Izvorni kod stranice Branjina

{{Coord|45.822952|N|18.693011|E|source:hrwiki_region:HR|format=dms|display=title}}
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ > Branjina (plan s ulicama i cestama)]''
: ''Google maps [https://www.google.com/maps/place/Branjina/@45.8274634,18.6482023,9058m/data=!3m2!1e3!4b1!4m15!1m8!3m7!1s0x475d2bb50b3f844d:0x3efb640de64bf20e!2zS25lxb5ldm8!3b1!8m2!3d45.8452359!4d18.642582!16s%2Fm%2F05mzb_r!3m5!1s0x475cd5f71cbe11bb:0xb45e131ca835f765!8m2!3d45.8229079!4d18.6931886!16s%2Fm%2F05mxcqj?entry=ttu > Branjina (područje naselja)]
{{Naselje u Hrvatskoj
|ime         = Branjina / Брањина
|regija      = [[Baranja]]
|županija    = [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjska]]
|općina      = [[Popovac]]
|mikroregija = [[Karašička aluvijalna nizina]]
|najgrad     = [[Beli Manastir]]
|površina    = 15,44
|nadvisina   = 90
|z. širina   = 45.822952
|z. dužina   = 18.693011
|brojstan    = 378 / 313 / '''223'''
|gustoća     = 24 (2001) /
|domaćinstva = 143 (2001) /
|pošta       = 31303 Popovac
|pozbroj     = +385(0)31
|autooznaka  = BM
|slika       = Branjina-(20090505)-Ulaz-u-naselje.jpg
|slika_opis  = Ulaz u Branjinu iz pravca [[Popovac|Popovca]] (odn. [[Kneževo|Kneževa]])
}}
'''Branjina''' ([[mađarski|mađ.]] ''Baranyakisfalud'' [[međunarodni fonetski alfabet|[ˈbɒrɒɲɒkiʃfɒlud]]]; [[njemački|njem.]] ''Kleindorf'' ili ''Kischfalud''; [[Imena baranjskih naselja|narodski]] ''Kišfaluba'' i ''Kišvaluba''; [[ćirilica|ćir.]] ''Брањина''), naselje (selo) u [[Baranja|Baranji]], u [[Općina Popovac|Općini Popovac]], [[Osječko-baranjska županija]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

Na popisu stanovništva 2021. godine Branjina je imala samo - 223 stanovnika, dok je na popisima 2001. i 2011. taj broj iznosio 378 odn. 313 stanovnika. 

== Geografski položaj ==
Branjina je smještena uz utok rječice / potoka (zapravo kanala) Borza u [[Karašica (Baranja)|Karašicu]], u sjevernom dijelu Baranje, u mikroregiji [[Karašička aluvijalna nizina|Karašičke aluvijalne nizine]] [[Istočnohrvatska ravnica|Istočnohrvatske ravnice]]. Leži na nadmorskoj visini od 90 m. Površina naselja je 15,44&nbsp;km².

=== Udaljenost od okolnih naselja ===
Branjina je udaljena prema sjeveru 44,8&nbsp;km (preko [[Bilje|Bilja]]), 37,3&nbsp;km (preko [[Lug (Baranja)|Luga]] i [[Kotlina (Baranja)|Kotline)]] odn. 49,2&nbsp;km ([[Zapadna obilaznica Osijeka|obilaznicom]]) od grada [[Osijek]]a, 14,2&nbsp;km sjeveroistočno od grada [[Beli Manastir|Belog Manastira]] te 26,6&nbsp;km južno od [[Mohač]]a. Od općinskog središta [[Popovac|Popovca]] udaljena je 3,9&nbsp;km. 

=== Zaseoci ===
U prošlosti i na nekim popisima stanovništva kao dio naselja Branjine (odnosno zaselak) iskazivana je: Branjina - Planina (1900, 1953-1971).<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Korenčić|Baranjska građa#Korenčić]] i [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer]]</ref>

Na [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ Karti Hrvatske] ulice odn. putevi južno od Karašice i danas se označavaju kao "Branjina planina".

