014. (CET)

Izabrani članak za Uskrs

Trenutno je došlo na red, da se predlaže izabrani članak u tjednu u kojem će biti Uskrs. Imamo dogovor od prije, da za Božić i Uskrs i druge slične velike blagdane biramo članke te tematike, ili ako nema nijedan novi na tu temu, koji bi bio za izabrani članak, da se onda stavi u tom tjednu neki koji je već bio, a da se tiče Uskrsa.--Fraxinus (razgovor) 00:12, 21. siječnja 2014. (CET)

Ponavljati izabrane članke zaista nema smisla (osim eventualno ako su temeljito izmijenjeni i poboljšani) naročito ako postoji toliko zanimljivih članaka vezanih s Uskrsom. Evo samo njih nekoliko: Ēostre, uskrsni zec, uskrsna jaja (nešto širi pojam od pisanica), spaljivanje Jude, drvo s uskrsnim jajima, kotrljanje jaja, služba izlaska Sunca, uskrsli i umrli bog, silazak u podzemlje (ovdje mi pada na pamet i jedno Gluckovo djelo, a ove godine slavimo 300. obljetnicu Gluckova rođenja ), uskrsni zdenac i tako dalje i tako bliže. Svaki ovaj članak slavi rođenje ili buđenje života (ili, ako netko baš hoće, prelazak Sunčeva diska preko ekvatora) i ima veze s Uskrsom. Rado bih preveo Ēostre ili uskrslog i umrlog boga ako će biti izabrani u navedenom tjednu, mada su i ostali članci zanimljivi. --Conquistador (razgovor) 02:19, 21. siječnja 2014. (CET)

Ponavljanje ima smisla, ako nema novoga članka te tematike. Što se tiče tvojih prijedloga, neki su odlični, a neki nisu prikladni po mom mišljenju. Uskrs je kršćanski blagdan pa mi se ne čini prikladnim izabrati za uskrsni tjedan, neki članak ne-kršćanske tematike za tu prigodu. Od ovoga mi se sviđa: drvo s uskrsnim jajima, kotrljanje jaja i uskrsni zdenac, makar bi mi radije bilo vidjeti neki biblijski članak, može i o temi pasije, muke na križu, nego članke bliske konzumerizmu ili poganstvu. Hvala ti na trudu, rijetko kome je uopće i stalo do ovoga. U današnje vrijeme želi se "razvodniti" blagdane poput Božića i Uskrsa od same biti tih blagdana prema drugim manje važnim sadržajima vezanim uz te blagdane, tako da se gotovo izgubiti pravi smisao slavljenja i nastoji se usmjeriti samo prema tradiciji ili zabavi, s ciljem zaborava prave vrijednosti tih blagdana i njihove srži.--Fraxinus (razgovor) 02:39, 21. siječnja 2014. (CET)

Slažen se s Fraxinusom. Imamo dosta članaka koji su kratki da bi bili izabrani pa ih se može nadopuniti (npr. Posljednja večera, Isusov križni put ili Isusovo razapinjanje). BlackArrow (razgovor) 03:05, 21. siječnja 2014. (CET)

Slažem se s Fraxinusom i BlackArrowom. Ostavila sam poruku našemu suradniku koji je radio na sličnim temama, možda nam pomogne. --Roberta F. 18:58, 21. siječnja 2014. (CET)

Izabrani članci se nebi trebali ponavljati. Ako već idemo na to da obilježavamo katoličke blagdane s prigodnim člankom, zašto nebi nekakav članak o svecu, svetištu ili nečemu sličnom bio izabran.--Šokac ℗ 20:00, 21. siječnja 2014. (CET)

Čestitke Fraxinusu na nadopunjavanju članka u tako kratkom vrimenu! Članak je skoro 6 puta veći. BlackArrow (razgovor) 20:18, 24. siječnja 2014. (CET)

Korjenovanje

Sad je stvarno dosta. Nisam bio na wiki njeko vrijeme, nu vidim da se otišlo u debelu politizaciju oko pravopisa (mislim poglavito na tekst Korijenski pravopis koga sam, uglavnom, ja napisao). Nije tekst sveta krava, nu upisi koji tjeraju vodu na mlin zastarjelom i panslavenskom zagrebačkom pravopisu nemaju veze s pameću. Laszlo je nješto kao moderni Fran Kurelac, učeni pretjerenjak i jezični fantast. Možemo otvoriti raspravu s hrv. pravopisu, no krivotvoriti činjenice je nješto pak drugo. Wikipedija je enciklopedija, tu nema znanstvenoga istraživanja, nego se prenosi što je većinsko mišljenje stručnjaka. A ono je, u Katičića i ostalih, da je hrvatski pretežito pisan fonemskim pravopisom, uz udjel morfonemskoga.Taj bi udjel trebalo povećati-po meni, s predmetcima pred-, od-...koji ne bi bili asimilirani po zvučnosti, te s još njekim manjim inovacijama koje su već ušle u knjige (v. prijevode Bučanove arapskih filozofa, ili Tomasovićeve prijevode Tassa i Camoesa). Zagrebački je pravopis zapravo panslavenski, češki po uzoru, u što se svatko može uvjeriti čitajući Stare pisce hrvatske. Gospodo- nije wiki mjesto za pražnjenje osobnih frustracija. Kroz koji dan, pročešljat ću to i vidjeti što može od etimoloških monomanana ostati. Ta je crta "ne-uma" bliska velikosrbizmu, i ne bih se začudio da su među tim velikim Hrvatima njeke UDBAške spodobe. Po njima valjda ni Krleža, ni Ladan, ni Katičić, ni Tuđman ..nisu pisali hrvatskim pravopisom, ..nego "srbskim". To su interesantne teze- za psihijatra. Mir Harven (razgovor) 01:24, 21. siječnja 2014. (CET)

nu, nješto tu ne štima --Kasap iz Đakova 21:52, 21. siječnja 2014. (CET)

Ne znam što se ti pjeniš, nitko nije rekao ni u članku igdje piše da je jedino pravopis zagrebačke škole hrvatski. Ja sam smijenio tvoje gluposti o kojekakovom Maretićevom dokazivanju da fonološki prevladava, namjeravao sam dodat još podrobniju studiju s jedne ("ustaške") i s druge ("jugoslavensko-srpsko-hrvatske"), ali su drugi počeli drkat, a vidim da se i ti pjeniš bez ikakovoga reda, pak si mislim zakaj gubit vrijeme.

Ako se jur tako dično pozivaš na stare pisce onda bi trebao znati da ne ima govora o prevlasti nijedne vrste pravopisa, jur supostoji fonetsko-morfološki i prevladava jedan ili drugi ovisi o određenom skupu, tvorbi, sprezi ili sklonidbi. A ta tvoja tvrdnja da Brozov pravopis i njegovi potomci ima i imaju bilo kakove utemeljenosti u hrvatskoj pravopisnoj tradiciji (bjelodani pokazatelj su Stari pisci hrvatski) onda bih ti ja preporučio da posjetiš psihijatra odnosno dušovrača. Možda ti otpoje koju bajalicu. Gorska vila (razgovor) 03:39, 21. siječnja 2014. (CET)

A što će vam taj ton? Mir! Wikipediju radimo za prosječne čitatelje a ne za usku stručnu javnost, stavovi moraju biti neutralni, a i te i suprotstavljene stavove treba potvrditi citatom. Pa i kad je posrijedi pravopis, nekadašnji ili sadašnji. Bilo kako bilo, valja izbjegavati argumenta ad hominem, a i turpilokvij, ako nije stilematski neizbježan. Zdravi bili i veseli! --Inoslav (razgovor) 23:29, 21. siječnja 2014. (CET)

Ako kakvi frustrirani korijenaši (ili jugofonetičari) budu proizvoljno prtljali po pravopisu, temu treba zaključati. Posebnu raspravu, uz kraće umetke, može s enapisati negdje, no ne u samome orječju, zato što to nema veze s enciklopedijski pisanim člancima.Mir Harven (razgovor) 00:04, 25. siječnja 2014. (CET)

Evo dobrog članka o točnosti hrvatske wikipedije

Mrziteljskoj skupini evo neka pogledaju i pročitaju, ostalim suradnicima jedan veliki pljesak za dobro obavljeni posao preko ovih zadnjih 10-ak godina. http://www.vidi.hr/Racunala/Novosti/Kolika-je-tocnost-Wikipedije Ljubuski78 (razgovor) 02:31, 21. siječnja 2014. (CET)

Lijepo je vidjeti pohvale. No, nisam iznenađen, jer točnost i neutralnost tehničkih i općenito nekontroverznih članaka na hr wikipediji nikad nisu bili sporni, pa čak ni facebook kritičarima. --Argo Navis (razgovor) 08:35, 21. siječnja 2014. (CET)

