Ennedi
Ennedi gorje | |
---|---|
Svjetska baština – UNESCO | |
Država | Čad |
Godina uvrštenja | 2016. (40. zasjedanje) |
Vrsta | Kulturno i prirodno dobro |
Mjerilo | iii, vii, ix |
Ugroženost | — |
Poveznica | UNESCO:1475 |
Koordinate | 17°2′30″N 21°51′46″E / 17.04167°N 21.86278°E |
Ennedi gorje ili Ennedi visoravan je planinski vijenac pješčenjaka u pustinji Sahari, regija istočni Ennedi u sjeveroistočnom Čadu. Krajolik je prepun prirodnih kamenih litica, klanaca, stupova, lukova i mostova koji su djelo tisućljećnog djelovanja erozija i vjetra. turistička atrakcija. Ovo područje je potpuno okruženo pješčanim pustinjama i samo su karavane deva uspijevale proći kroz duboke doline Ennedija, tako da je kulturno bio pod raznim ujecajima.
U najvećim klancima, stalna prisutnost vode igra bitnu ulogu u ekosustavu gorja održavajući biljni i životinjski svijet, kao i ljudski život. Tisuće slike su oslikane i uklesane na površinam stijena špilja, kanjona i skloništa, predstavljajući jedan od najvećih sastava umjetnosti na stijenama u Sahari. Područje je ipak najslavnije po bogatstvu prapovijesnim petroglifima (kao što je nalazište Niola Doa iz oko 4000. pr. Kr.[1]), zbog čega je 2016. godine upisano na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Africi kao mješovita kulturna i prirodna svjetska baština Čada.[2]
Ennedi gorje je bogato životinjskim vrstama kao što je pustinjski krokodil (Crocodylus suchus) koji su na ovom području postali patuljasti zahvaljujući izolaciji. Mogu se pronaći samo u nekoliko jezera riječnih klanaca kao što je guelta (privremeno jezero) d'Archei i prijeti im istrebljenje.[3] Također, posljednja podvrsta zapadnoafričkog lava (Panthera leo senegalensis)je živila ovdje do 1940-ih kada su posljednji put viđeni. No, još uvijek se mogu pronaći pokoji primjerci ugroženih vrsta kao što su: saharska oriks antilopa (Oryx dammah) i sudanski gepard (Acinonyx jubatus soemmeringii)
- ↑ François & France Soleilhavoup, « Niola Doa, un site exceptionnel d'art rupestre au Sahara préhistorique », Archeologia, n°535, 2015. (fr.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.
- ↑ Eight new sites inscribed on UNESCO’s World Heritage List (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.
- ↑ Klaas de Smet, Status of the Nile crocodile in the Sahara desert Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. veljače 2020. (Wayback Machine), 1998., Hydrobiologia. SpringerLink, 391. (1.-3.): 81.–86. (engl.) Pristupljeno 24. kolovoza 2016.
Slični lokaliteti u Africi: