Boka kotorska – razlika između verzija
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka izmjene |
m Vraćene izmjene 37.122.163.8 (razgovor) na posljednju izmjenu korisnika AramilFeraxa oznaka: vraćanje |
||
| (Nije prikazano 10 međuverzija 5 korisnika) | |||
Red 4:
|godina = [[1979]]. <small>(3. zasjedanje)</small><br />[[2003]]. <small>(prošireno)</small>
|vrst baštine = kulturno dobro
|mjerilo = i, ii, iii, iv<ref name="unesko">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/list/125 |title= UNESCO: Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora |work=UNESCO |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref>
|ugroženost = ne
|poveznica = http://whc.unesco.org/en/list/125
Red 16:
}}<small>Lokacija Boke kotorske u Crnoj Gori</small></center>
}}
{{Infokutija Zaštićeno područje
'''Boka Kotorska''' je najveći [[zaljev|zaliv]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (87 km²). Duboko je zašla pod litice [[Nacionalni park Lovćen|Lovćena]] i [[Orjen]]a kao da ih je razmakla snagom vode. Počinje Hercegnovskim zalivom, koji se sužava Kumborski tjesnac, njime prijelazi u Tivatski zaliv, pa kroz Verige ulazi u Risanski i Kotorski zaliv. Sva je optočena mjestima – [[Njivice]], [[Igalo]], [[Herceg Novi]], [[Savina]], [[Meljine (Sokolac)|Meljine]], [[Zelenika]], [[Kumbor]], [[Đenovići]], [[Baošić]], [[Bijela]], [[Kamenari]], [[Morinj]], [[Risan]], [[Perast]], [[Ljuta]], [[Kotor]], [[Prčanj]], [[Tivat]], [[Krtole]], [[Krašići (Novo Goražde)|Krašići]], [[Radovići]], [[Rose]] a između njih je još desetak malih naselja.▼
| ime = Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora
| izvorni_naziv =
| iucn_kategorija =
| slika = File:Bay of Kotor - view from St. John castle - panoramio.jpg
| širina_slike =
| opis_slike = Zaštićeno područje
| karta =
| lokacija = {{flag|Crna Gora}}
| najbliži_grad = [[Kotor]], [[Risan]],
| koordinate =
| površina = 86.20
| oznaka =
| ovlaštenje =
| osnivanje = 20. novembra 2013. godine.<ref name="wdkotor">{{Cite web |url=http://extwprlegs1.fao.org/docs/pdf/mne154039.pdf |title=Ukaz o proglašenju zaštićenog područja |work=Skupština Crna Gora |accessdate=9. 12. 2021 |archive-date=2021-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211212194234/http://extwprlegs1.fao.org/docs/pdf/mne154039.pdf |dead-url=yes }}</ref>
| utemeljenje =
| imenovanje =
| posjetitelji_br =
| posjetitelji_god =
| posjetitelji_ref =
| upravljačko tijelo =
| administrator =
| upravitelj =
| vlasnik = Crna Gora
| svjetska_baština =
| url =
}}
▲'''Boka Kotorska''' je najveći [[zaljev|zaliv]] [[Jadransko more|Jadranskog mora]] (87
Boku Kotorsku su proslavili hrabri pomorci, vješti majstori, graditelji, mnogi istaknuti umni ljudi. Ima slavnu istoriju – od [[Grčka|grčkih]] kolonija, preko [[Iliri|Ilira]], [[Rimsko Carstvo|Rima]], [[Византијско царство|Vizantije]], [[srpske]] srednjovijekovne države, do [[Turci|Turaka]], Mlečana (''videti:'' [[Mletačka Republika|Mletačka republika]]), [[Rusija|Rusa]], [[Napoleon]]a i [[Austrija|Austrije]]. Svi su imali ambicije da njome gospodare. [[Pomorstvo]] je bila osnova života i dalo je pečat velikom kulturnom naslijeđu. U XVII i [[18. vijek|XVIII veku]] Boka je imala preko 300 brodova duge plovidbe i do 300 manjih, koji su godišnje zarađivali 200.000 mletačkih zlatnika. Peraštani su u [[XVI vek]]u imali pomorsku školu (Nautika) na glasu, a u njoj su školovali mornare i za ruskog cara [[Petar Veliki|Petra Velikog]].
== Kotorsko-Risanski zaliv ==
Kotorsko-Risanski zaliv obuhvata unutrašnji, najuži (340 m) i u kopno najdublje (33 km) usječeni dio Bokokotorskog zaliva. Svojim postankom, predstavlja tektonski spuštenu i potopljenu riječnu dolinu, i morfološkim karakteristikama (izrazita vertikalna razuđenost), jedinstven je zaliv na Mediteranu.
Obuhvata teritorije slijedećih naselja: Stari grad [[Kotor]], Dobrotu, Donji Orahovac, dio Gornjeg Orahovca, Dražin Vrt, [[Perast]], [[Risan]], Vitoglav, Strp, Lipce, Donji Morinj, Gornji Morinj, Kostanjicu, Donji Stoliv, Gornji Stoliv, [[Prčanj]], Muo, Škaljare, Špiljare i morski bazen Kotorsko - Risanskog zaliva.