Još je fascinantiji podatak da su mrzitelji kometirali o ovom članku i da je prema njihovoj procijeni 80-ak članaka problematično. Statistička obrada s 95% točnosti = 2% od cijelog broja članaka na wikiju, ciljano istraživanje unutar uskog polja niti 80 članaka. Mrziteljska skupina je tu samo da kritizira, bez ponuđivanja riješenja (da jedino riješenje za njih je izbacivanje pojedinih suradnika) ili barem da oni napišu na svojim stranicama kako bi taj članak trebao izgledati ako su hrabri, jer se navodno plaše da će ih matletirati na ovom projektu. Mogu to staviti na neki anonimni blog, forum, što god. Sve u svemu, hrvatska wikipedija je prilično objektivna pod vodstvom admina, provjeritelja i suradnika koji svaki dan dodaju kilobajte teksta u svoje slobodno vrijeme za 0kn uz razne pogrde preko medija i mrziteljske skupine. Ljubuski78 (razgovor) 22:06, 22. siječnja 2014. (CET)

Meni ta ekipa s Facebooka izgleda jugoorjunaška i UDBAška. Pokušali su glumiti neki "antifašizam" (tipično etiketarenje protuhrvatskih mufljuza), a i ubaciše, ni krive ni dužne, naše homiće. Možda da ih pošaljemo za Perkovićem, da mu glancaju cipele...Mir Harven (razgovor) 00:09, 25. siječnja 2014. (CET)

Ma da, UDBA, 100%, ili oni ili ljudi-gušteri od Davida Ickea. --Argo Navis (razgovor) 23:30, 25. siječnja 2014. (CET)

Pravopis

Iako bi vjerojatno ovo trebalo stajati na dijelu o jeziku, zbog raznih vandala da ponovimo osnove.

1. radi se o pravopisu, ne o jezičnom čistunstvu i sl.

2. wikipedija nije mjesto za izvorna istraživanja, a ni za raspis osobnih želja. Ni meni ovaj vladajući pravopis nije posve dobar-osobno, mislim da je najbolji onaj predložen u "Prinosima rječnjaku i pravopisu hrvatskome", I.B. Šamije, no to ne znači da ću pisati po njemu izvrstno, stanbeni, podpis, .... Pišem po B-F-M, koji je i po zadnjem izdanju preporučen (to je knjiga iz 2010.), dok je ovaj Instituta uporabljiv, ali ima previše dubleta, a i previše je tu ekavizama i pseudoekavizama (crepovi, crevar, ...). Dakle-po Babiću i Mogušu, pišućima po Vijeću za normu. Školske petljanije Ministarstva se wikipedije ne "dotikavleju", što se hrvatske wikipedije tiče, mogu probati i s Belićevim šestojanuarcem (vedžba, sludžba, otstupiti, gratski, kancelariski, pretsednik,..).

3. pravopis je, čak i više od slovnice, obvezujući. Tu nema manevarskoga prostora. Što je, tu je.

4. hrv. pravopis je, ovakovog kakvog imamo na HE- recimo, članak o Ladanu:http://hebeta.lzmk.hr/Natuknica.aspx?ID=35052 posve u redu i hrvatskih je muka djelo (da citiram i Fanceva). Morfonološki pravopis, o kom sam pisao, zapravo je panslavenski, "pemski" pravopis koji nema jačega ishodišta u hrv. baštini (v. djela: http://dizbi.hazu.hr/?sitetext=117 ), a sve što je u sadanjem pravopisu imamo i prije, a još i hrpu oblika koji nam nisu ušli u normu (rvaski, hrvacki, pisaću, jedzero, ...)

5. zbog toga što je od početka rada Akademije do kraja 19. stoljeća trajalo dvojstvo i trojstvo i što sve ne u pisanoj riječi, kod Hrvata- njekih obrazovanijih, a i politike u HSS-u, ostao je neugodan okus u ustima kao da su nam pravopis nametnuli protuhrvatski madžaroni zbog saveza Austrije i Obrenovićeve Srbije, pa je to kao "srpski". Točno je da je većinom propisa Brozov pravopis nastao u ozračju jugoideologije, no to nema veze s njegovom vrijednošću i funkcionalnošću. Da je bilo tako kao što naši "korijenaši" misle, odbacili bismo taj pravopis i vratili se na onaj Zagrebačke škole ili Jagića (taj je promijenio više pravopisa). No, to ljudi, i pisci, i lingvisti- ne će i ne žele. Nisu ni u NDH, kad je za korijenski bio jedino Marijan Stojković (o njemu treba napisati tekst), ter eventualno Izidor Škorjač, a protiv Guberina, Fancev, Jonke, Jurišić, Krstić, Boranić, Andrić (Nikola),..svi živi. Pogledajte relevantne brojeve "Jezika" i Samardžijine knjige o hrvatskom u doba SHS i NDH. Konačno, Hrvatska je enciklopedija izašla na ovom, a ne na Klaićevom korijenskom. Ljudi su bili zbunjeni pravilima pa su novine bile krcate pogrješkama tipa radie, prie, piestnik, biestno, kutie, manipulacie, smiemo se, pastmina, ....