=== Susjedna naselja ===
Područje naselja Branjina na jugozapadu i zapadu graniči s područjem [[Popovac|Popovca]], na sjeverozapadu i sjeveru s područjem [[Kneževo (Baranja)|Kneževa]], na sjeveroistoku i istoku s područjem [[Topolje (Baranja)|Topolja]], na istoku s područjem naselja [[Podolje]] te na jugoistoku i jugu s područjem [[Kotlina (Baranja)|Kotline]].

Na krajnjem jugozapadnom dijelu područja Branjine nalazi se [[Kamenjak]], najviši vrh Baranjske planine, obilježen zidanom piramidom. Kamenjak je zračnom linijom udaljem oko jedan (1) km sjeveroistočno od [[Odašiljač Belje|Odašiljača Belje]], koji se nalazi u jugostočnom dijelu područja Popovca.

=== Ceste ===
Kroz naselje Branjina - prvo smjerom zapad-istok, potom smjerom sjever-jug pa opet zapad-istok - prolazi županijska cesta [[Ž4019]], ukupno duga 14,596 km, koja povezuje [[Kneževo (Baranja)|Kneževo]] s [[Draž]]em.

Kroz Branjinu ta cesta iz smjerta Kneževa prolazi prema istoku glavnom Ulicom Davora Kokanovića do pravoslavne crkve u centru sela, a onda nastavlja istom ulicom prema jugu sve do mosta na Odvodnom kanalu Karašica i mosta na rječici [[Karašica (Baranja)|Karašici]] te do podnožja [[Banska kosa|Banske kose]]. Potom skreće prema istoku (prema [[Podolje|Podolju]]) i do svog kraja pruža se uz južnu obalu Karašice sa svoje lijeve strane i podnožjem Banske kose sa svoje desne strane. Nakon Branjine prolazi pored svetišta [[Studenac (Branjina)|Studenca]].

=== Prometne veze ===
Branjina je povezana autobusnim vezama s Beli Manastirom, Kneževom, Popovcem, Podoljem i Dražom.

=== Hidrografija ===

;Karašica
Između Branjine i Branjinske planine, u smjeru jugozapad-sjeveroistok, protječu Crni (ili Albrehtov) kanal i kanalizirana rječica [[Karašica]].

;Borza
Kanalizirana rječica [[Borza]] (mađ. ''Borza-patak'') iz Mađarske ulazi u Hrvatsku sjeverno od Kneževa, obrubljuje šumu Busiklicu sa sjevera i istoku, spušta se u smjeru juga prema Branjini, zaobilazi Branjinu sa zapada i ulijeva se u Karašicu nešto zapadnije od mosta kojim županijska cesta [[Ž4019]] prelazi preko Karašice.

;Remetin
Kanal Remetin teče zapadno od Borze otprilike istim smjerom kao Borza (opširnije ovdje: [[Borza#Kanal Remetin|Remetin]]). Svojim južnim dijelom čini granicu između područja naselja Branjina i naselja Popovac

== Ime naselja ==
Prvi do sada poznati spomen naselja bilježi se 1214. godine kad se Branjina spominje pod imenom ''Kysfalod''. Pod tim imenom ili njegovim češćim oblikom ''Kisfalud'', Branjina će biti poznata do početka dvadesetog stoljeća, kad je preimenovana u '''Baranyakisfalud''', a otprilike od osnutka [[Kraljevina SHS|Kraljevine SHS]] naziva se '''Branjina'''. [[Nijemci]], koji su u njoj živjeli dvjestotinjak godina, nazivali su je i ''Kleindorf'' (u prijevodu: ''Malo selo''), a slavensko stanovništvo nazivalo ju je ''Kišfaluba / Kišvaluba'' ili ''Kišvala''.

U mađarskom imenu izvorna riječ ''falu'' 'selo' dobila je predmetak ''kis-'' (čitaj: ''kiš'') 'malen' i umanjenični sufiks ''-d'', pa bi se to ime moglo prevesti kao ''Maleno selo'' ili ''Maleno seoce'', a s prvim dijelo ''baranya-'' kao ''Baranjsko maleno seoce''.