=== Svjetska baština ===
Izuzetan kvalitet graditeljstva starih gradova i ansambala, brojnih palata i crkava, te vrijednosti arheoloških lokaliteta, na priobalnom prostoru Kotorsko-risanskog zaliva, bili su osnov da su srednjevjekovni gradovi Stari grad Kotor i Perast, već 1948. godine, bili zakonom Jugoslavije zaštićeni kao istorijske cjeline. U periodu od 1948-1991. godine mnogi pojedinačni objekti, palate i crkve, dobili su status spomenika kulture, odnosno kulturnog dobra. Godine 1979. područje Kotora je zbog izuzetnih prirodnih i kulturnih vrijednosti upisano na Listu [[Svjetska baština|svjetske baštine]] [[UNESCO]]-a.<ref name="kotrin">{{Cite web |url=http://mne-mpa.org/wp-content/uploads/2015/09/Kotorsko-risanski-zaliv-2.pdf |title=Menadžment plan: Prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora |work=Ministarstvo kulture |accessdate=9. 2. 2021 |archive-date=2021-12-12 |archive-url=https://web.archive.org/web/20211212194234/http://mne-mpa.org/wp-content/uploads/2015/09/Kotorsko-risanski-zaliv-2.pdf |dead-url=yes }}</ref><ref name="unescu">{{Cite web |url=https://whc.unesco.org/en/statesparties/me |title= UNESCO: Svjetska baština u Crnoj Gori |work=Ministarstvo kulture |accessdate= 9. 2. 2021}}</ref>
=== Zaštićeno područje ===
Zona [[kraš]]kog područja, jedinstvena [[hidrografija]] i ekstremne [[klima]]tske promjene na vrlo malom području od [[Sredozemno more|mediteranskih]] do [[Alpe|alpskih]], posljedica jedinstvenih morfoloških i morfogenetskih karakteristika područja, omogućava nastanak mnogobrojnih rijetkih i jedinstvenih vrsta [[Flora|flore]] i morske [[Fauna|faune]], što je doprinjelo da se Bokokotorski zaliv svrsta u najljepše zalive svijeta.
Skupština Crne Gore dana 20. novembra 2013. godine, a na osnovu ukaza predsjednika Republike [[Filip Vujanović|Filipa Vujanovića]], proglasila je Zakon o zaštiti prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora, kojim se područje Kotora štiti radi:
* očuvanja izuzetne univerzalne vrijednosti, kao dijela svjetske prirodne i kulturne baštine;
* trajnog očuvanja autentičnih prirodnih, istorijskih, urbanističko-arhitektonskih, ambijentalnih, umjetničkih, estetskih i pejzažnih vrijednosti;
* obezbjeđivanja uslova za održivi razvoj i korišćenje;
* prezentacije i stručne i naučne valorizacije.
Ukupna površina Područja Kotora iznosi 8.620 hektara, od čega je 6.120 hektara kopna i 2.500 hektara morske površine.<ref name="wdkotor"/> U odluci nije navedena vrsta (kategorija) zaštićenog područja.
== Hronologija ==
Linija 210 ⟶ 253:
* [[1913.]]: u Kotoru se rodio [[Viktor Vida]]
* [[1914.]]: početak [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]]
* [[1915.]]: pod predjedavanjem [[Ante Trumbić
* [[1918.]]: austrijski car Karlo I. proglašava ujedinjenje Hrvatske, Slavonije, Bosne i Dalmacije u zasebnu državu, trodnevna pobuna bokeljskih mornara započela ugovorenim hicem s bojnog broda ''Sankt Georg'', pogubljeno četvero vođa ove protuaustrijske pobune, osuđeno na vremenske kazne preko 400 mornara, spomen-groblje pobunjenih mornara uređeno je u Škaljarima; Boka Kotorska kao dio Dalmacije u sklopu [[Država SHS|Države SHS]] dragovoljno ulazi u sastav [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] (kasnije Kraljevine Jugoslavije) pod dinastijom [[Karađorđevići|Karađorđevića]]
* [[1921.]]: pomorska škola u Kotoru preimenovana u Pomorsku akademiju
Linija 227 ⟶ 270:
* [[1951.]]: ''Svemir osobe'', prva pjesnička zbirka Viktora Vide, tiskana u [[Buenos Aires]]u
* [[1952.]]: rodio se u Prčnju don [[Branko Sbutega]], književnik, zagovornik [[ekumenizam|ekumenizma]]
* [[1956.]]: u Zagrebu nenadanom smrću
* [[1962.]]: Viktor Vida počinio samoubojstvo u Buenos Airesu, sredinom [[1960-ih]] obavljaju se vrlo intenzivni radovi na izgradnji [[Jadranska magistrala|Jadranske magistrale]] koja je povezala sva primorska mjesta Boke Kotorske i Crnogorskog primorja
* [[1975.]]: Jugooceanija iz Kotora i Prekookeanska plovidba iz Bara imaju pod svojom zastavom 32 prekooceanska broda na kojima je plovilo 1 790 pomoraca, pretežno iz Boke Kotorske
Linija 266 ⟶ 309:
== Reference ==
{{
{{Portal|Crna Gora}}
{{Commonscat|Bay of Kotor}}
{{Normativna kontrola}}
[[Kategorija:Svjetska baština u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Boka kotorska| ]]
[[Kategorija:Zalivi u Crnoj Gori]]
| |||