6. enciklopedije se pišu znanstvenim stilom, i tu nema nekih silnih dvojbi. Umjetnička djela, a i prijevodna, imaju taj stupanj slobode da mogu uporabiti i hrvatske drevnice koje ulaze u ta djela, filozofska, pjesnička i sl. Preporučio bih ponajviše prijevode i izvorna djela Daniela Bučana, Mislava Ježića, Mire Kačića te prijevode Mate Marasa, Mirka Tomasovića, Zdeslava Dukata i još nekih. U dijelu se vidi jasno odstupanje od norme Vijeća (predočba, svjedočba, predpostavka, absurd, podporanj, izvlastba, absolutizam, prigodka, redka, ..)- nu, to nije po pravopisnoj normi. Ako komu smeta što ponekad napišem nu i nješto- to nije pravopisno problematično, a te riječi nisu vukovci i Jugoslaveni uspjeli izbaciti iz hrv. rječnika. Ako ih tko nije vidio- nije dobro gledao, na pravim mjestima. Mir Harven (razgovor) 00:59, 25. siječnja 2014. (CET)

7. i još o "jatovanju". U hrvatskom pišemo jekavski jat, to znamo. Sadanja je, već skoro 120 godina stara, norma da pišemo ije/je. Prije smo pisali kojekako (-ie-, -je-, -ije-, -iye-, -ye-,..), za Iliraca u početku rogato e, ě, a onda miješano (Mažuranić je Ivan u dopuni "Osmanu" pisao -ie- svugdje, a u "Hervati Madjarom" pisao je ije/ie (dijete, miesec). Vukovci su (Broz, Maretić) uveli -ije- za dugi jat (prije smo, od 1860-ih, pisali uglavnom ie/je- cielo djelo) jer im je tako pisao idol, Vuk Karadžić. No on je to maznuo od nas, jer mi to imamo i prije njega, a vjerojatno mu je to uvalio Kopitar kao "katoličko" slovo (j nema u ćirilici drugih naroda) s političkim ciljevima. U čem je problem ? Pa, neki su ljudi zbog toga frustrirani, pa bi htjeli ili da se vratimo na Šulekov način pisanja (ie/je), ili da pišemo samo -je- (cjelo djelo), kao što su predlagali Pranjković i Škarić, a prvi, mislim, fra Stanko Petrov (jedino me čudi zašto nije nitko predložio da pišemo i -ije- ( cijelo dijelo) ili -ie- (cielo dielo)). Za općinstvo: Brozović je htio da se vratimo na taj upis jata (ie/je) jerbo je glasovno bliži izgovoru, nu to nije prošlo u javnom ispitivanju (v. "Jezik na križu", izdanje MH). Dapače, politika je da se ono što je i izdano drugačije, piše po ovoj normi koju imamo: tako Stoljeća hrvatske književnosti izlaze u obliku ije/je, iako su izvorno često obrađena s ie/je- n.pr. Milan je Rešetaar izdao Marina Držića u SPH, poetski dio, sa šulekovskim upisom (bliedo itd.), v. poveznicu na SPH koju sam dao; no, MH izdaje Držića u obliku ije/je (v. pdf u http://www.matica.hr/knjige/818/ ; slično je s Kašićevim prijevodom Biblije, koji je tiskan 2000. s -ie-, a u izdanju izabranih djela, http://www.matica.hr/knjige/780/ piše -ije- (v. pdf). Tako da i tu ne bude zabune - tekstološka načela obradbe, koja je utvrdio Josip Vončina, idu za tim da pišemo jat kao sada, i to se provodi u najeminentnijim izdanjima naših starijih pisaca. Ako se stvori konsenzus da pišemo rogato e ili samo je- OK, prijeći ćemo na to. Nu, dotle pišemo ovako kao sada. Mir Harven (razgovor) 01:56, 25. siječnja 2014. (CET)

Nu, onda dođe drugi stručnjak pa onda s njime izmjenjujete "nježnosti" ovdje pred svima tako da svi mi, neupućeni u labirinte hrvatskoga jezika, vaše nedvojbenosti, tvrdnje, preporuke, pa čak i imperative, oprostiti ćete, shvaćamo prilično relativno. Nu, glede i unatoč, ustvrđujem da moje pisanje čitatelji razumiju bolje nego vaše, što je prilično apsurdno, jer sam siguran da ste sposobni biti puno jasniji, ali ne želite. Predlažem i nastavak ove rasprave na drugom mjestu. --Koryaksky (razgovor) 16:05, 26. siječnja 2014. (CET)

Čestitke sh wiki na 100.000 članaka!