Nakon preimenovanja, ime ''Baranyakisfalud'' zadržano je u mađarskom jeziku, a oblik ''Kišfaluba'' je postao narodsko ime Branjine sve do danas, naročito među starosjedilačkim slavenskim Baranjcima iz Branjine i ostalim Baranjcima koji su s njima povezani rodbinski, poznanstvima ili prijateljstvom.

Sva povijesna imena Branjine svojim značenjem ''Maleno seoce'' vjerodostojno opisuju naselje. Suvremeni naziv Branjina povezuje se s nazivom [[Branjin Vrh]] i/ili sa samim nazivom regije - [[Baranja]].<ref>Predojević, Željko. ''O toponimima južne Baranje podno sjeverne strane Banskog brda'', u ''Folia Onomastica Croatica'', 21 (2012), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti, 173-194.</ref>

[[Korisnik:Belirac/Baranjska_građa#Promjena_imena_naselja_u_Baranji|Aleksandar Horvat]] u svom članku (str. 240) iznosi tvrdnju da je ime Branjina izvedeno od imena [[Manastir Brana|Brana]] nekadašnjeg baranjskog pravoslavnog manastira koji se već 1093. spominje u povijesnim izvorima: "Za Kisfalud, [[Milan Đ. Ćosić|Ćosić]] je predložio naziv Branjina, koji je branjinska općina usvojila i prije službene promjene, prema starom samostanu Brana, koji se nalazio u blizini sela."
 
=== Etnik i ktetik ===
Stanovnici Branjine su '''Branjinci''' (jednina: Branjinac; žena: Branjinka), a pridjev, odn. [[ktetik]] je branjinski. Od povijesnog odn. narodskog imena Kišfaluba / Kišvaluba izvedeni su i etnici '''Kišfalupci''' / '''Kišvalupci''' (jednina: Kišfalubac / Kišvalubac; žena: Kišfalupka / Kišvalupka), pridjev: kišfalupski / kišvalupski).

;Napomena
[[Hrvatski enciklopedijski rječnik]] (HER) i [https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search Hrvatski jezični portal] navode da je stanovnik Branjine ''Branjinčanin'', a stanovnica ''Branjinčanka'', dok pridjev glasi '''branjinski'''. Provjera na Googleu (X/2024) pokazuje da takvi etnici imaju knjiški karakter jer postoje samo u tim izvorima, u svim drugim izvorima koriste se oblici '''Branjinac''' i '''Branjinka''', kako se i govori u Branjini i u Baranji.

=== Prezime ===
Etnik '''Kišfalubac''' / '''Kišvalubac''' postao je i prezime. Prema [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Leksik prezimena|"Leksiku prezimena"]] rađenom na osnovu popisa stanovništva iz 1948. godine, u Borovu je bilo šest Kišfalubaca u jednoj porodici te 17 u Branjini u pet porodica. 

Prema web-stranici [https://actacroatica.com/hr/surname/Kišfalubac/ Acta croatica] koja bilježi aktuelno stanje "U Hrvatskoj danas živi svega nekoliko '''Kišfalubaca''' u samo tri domaćinstva. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 20, pa se njihov broj višestruko smanjio. Prisutni su u samo tri hrvatska naselja i to u Belom Manastiru (<5), te u Dardi (<5) i Mecama (<5) u okolici Osijeka."

Po istom izvoru (vidjeti [https://actacroatica.com/hr/surname/Kišvalubac/ ovdje]) "U Hrvatskoj danas živi oko 10 '''Kišvalubaca''' u samo dva domaćinstva. Prisutni su u samo jednom hrvatskom naselju i to u Borovu u okolici Vukovara (10)."

