Bela Krleža

Bela Krleža
Bela Krleža
glumica
Biografske informacije
Rođenje	Leposava Kangrga; 23. 10. 1896.; Senj, Austro-Ugarska
Smrt	23. 4. 1981. (dob: 84); Zagreb, SR Hrvatska, SFRJ
Supružnik	Miroslav Krleža
Profesionalne informacije
Zanimanje	glumica

Bela Krleža (djevojačko ime Leposava Kangrga) (Senj, 26. listopada 1896. – Zagreb, 23. travnja 1981.), srpska kazališna glumica.

Životopis

Leposava Kangrga, hrvatska kazališna glumica poznatija kao Bela Krleža, rođena je u Senju 26. listopada 1896.^[1] godine, u ličkoj obitelji srpskog porijekla.^[2] Bela je kao jedinica bila izrazito vezana za obitelji svojih djedova. Otac Milan, seljačkog podrijetla, bio je poštanski službenik, a majka Katarina kći otočačkog trgovca Vuksana.^[2] Zajedno s roditeljima preselila se 1903. iz Senja u Zagreb, gdje je i maturirala.^[2] U Sveučilišnoj knjižnici radila je jednu školsku godinu (1920./21.).^[2] Glumica je privatno učila glumu, te je 1929. godine primljena u zagrebački HNK, gdje je debitirala u praizvedbi drame "Gospoda Glembajevi" u ulozi barunice Castelli. Autor te drame bio je njen suprug, cijenjeni hrvatski književnik Miroslav Krleža. Osim barunice Castelli, oživjela je i Krležine likove Laure Lenbach i Madlen Petrovne u "U agoniji", Melite i Klare u "Ledi", te Livije Ancile i Klare Anite u "Areteju".

Ostvarila je i zapažene uloge u Nušićevim i Držićevim komedijama, kao i u dramama Ibsena, Tolstoja i Gorkog. Nastupala je i kao gospođa Erline u "Lepezi lady Windermere" Oscara Wildea i kao Kitty Warren u "Zanatu gospođe Warren" Shawa.

Supruga je upoznala 1910. godine u Zagrebu.^[3] Umrla je 23. travnja 1981. u Zagrebu, te je sahranjena na Mirogoju. Na adresi Gvozd 23 gdje su živjeli Bela i Miroslav Krleža od 1952. godine, danas se nalazi njihov stan uređen kao izložbeni prostor koji je otvoren za posjetitelje.

Izvori

↑ Dara Janeković: Susreti s poviješću, Zagreb : Prometej, 2000., ISBN 953-6460-12-2, str. 316.
↑ ^2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 Enciklopedijski članak KRLEŽA, Bela, U: Velimir Visković, ur., Krležijana, sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., ISBN 953-6036-11-8 (sv. 1), ISBN 953-6036-12-6 (cjelina), str. 502.
↑ Stanko Lasić: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Knj. 6. : Silazak s povijesne scene : 1982.–1990., Zagreb : Globus, 1993., ISBN 953-167-002-1, str. 402.

Literatura

Bela Krleža na stranicama Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagrebu Arhivirano 2007-07-05 na Wayback Machine-u

[1] Dara Janeković: Susreti s poviješću, Zagreb : Prometej, 2000., ISBN 953-6460-12-2, str. 316.

[Visković-2] 2,0 ^2,1 ^2,2 ^2,3 Enciklopedijski članak KRLEŽA, Bela, U: Velimir Visković, ur., Krležijana, sv. 1 : A – Lj, Zagreb : Leksikografski zavod Miroslava Krleže, 1993., ISBN 953-6036-11-8 (sv. 1), ISBN 953-6036-12-6 (cjelina), str. 502.

[Lasić-3] Stanko Lasić: Krležologija ili povijest kritičke misli o Miroslavu Krleži, Knj. 6. : Silazak s povijesne scene : 1982.–1990., Zagreb : Globus, 1993., ISBN 953-167-002-1, str. 402.

[1]

[2]

[3]