Čestitke susjednoj srpkohrvatskoj wikipediji koja je danas, 25. siječnja, dosegla brojku od 100.000 članaka[11]! Sada su i sh i hr wiki u istom klubu. Srdačne čestitke i samo nastavite tako dalje!--Seiya (razgovor) 14:08, 25. siječnja 2014. (CET)

Pridružujem se čestitkama. Da li preko botova ili "ručno" sh.wiki vrlo brzo napreduje. Valjalo bi razmisliti o tome da se prevlada antagonizam između hr. i sh. projekta i da se dogovori tijesnija suradnja kako bi članci mogli slobodnije "kolati". Od suradnje bi svi mogli imati koristi.--Dean72 (razgovor) 16:55, 25. siječnja 2014. (CET)

samo ko ih je pisao. --Zeljko (razgovor) 22:20, 25. siječnja 2014. (CET)

Odavde su se članci masovno tamo prebacivali, bez navođeja odakle su. pa im čestitajte. --Zeljko (razgovor) 22:23, 25. siječnja 2014. (CET)

Ja ne vidim ništa loše kad bi se dogovorila suradnja da se na neki način svi naši članci koji njima nedostaju prebace njima i obrnuto. Suradnjom bi obogatili oba projekta, ali za to treba staviti na stranu antagonizme.--Dean72 (razgovor) 00:05, 26. siječnja 2014. (CET)

Prebacivanje i prevođenje s jedne wikipedije na drugu je super stvar. I naša je wikipedija narasla zahvaljujući tome. Neki su se suradnici, kao npr. Croq, skoro pa specijalizirali za to. Svrha wikipedije je ubrzati razmjenu znanja. Ja pozdravljam svaku buduću suradnju.--Argo Navis (razgovor) 00:19, 26. siječnja 2014. (CET)

Doista im se može čestitati. Napisati 100.000 članaka, a ne samo jedan, na jeziku koji ne postoji, uistinu je zavidan ostvaraj, Možda da probaju na srpskohrvatskobosanskom, uspjeh bi mogao biti i veći. Mir Harven (razgovor) 04:09, 26. siječnja 2014. (CET)

Jezik je onaj koji jest, bez obzira kako ga zvali. Važno je da se znanje širi. Ovdje je već bilo omalovažavanja suradnika (mislim na Croqove komentare od prije par mjeseci) koji su prešli na sh wiki. Ljude ne bi trebali ocjenjivati po njihovoj političkoj orijentaciji, pa ni po tome kako zovu materinji jezik. Ovo nije ni hrvatski ni pro-hrvatski projekt, koliko god to nekima bilo teško shvatiti, ovo je samo wikipedija na hrvatskom jeziku. --Argo Navis (razgovor) 15:28, 26. siječnja 2014. (CET):pa da neko

Koji jezik ? Tzv. "srpskohrvatski" je gulaš hrvatskog i srpskog, bez gramatike, rječnika i pravopisa. Takav bi se "jezik" mogao napraviti- u slučaju češkoga i slovačkoga napravljen je "čehoslovački". Toga jednostavno nema, niti je ikada bilo: http://www.matica.hr/vijenac/383/Srpsko-hrvatski%20nikada%20nije%20ostvaren,%20jer%20nije%20postojao/ Mir Harven (razgovor) 23:43, 26. siječnja 2014. (CET)

jedni pišu a drugi to prebacuju drugamo pod svojim imenom. kako se to zakonski zove ? To za mene nisu suradnici. --Zeljko (razgovor) 17:09, 26. siječnja 2014. (CET)

• Jedini doprinos su im tuđi članci koje prebacuju simo-tamo, a na njeih se pišu. --Zeljko (razgovor) 17:13, 26. siječnja 2014. (CET)

Svaka im čast, treba ih pohvalit, prvaci su u copy/paste. Čestitam ekipi sa sh wiki. Samo bi ih pitao u kojem oni to jeziku pišu i po kojem pravopisu, jer je očito da koliko suradnika ima toliko je i različitih pravopisa dopušteno. Možda i izmisle neki svoj pravopis, jer im jezik niti ne postoji, pa će svi suradnici ujedno postati i jezikoslovci. Trebali bi prestati živjeti u prošlosti i prihvatiti da postoje dva odvojena jezika i pisma. A da će hr.wiki i sh.wiki biti u istom klubu kako je Seiya napisao - samo sanjajte...--Culo-sija 19:34, 26. siječnja 2014. (CET)

Kako se to zakonski zove? Čini mi se da bi odgovor A (Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima) mogao biti točan odgovor. Jedva čekam da vidim sljedeće pitanje pa da prijeđem prag.