== Stanovništvo ==
=== Tabela ([[2021]]) ===
{| class="wikitable" style="margin: 0.5em auto; text-align: center;"
|-
! colspan="17" | Pregled broja stanovnika po godinama <ref>[https://web.dzs.hr/PXWeb/Table.aspx?layout=tableViewLayout1&px_tableid=Tabela4_14.px&px_path=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske__Stanovni%c5%a1tvo__Naselja&px_language=hr&px_db=Naselja%20i%20stanovni%c5%a1tvo%20Republike%20Hrvatske&rxid=fc9d580f-2229-4982-a72c-cdd3e96307d3 DZS: ''Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.'']</ref><ref>[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup14_3468.html DZS: ''Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.'' - '''Branjina''']</ref><ref>[https://podaci.dzs.hr/media/rqybclnx/popis_2021-stanovnistvo_po_naseljima.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po naseljima.xlsx''] <br> [https://podaci.dzs.hr/media/td3jvrbu/popis_2021-stanovnistvo_po_gradovima_opcinama.xlsx DZS: ''Popis 2021-Stanovništvo po gradovima-opcinama.xlsx'']</ref>
|-
| [[1857]] || [[1869]] || [[1880]] || [[1890]] || [[1900]] || [[1910]] || [[1921]] || [[1931]] || [[1948]] || [[1953]] || [[1961]] || [[1971]] || [[1981]] || [[1991]] || [[2001]] || [[2011]] || [[2021]]
|-
| 1462|| 1425 || 1405 || 1534 || 1450 || 1509 || 1475 || 1379 || 1152 || 1011 || 1015 || 861 || 711 || 633 || 378 || 313 || 223
|}

=== Grafikon (2021) ===
{{Kretanje broja stanovnika
 |naslov  = '''Grafikon kretanje broja stanovnika naselja Branjina od 1857. do 2021.'''<br />
 |dimx    = 
 |dimy    = 
 |stanmax = 1700
 |crta1   = 250
 |crta2   = 100
 |a1      = 1857
 |a2      = 1869
 |a3      = 1880
 |a4      = 1890
 |a5      = 1900
 |a6      = 1910
 |a7      = 1921
 |a8      = 1931
 |a9      = 1948
 |a10     = 1953
 |a11     = 1961
 |a12     = 1971
 |a13     = 1981
 |a14     = 1991
 |a15     = 2001
 |a16     = 2011
 |a17     = 2021
 |p1      = 1462
 |p2      = 1425
 |p3      = 1405
 |p4      = 1534
 |p5      = 1450
 |p6      = 1509
 |p7      = 1475
 |p8      = 1379
 |p9      = 1152
 |p10     = 1011
 |p11     = 1015
 |p12     = 861
 |p13     = 711
 |p14     = 633
 |p15     = 378
 |p16     = 313
 |p17     = 223
 |izvor   = Navedeno u tekstu
 }}

=== Nacionalni sastav ([[1991]]). ===
{{bar box
|float=center
|title=Popis 1991.
|titlebar=#AAF
|width=300px
|bars=
{{Vrsta sa postotkom|[[Hrvati]]      |#4169E1| 289|45.65}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Srbi]]        |#FF0000| 219|34.59}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Jugoslaveni]] |#C71585|  60| 9.47}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Romi]]        |#91A3B0|  14| 2.21}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Mađari]]      |#665D1E|   7| 1.10}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Nijemci]]     |#BDB76B|   2| 0.31}}
{{Vrsta sa postotkom|[[Česi]]        |#B94E48|   1| 0.15}}
{{Vrsta sa postotkom|neopredijeljeni |#C154C1|  10| 1.57}}
{{Vrsta sa postotkom|nepoznato       |#A2A2D0|  31| 4.89}}
|caption='''ukupno''': 633
}}

=== Nacionalni sastav (2011) ===
Prema popisu iz 2011. godine u Branjini je živjelo 313 stanovnika. Stanovništvo je najvećim dijelom hrvatsko (77%) te srpsko (19%) i mađarsko (3%).<ref name="Acta">[https://actacroatica.com/hr/location/branjina/ Acta Croatica: ''Toponim: Branjina''], pristupljeno: 19. X. 2022.</ref>

=== Prezimena stanovnika ===
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine '''20 najčešćih prezimena''' u Branjini bila su:
* Horvatić, Momić, Jambrović, Bogović, Copak, Babić, Hrešć, Banić, Bugarin, Burazer, Janičar, Martić, Novoselec, Paulić, Pilinger, Piskač, Rohtek, Azinić, Beti, Ceglec

a nekad su '''najčešća prezimena''' bila:
* Horvat, Copak, Bošković, Bugarin, Ceglec, Banić, Bati, Kišfalubac, Mihajlović, Mikulek, Ognjenović, Pilinger, Ubavić, Šperjak, Bajić, Bogović, Bošnjak, Burazer, Crnčec, Dukarić <ref name="Acta"/>

== Historija ==

=== Osmanski period ===
Prvi spomen Branjine potječe iz 1214. godine. Do osmanskog perioda, općenito za baranjski prostor, podaci su oskudni, a za osmanskog perioda (1526–1687) Branjina je bila pod upravom [[nahija|nahije]] Branjin Vrh.

=== Vlastelinstvo Belje ===
Poslije osmanskog perioda, princu [[Eugen Savojski|Eugenu Savojskom]], koji se iskazao u borbama protiv Osmanlija na ovim prostorima, u skladu s tadašnjim običajima, godine 1697. austrijski car [[Leopold I, car Svetog rimskog carstva|Leopolda I]], a za posebne zasluge u pobjedi nad Turcima kod Sente, daruje imanje u južnoj Baranji. U sklopu imanja nalazilo se 26 sela površine oko 800&nbsp;km², među njima i Branjina. Za sjedište imanja vlasnik je izabrao selo [[Bilje]], gdje je između 1707. i 1712. sagradio dvorac. Cijelo imanje dobilo je ime Belje po mađarskom izgovoru imena tog sela (''Bellye'').

Nakon smrti Eugena Savojskog, posjed se vratio carskoj kući jer on nije imao nasljednika. Habsburgovci su izmjenjivali svoje vlasništvo nad tim posjedom do posljednjega - Ferdinada Habsburškog 1918. godine.
Raspadom Austro-Ugarske monarhije krajem Prvog svjetskog rata Habsburgovci su izgubili upravu nad vlastelinstvom Belje, a ono odlazi u ruke Kraljevine SHS.

== Gospodarstvo ==
Privrednu osnovu Branjine čine [[ratarstvo]], [[vinogradarstvo]] i [[stočarstvo]] (npr. uzgoj ovaca). Vinogradi se nalaze na sjevernim obroncima Banske kose, južno od Karašice, a njive su sjeverno od Karašice. Branjina je bila ili je još uvijek sjedište nekoliko obrta i društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.).<ref>[https://www.mojatvrtka.net/lokacija/osjecko-baranjska/31303-popovac/31303-branjina/ Mojatvrtka.net: ''Popis poduzeća Branjina'']</ref>

== Društvo i kultura ==
[[Datoteka:Branjina-(20241101)-OS-Popovac-Podrucna-skola-Branjina.jpg|right|thumb|200px|Područna škola u Branjini Osnovne škole Popovac]]
=== Škola ===
;Područna škola
U Branjini postoji četverogodišnja Područna škola (PŠ) za učenike od 1. do 4. razreda na adresi: 31303 Branjina, Davora Kokanovića 4b, u kojoj se nastava izvodi u dva kombinirana razredna odjela. Pripada [http://www.os-popovac.skole.hr/skola Osnovnoj školi (OŠ) Popovac]. Učenici viših razreda nastavu pohađaju u matičkoj školi u Popovcu, do koje putuju autobusom. Najbliže srednje škole nalaze se u Belom Manastiru, do kojih učenici također putuju autobusom.

Opširnije o školi: [[Općina Popovac#Osnovna škola Popovac]].

;Prva školska zgrada u Branjini
Prema podacima Željka Predojevića<ref>[[:hr:Branjina#Obrazovanje|Branjina na hr-Wiki]]</ref>, prva branjinska školska zgrada izgrađena je 1797. godine, a služila je i kao učiteljev stan. Bila je dugačka "6 hvati i 2 stope, a široka 2 hvata i 5 stopa". Prvi branjinski učitelj bio je '''Franjo Sterl''', ujedno i kantor, rođen 1795. godine u selu [[:hr:Nová_Baňa|Újbánya]]. Prije Branjine radio je u Popovcu do 1813. godine, kad prelazi u Podravlje, a 1821. postavljen je za branjinskog učitelja. Godine 1829. prva želja lokalnog župnika bila je "da roditelji marljivo šalju svoju djecu u školu, ne samo za zimskog vremena, već i u ljeto".

=== Crkva ===
[[Datoteka:Branjina-(20241101)-Zupna-crkva-Pohodjenja Blazene-Djevice-Marije.jpg|left|thumb|200px|Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije (2024)]]
[[Datoteka:Branjina-(20200107)-Crkva Svetog Nikole.jpg|right|thumb|200px|Pravoslavna crkva Svetog Nikole (2022)]]

Župna crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije (Pohođenja BDM; slika lijevo) izgrađena je 1858. godine u istoimenoj župi koja je osnovana 1874. (od 1843. bila je kapelanija). Župa pripada [[Baranjski dekanat|Baranjskom dekanatu]] [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|Đakovačko-osječke nadbiskupije]].<ref>[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Feldbauer|Baranjska građa#Feldbauer: ''Branjina'']]</ref> Župom upravlja župni upravitelj iz [[Branjin Vrh|Branjinog Vrha]].

U Branjini postoji i pravoslavna crkva Svetog Nikole (slika desno), a pravoslavni vjernici pripadaju 
Srpskoj pravoslavnoj parohiji popovačkoj. Hramovna slava branjinske crkve je 19. decembar (19. XII) - Sveti Nikola (Nikoljdan), tj. Sveti Nikolaj, Arhiepiskop mirlikijski čudotvorac. U blizini Branjine postoji i kapelica na Studencu, kod koje se održava veliko večernje uoči 28. avgusta (28. VIII), tj. uoči Velike Gospojine.

=== Pošta ===
U Branjini nema poštanskog ureda, a nije ga bilo ni u posljednjoj trećini 20. stoljeća. U 
[[Korisnik:Belirac/Baranjska građa#Tri stoljeća Belja|"Imeniku mesta u Jugoslaviji"]] iz 1973. godine piše da Branjina pripada Općini Beli Manastir s poštom 54303 Popovac. Danas Branjina pripada Općini Popovac, pošta je i dalje u Popovcu, samo je promijenjen poštanski broj Popovca: 31303.

=== Udruge ===
U [https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge Registar udruga Republike Hrvatske] upisano je 6 udruga  sa sjedištem u Branjini (stanje: X/2022):
# Dobrovoljno vatrogasno društvo (DVD) Branjina, osnovano 28. V. 2008. (Davora Kokanovića 2)
# Kulturno-umjetničko društvo (KUD) "Bijeli ljiljani" Branjina, osn. 11. X. 2011. (Davora Kokanovića 12a) <ref>U izvoru: ''Kulturno umjetničko društvo...''</ref>
# Lovačko društvo (L.D.) "Lovac" Branjina, osnovano 31. X. 2015. (Studenac 16)
# Lovačko društvo (LD) "Zec" Branjina, osnovano 4. I. 1998. (Studenac 16)
# Nogometni klub (NK) "Davor" Branjina, osnovan 8. II. 1998. (Antuna i Marije Milak 13)
# Udruga žena "Orhideja" Branjina, osnovana 2. III. 2003. (Davora Kokanovića 16)

=== Manifestacije ===

=== Sport ===
* [[NK Davor Branjina]] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], Baranjska liga, 2008./09.)

== Istaknute osobe (hronološki) ==
[[Datoteka:Branjina-(20220612)-Promocija knjige Selo Branjina od postanka do danas.jpg|right|thumb|200px|Mladen Horvat (sjedi u sredini), promocija knjige "Selo Branjina od postanka do danas" (12. VI. 2022)]]
* [[Nikanor (Popović)]], svjetovno ime Svetozar (Kišfaluba /Branjina/, [[1831]]. - [[Temišvar]], [[1901]]), episkop temišvarski (1891-1901)
* [[Stevan Mihaldžić]] ([[:sr:Чип (Мађарска)|Čip]] kod Budimpešte, [[1861]]. - Branjina, [[1942]]), pravoslavni sveštenik - [[protojerej]], historičar, političar i geograf, dugogodišnji [[paroh]] u Branjini, autor knjige ''"[[Baranja od najstarijih vremena do danas]]"''
* [[Mihajlo Dejanović]] ([[Silaš]], [[1931]]. - [[Klisa]], [[2016]]), učitelj likovne kulture i pisac, kao učitelj radio tri godine u Branjini, autor romana ''"Zvona nad Branjinom"'' (2014)  
* [[Mladen Horvat]] - Mlađo (Branjina, [[1940]]. - [[Beli Manastir]], [[2024]]), viši mašinski tehničar, autor knjige ''"Selo Branjina od postanka do danas"''
* [[Kata Mijatović]] (Branjina, [[1956]]), hrvatska akademska slikarica, slobodna umjetnica