Nego, malo sam zbunjen. Prebacuju li se članci ili prevode? Više nisam siguran...

Bilo kako bilo, ovdje sam odlučio virnuti samo zato da vam kažem da postoji (zvuk fanfara!) – {{izvlaka}}! Nema nikakva razloga da se ide toliko udesno. Negdje čak i prilično neumjesno. Samo toliko. Odoh ća. --Conquistador (razgovor) 19:46, 26. siječnja 2014. (CET)

Osnovni problem je nepoštivanje različitosti između suradnika. Nekim suradnicima je hrvatsko-srpski jezik susjedni, nekima je draži kineski. Svatko ima pravo na odabir i radi toga ga ne bi trebalo ocjenjivati. Problem je i u nedosljednosti jer isto kako ovo nije hrvatski niti pro-hrvatski projekt tako niti gore spomenuta srpskohrvatska wikipedija nije srpskohrvatska, to je samo wikipedija na srpskohrvatskom jeziku. Što i tko tamo piše ne zanima me, niti mi pada na pamet da tamo odem i maltretiram te suradnike s hrvatskim jezikom.--D tom 19:58, 26. siječnja 2014. (CET)

Ovo je pogrešno mjesto za čestitanje 100.000 članaka shwiki. Isto tako su i npr. mađarska, srpska i ukrajinska wiki prešli preko 200.000 članaka pa im nitko nije čestitao u našem kafiću. Ako netko im želi čestitati neka ide kod njih to raditi a ne ovdje, tako da i oni vide tko im je čestitao. --Šokac ℗ 20:11, 26. siječnja 2014. (CET)

Na kojem je jeziku ova enciklopedija ?

Budući da se dio administratora našao zbunjen (ne ću predpostaviti zlonamjernost) glede jezika u porabi na hr wiki, da i to rasčistimo: na kojem je jeziku ova enciklopedija' ? Usput, vidim čestitke za "srpskohrvatsku" wikipediju, koja je sama po sebi preostatak jugoslavenskoga jezičnoga unitarizma i uopće ne bi ni trebala postojati, kao što ne postoji čehoslovačka niti dansko-norveška, niti hindsko-urdska (ne dovodim u pitanje rad i trud pojedinaca koji su pridonijeli svojim tekstovima). Idemo redom.

1. koji su kriteriji za "jezično uredovanje" nekih administratora na hr wiki ? Koliko vidim, najrevniji su neupućeni i ne znaju hrvatskoga jezika na više razina (rječnik, slovnica, skladnja, ...). Rečeno je, i to je tričavo, da se encikloedije pišu znanstvenim, uz nešto književnoga i publicističkoga stila. Također, izrijekom je Vijeće za normu donijelo naputke po kojima se u hrv. mogu rabiti, ako je to funkcionalnostilski korisno radi razbijanja monotonije, izrazi i oblici koje je vukovska maretićevska škola potiskivala, a nastavljeno je to u doba SFRJ (koliko je išlo). Tako je i partijska komesarka Melita Singer (ako je još živa, uhljebljena je u nekoj nevladinoj udruzi ili Jutarnjem listu) prozvala prevoditeljicu Štefaniju Halembek (djelo je knjiga švic. psihologa C.G.Junga "Psihologija i Alkemija") zbog "nacionalističkih" riječi kao opreka, počelo, i sl.

2. dakle, radi se jednostavno o sljedećem: je li ova enciklopedija na hrvatskome ili na hrvatsko-srpskome ? Ovo drugo je srbizirana varijanta hrvatskoga u kojoj su uklanjane hrv. riječi i izrazi poradi "jedinstva"- nije siječanj nego januar da se "razumije"; nije povijest nego (h)istorija; nije rasplinjač nego karburator.

3. nu, da se ne petljamo samo oko riječi. Ostaju važnija područja gramatike, i to fonologije, morfologije, sintakse, stilistike i pragmatike. Dakle- jezična politika. Prvo- je li jezična politika ove enciklopedije da se rabe poglavito hrvatski izrazi, a međunarodnice ili ravnopravno, ili tek sekundarno ? Ili se hrvatske riječi uopće ne trebaju upotrebljavati- nešto je već uspjelo "geografima", kad su u RH izbacili zemljopis, koji je uspio opstati i u doba SFRJ. Može li uz morfologiju i oblikoslovlje ? Jer- taj izraz nalazimo u gramatikama i jezičnim savjetnicima izašlima u zadnjih nekoliko godina. Što se sintakse tiče, vraćaju se naveliko participi, koje je potiskivala maretićevština (gledam dolazeći vlak; gledam vlak koji dolazi), što je rezultiralo u tom da u hrvatskom sada imamo 4 puta više zavisnih rečenica nego u ruskom, dok je oko 1900 omjer bio 1/1. Drugo su primjeri porabe aorista i imperfekta, bitno suženi u bilo kom stilu, no i dalje u upotrebi (jer, dosadno je stalno pisati u perfektu, a ovi razbijaju stilsku monotoniju (Sheridan je bio jedan od trojice najpoznatijih generala Unije. Nakon svršetka rata, bijaše postavljen za upravnika ... Kad bi se uporabilo: ..bio je postavljen za upravnika- to je stilska monotonija i dosada). Treće je nepoznavanje poredka riječi u rečenici (sintaksa), vjerojatno utjecaj serbokroatističke politike, poglavito o proklitikama. Pogledati: Predrag Piper: Južnoslovenski jezici, Beograd 2010, poglavlje "O prirodi gramatičkih razlika između srpskog i hrvatskog jezika", str. 537-550 (knjiga je dostupna na http://www.scribd.com/doc/78737967/Predrag-Piper-Juznoslovenski-Jezici )

4. stoga- neznanje ili svjesna serbokroatistička politika ? Ova druga je urodila sramnim i ignorantskim tekstovima o hrvatskom i srpsko-hrvatskom na engleskoj wikipediji- totalno nepoznavanje i ignorantizam. Dijelom vjerojatno preslikan iz stavova anglo-američke lingvistike koja je slijepa za povijesnu dimenziju jezika- možda uvjetovanu nelagodom što je moderni engleski, od 1500-ih nadalje, zapravo bastardni jezik nastao silovanjem anglosaskog germanskoga od strane francuski govorećih Normana, pa je posve izmijenio ustroj (od 5 padeža spao je na 1-2, pola rječnika mu je francusko/latinsko, ter ne postoji prirodan razvoj toga jezika- za razliku od talijanskoga, danskoga, francuskoga, hrvatskoga, njemačkoga ili ruskoga....).

5. literaturu možete konzultirati ovdje: Ivo Dulčić: Govorimo hrvatski; Odluke Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika; Hrvatski jezični savjetnik IHJJ-a; Rječnik hrvatskoga jezika (ur. Jure Šonje); Babić-Moguš: Hrvatski pravopis, 2010; Josip Silić: Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika; Radoslav Katičić: Hrvatski jezik; ...Primjere bogatog hrvatskoga (a ne hrvatsko-srpskoga) možete naći u prijevodima: Aristotel: Metafizika; Fizika; Nikomahova etika (prev. Tomislav Ladan)- http://www.scribd.com/doc/109135196/Aristotel-Fizika; Luis Camoes: Luzitanci, ter Tasso: Oslobođeni Jeruzalem (prev. M. Tomasović: http://www.matica.hr/knjige/1033/ , http://www.matica.hr/knjige/766/ te, n.pr. u auktorskim djelima poput "Kako je filozofija govorila arapski" Daniela Bučana, http://www.demetra.hr/biblioteke.php?knjiga=226 , ili u nizu djela Mislava Ježića, n.pr u knjizi izašloj još u doba jugoslavenskoga komunizma, "Rgvedski himni"- http://www.scribd.com/doc/109056130/Mislav-Je%C5%BEi%C4%87-Rgvedski-himni

6. dunque- odlučite što hoćete. Ako želite wiki na hrvatskome- ja sam za. Ako pak želite na njekom hrvatsko-srpskom, slobodno radite, no ja za to nisam zainteresiram i imam pametnija posla. Odiljam se , a vi riješite ta pitanja među sobom .... Mir Harven (razgovor) 01:01, 27. siječnja 2014. (CET)

nemoj molim te otići, srce mi se cepa na tu pomisao --Kasap iz Đakova 14:24, 27. siječnja 2014. (CET)

Vijeće za normu više ne postoji te su njegovi zaključci bespredmetni. To što neki argumentiraju da će se ono vratiti kad se vlast promijeni, otom-potom. Živi bili pa vidjeli. Također, nastava hrvatskoga jezika u osnovnim i srednjim školama nije koncipirana na način i prema literaturi koju navodi Mir Harven. Mora da učenici u školama i dalje uče "srpskohrvatski". --Flopy ^razgovor 15:08, 27. siječnja 2014. (CET)