== Ulice ==
[[Datoteka:Branjina-(20241102)-Ulica-vukovarska.jpg|right|thumb|200px|Tabla na derutnoj kući s imenom ulice]]
: ''Karta Hrvatske [https://www.auto-karta-hrvatske.com/branjina/ > Branjina (ulice)]''
Branjina ima 6+2 ulice:
* Branjina planina (južno od Karašice)
* Sajmište (sjeverni rub naselja kod nogometnog igrališta)
* Ulica Alojzija Stepinca (sjever-jug) '''<''' Ulica Petra Drapšina (do 1991)
* Ulica Antuna i Marije Milak (sjeverno od glavne ulice)
* Ulica Davora Kokanovića (glavna) '''<''' Ulica Branka Radičevića (do 1991)
* Ulica Matije Gupca (sjever-jug) '''<''' nije mijenjala ime 1991.
* Vukovarska ulica (južno od glavne ulice) '''<''' Ulica Sokačić (do 1991)
* Zagorska ulica (sjever-jug) '''<''' Ulica Milana Horvata (do 1991)

Prema podacima Mladena Horvata<ref>Horvat, Mladen: ''"Selo Branjina od postanka do danas"''. Beli Manastir, 2022, str. 30 i 32.</ref>, u Branjini su imena ulica mijenjana poslije 1944. i poslije 1991. godine.

== Znamenitosti i zanimljivosti ==
[[Datoteka:Branjina-(20200107)-Pravoslavni krst uz crkvu Svetog Nikole.jpg|right|thumb|200px |Pravoslavni krst uz crkvu Svetog Nikole]]
[[Datoteka:Branjina-(20241101)-Spomenik-iz-Domovinskog-rata.jpg|right|thumb|200px|Spomenik iz Domovinskog rata]]
* Parohijska crkva Svetog Nikolaja (odn. Svetog Nikole), registrirano kulturno dobro (reg. 303)
* Inventar parohijske crkve Sv. Nikolaja, registrirano kulturno dobro (reg. 28)
* Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije, zaštićena preventivno kao kulturno dobro (prev. zaštita 370/11/94)
* Pravoslavni krst uz pravoslavnu crkvu (na slici)
* Antifašistički Spomenik ''palim borcima NOR-a i žrtvi fašističkog terora'' (u parku kod pravoslavne crkve)
* Spomenik "u znak zahvalnosti hrvatskim braniteljima i svim žrtvama Domovinskog rata", koji je podigla Općina Popovac 1. studenova 2010. godine (na slici)

=== Svetište Studenac ===
"U Branjinškome brdu, između današnjih naselja Branjine i Podolja na izlazu u Kaluđersku dolinu podno brda, na prostoru koje će svakoj osobi koja ondje slučajno zađe oduzeti dah svojim prekrasnim prirodnim okruženjem koje odiše blaženim mirom, smjestilo se i pravoslavno svetište Studenac posvećeno Blaženoj Djevici Mariji. Ondje postoji malena crkvica, visoka tek 2 metra, ne zna se godina njezine izgradnje, ali prema izgledu i načinu gradnje nagađa se da je ondje više stotina godina. Svetištem je postalo zbog izvora vode za koju se vjeruje da je ljekovita." <ref>[[:hr:Branjina#Svetište Studenac|Branjina na hr-Wiki]]</ref>