Ako se mrtvog fašistu Pavelića ne smije nazivati kretenom, čak ni na SZR, onda ni ti, Mir Harven, nemaš pravo javne osobe nazivati "partijskim aparatčicima". Možda da ipak malo poradiš na svom izražavanju, već si 2 puta ljude u kafiću "slao na psihijatriju". A što se tiče jezika, trebamo se držati onogo što ljudi razumiju. Ovdje pišemo standardnim jezikom kakav jest, a ne onakvim kakav bi (prema nečijem mišljenju) trebao biti. Nu i jur tu sigurno ne spadaju. --Argo Navis (razgovor) 17:21, 27. siječnja 2014. (CET)

Čestitke volapükčkoj enciklopediji na uspjehu od preko 100.000 članaka

Čestitke volapükčkoj (https://en.wikipedia.org/wiki/Volap%C3%BCk) wikipediji (https://vo.wikipedia.org/wiki/Cifapad) na uspjehu od preko 100.000 članaka. Ovaj umjetni jezik je ostvario veliki uspjeh koristeći python programe za ubacivanje novih članaka i za prevođenje s drugih jezika. Suradnja s volapükčkom wikipedijom bi obogatilo hrvatsku wikipediju s tim da bi dobili programe s kojim bi mogli ubacivati nove članke velikom brzinom. Još jednom čestitam uredniku volapükčke wikipedije. Živio! Esperantskoj wikipediji čestitam na 191.000+ članaka (https://eo.wikipedia.org/wiki/Vikipedio:%C4%88efpa%C4%9Do). Evo umjetni jezici imaju više članaka nego jedan živi jezik!!!!Ljubuski78 (razgovor) 23:09, 28. siječnja 2014. (CET)

I ja se pridružujem čestitkama! --Argo Navis (razgovor) 14:47, 29. siječnja 2014. (CET)

Ja se pridruzujem cestitkama ali sam vrlo skeptican oko tog broja. Naime velika vecina clanaka se sastoji od 2-3 recenice. I u sucaju Ido wiki koja broji manje dosta clanaka se sastoji od samo jedne recenice. Sto se tice esperantske wiki to je za svaku pohvalu. Jezik zivi i dalje (star je oko 140g) i dozivljava promjene, cak ima i nekoiliko stotina izvornih govornika. --El hombre (razgovor) 16:04, 29. siječnja 2014. (CET)

Ih, nije to ništa. Waray-Waray wikipedija ima 84 aktivna suradnika, a došli su do 959.405 članaka. Baš me zanima hoće tko će prije doći do milijuna, oni ili srpskohrvati. F karlo (razgovor) 00:18, 30. siječnja 2014. (CET)

E pa što ima veze ako se sastoji od par rečenica. Pogledaj stara izdanja Leksikografskog zavoda, većinom su natuknice. Što fali imati, dvije rečenice i jedan izvor. Bravo Waray-Waray wikipedija, barem su oni zadvoljni s mrvicama. Kada se boriš s tehnokratima i perfekcionisitma, tada produktivnost opada i naravno: svađe i prepiranja. Živio Waray-Waray ! Ljubuski78 (razgovor) 22:38, 30. siječnja 2014. (CET)

Zabrana rada na temi

Evo mene nazad. Uf i to je prognanstvo završilo. Šta je sad s tom zabranom rada na Anti Paveliću? Speedy mi je zabranio rad bez razloga, ali Flopy je s pravom osporio njegovu zabranu. [12] Šta sad s tim? --Imbehind 00:01, 1. veljače 2014. (CET)

Mjesec povijesti LGBT-a

Može li mi netko objasniti tko je, kada i zašto ovaj članak obuhvatio filtrima da neprijavljeni suradnici ne mogu doprinositi na hrv. wikipediji?

Naime, prije nego što sam odlučio napisati ovaj članak htio sam, zbog njegove tematike, provjeriti da li je neprijavljenim suradnicima dostupan za otvaranje. I rezultat me nije previše iznenadio. Apeliram na one s povjerenim im ovlastima da riješe ovaj problem.

Usput koristim priliku da pozovem sve suradnike da napišu barem (!) jedan članak o povijesti LGBT-a (može i neka druga nepovijesna tema o LGBT-u) i doprinesu poplavljivanju povijesnog okvira u predlošku {{LGBT}}. Što više reći nego ponoviti lanjski predblagdanski poziv: hodimo pisati nove članke! O LGBT-u, dakako. --Conquistador (razgovor) 12:53, 1. veljače 2014. (CET)

---

---

Ova je stranica arhivirana.
Ne mijenjajte je!