=== Fotogalerija: Kapelica na Studencu ===
{|class="wikitable"
 |-
 |style="background:orange;"| 
<Gallery>
Datoteka:Branjina-Studenac-(20030827)b-Kapelica na Studencu-prednja strana.jpg |Kapelica na Studencu: prednja strana (snimak iz 2003. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20041008)-Kapelica na Studencu-juzna strana.jpg |Kapelica na Studencu: južna strana (snimak iz 2004. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)a-Kapelica na Studencu-prednja strana.jpg |Kapelica na Studencu: prednja strana (snimak iz 2021. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)b-Kapelica na Studencu-juzna strana.jpg |Kapelica na Studencu: južna strana (snimak iz 2021. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)c-Kapelica na Studencu-istocna strana.jpg |Kapelica na Studencu: istočna strana (snimak iz 2021. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20211017)d-svetiste Studenac-izvonik na otvorenom.jpg |Kapelica na Studencu: zvonik i oltar na otvorenom (snimak iz 2021. godine)
Datoteka:Branjina-Studenac-(20030827)a-Svetiste Studenac-veliko vecernje uoci Velike Gospojine-Episkop Lukijan.jpg |Veliko večernje na Studencu uoči Velike Gospojine - episkop Lukijan i baranjski sveštenici
</Gallery>
 |}

[[Datoteka:Branjina-(20220612)-Knjiga Selo Branjina od postanka do danas-prednje korice.jpg|right|thumb|200px|Knjiga "Selo Branjina od postanka do danas" (prednje korice)]]
[[Datoteka:Branjina-(20220612)-Knjiga Selo Branjina od postanka do danas-straznje korice.jpg|right|thumb|200px|Knjiga "Selo Branjina od postanka do danas" (stražnje korice)]]

== Knjige (i ostalo) o Branjini ==
# '''Mihaldžić''', Stevan : ''"Pravoslavna Episkopija u Vesprimu : Manastir Srpski Kovin, Manastir Brana i njegova okolina u prošlosti, selo Branjina : istorijske rasprave : istorijska mapa desne strane Dunava"''. [Bez mesta] : Štamparija Dunavske banovine, 1935. // 54 str., [1] presavijen list s geograf. kartom ; 25 cm // 
# '''Mihaldžić''', Stevan ; Pero Matić : ''"Manastir Brana i selo Branjina u prošlosti : Velika narodna skupština 1918."'' Beli Manastir : Narodni univerzitet "Vuk Karadžić" Beli Manastir, 1994. // 62 str. ; 24 cm ; ćir. // 
# '''Predojević''', Željko, voditelj projekta. ''"[https://web-arhiva.skole.hr/os-popovac/upload/os-popovac/images/static3/1214/attachment/Digitalizacija_lokalne_bastine.pdf Digitalizacija lokalne baštine (Popovac - Branjina - Kneževo)]"''. os-popovac.hr - Popovac, [bez datuma]
# '''Predojević''', Željko. ''"Tko su Kišfalubci? - gonetanje kulturnog identiteta mjesta na primjeru sela Branjine u južnoj Baranji"''. Godišnjak Ogranka Matice hrvatske Beli Manastir. - ISSN 1845-044X. - 10 (2013) ; str. 50-81
# '''Dejanović''', Mihajlo : ''"Zvona nad Branjinom : roman"''. [Klisa] : dr Radomir Dejanović ; SKD Prosvjeta, pododbori Beli Manastir i Bobota, 2014. // 255 str. ; 21 cm ; tiraž 100 // 
# '''Predojević''', Željko: ''"Usmene priče Hrvata iz južne Baranje"''. Beli Manastir : Centar za kulturu Grada ; Matica hrvatska, Ogranak, 2018. // 239 str. : ilustr., graf. prikazi ; 25 cm ; tiraž 500 //
# '''Horvat''', Mladen, strojarski tehničar : ''"Selo Branjina od postanka do danas"''. Beli Manastir : Vijeće srpske nacionalne manjine u Gradu Belom Manastiru, 2022. // 210 str. : ilustr. u bojama ; 24 cm ; tiraž 200 //

{{Commonscat|Branjina}}

== Izvori i vanjske veze ==
{{Reflist}}
* [[Korisnik:Belirac/Baranjska građa|Baranjska građa]]
* [http://oaza-bm.hr/oaza/itemlist/tag/**%20Branjina Mirovna grupa Oaza: ''Svi članci vezani za Branjinu'']

== Šabloni ==
{{Popovac}}
{{Baranjska naselja}}

[[Kategorija:Općina Popovac]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]
[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]