Centralna banka – razlika između verzija
Nema sažetka izmjene |
Nema sažetka izmjene |
||
(Nije prikazano 7 međuverzija 6 korisnika) | |||
Red 1: | Red 1: | ||
'''Centralna banka''' je definisana kao emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku. Historijski centralna banka i svi njeni poslovi su bili pod potpunom kontrolom države,ali u skladu s [[Neoliberalizam|neoliberalnom ideologijom]] pojavila se tendencija davanja ovoj ustanovi sve veće i veće samostalnosti od države. Osnovni uspeh ta ideologija uz punu podršku [[ |
'''Centralna banka''' je definisana kao emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku. Historijski centralna banka i svi njeni poslovi su bili pod potpunom kontrolom države,ali u skladu s [[Neoliberalizam|neoliberalnom ideologijom]] pojavila se tendencija davanja ovoj ustanovi sve veće i veće samostalnosti od države. Osnovni uspeh ta ideologija uz punu podršku [[Svjetska banka|Svetske banke]] i [[Međunarodni monetarni fond|Međunarodnog monetarnog fonda]] će ostvariti krajem 20 veka kada centralne banke u zapadnoj evropi (primjer:u Velikoj Britanije tek 1997. godine) i [[Sjedinjene Američke Države|SADu]] dobivaju samostalnost u odnosu na državni aparat. |
||
Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično. |
Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično. |
||
== Uloga Centralne banke == |
|||
=== Emisija novčanica, novca i kredita === |
|||
Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]. |
Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]. |
||
=== Sprovođenje mera kreditno-monetarne politike === |
|||
Monetarnom politikom obezbeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz opticaja u cilju obezbeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U okviru ostvarivanja mera kreditno-monetarne politike, centralna banka ima nekoliko instrumenata: |
Monetarnom politikom obezbeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz opticaja u cilju obezbeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U okviru ostvarivanja mera kreditno-monetarne politike, centralna banka ima nekoliko instrumenata: |
||
* '''ekontna politika''', koja se sastoji u određivanju visine eskontnih stopa i uslova za odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično); |
* '''ekontna politika''', koja se sastoji u određivanju visine eskontnih stopa i uslova za odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično); |
||
Red 14: | Red 14: | ||
* '''politika aktiviranja i deaktiviranja depozita''', čime se takođe, reguliše nivo novčane mase. Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno korišćenje. Obrnuto, dezaktiviranje depozita znači njihovo povlačenje u smislu uvođenja različitih ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava. |
* '''politika aktiviranja i deaktiviranja depozita''', čime se takođe, reguliše nivo novčane mase. Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno korišćenje. Obrnuto, dezaktiviranje depozita znači njihovo povlačenje u smislu uvođenja različitih ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava. |
||
=== Održavanje spoljne likvidnosti === |
|||
U okviru ove funkcije centralna banka se angažuje na ostvarenju ciljeva devizne politike, kao što su: obezbeđenje međunarodne likvidnosti zemlje, održavanje stabilnosti deviznog kursa, nesmetano obavljanje platnog prometa, održavanje ravnoteže platnog bilansa, otplata dugova, praćenje i kontrola obavljanja poslova sa inostranstvom, i slično. |
U okviru ove funkcije centralna banka se angažuje na ostvarenju ciljeva devizne politike, kao što su: obezbeđenje međunarodne likvidnosti zemlje, održavanje stabilnosti deviznog kursa, nesmetano obavljanje platnog prometa, održavanje ravnoteže platnog bilansa, otplata dugova, praćenje i kontrola obavljanja poslova sa inostranstvom, i slično. |
||
=== Obavljanje određenih poslova na račun države === |
|||
Centralna banka za račun države obavlja različitne kreditne i fiskalne poslove, u kom smislu se zakonom propisuju njena ovlašćenja. |
Centralna banka za račun države obavlja različitne kreditne i fiskalne poslove, u kom smislu se zakonom propisuju njena ovlašćenja. |
||
=== Druge funkcije === |
|||
* kontrola rada [[banke|banaka]] i drugih [[finansijske institucije|finansijskih institucija]]; |
* kontrola rada [[banke|banaka]] i drugih [[finansijske institucije|finansijskih institucija]]; |
||
* pružanje pomoći pri održavanju likvidnosti ostalih učesnika na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]; |
* pružanje pomoći pri održavanju likvidnosti ostalih učesnika na [[finansijska tržišta|finansijskim tržištima]]; |
||
Red 26: | Red 26: | ||
* vođenje tzv. ''zlatne politike'', odnosno vođenje poslova održavanja i kontrole rezervi plemenitih metala, itd. |
* vođenje tzv. ''zlatne politike'', odnosno vođenje poslova održavanja i kontrole rezervi plemenitih metala, itd. |
||
== Povezano == |
|||
* [[ |
* [[Lista centralnih banaka]] |
||
* [[Narodna banka Srbije]] |
* [[Narodna banka Srbije]] |
||
{{Commonscat|Central banks}} |
|||
⚫ | |||
⚫ | |||
[[ar:مصرف مركزي]] |
|||
[[Kategorija:Banke]] |
|||
[[arz:بنك مركزى]] |
|||
[[Kategorija:Država|Banka]] |
|||
[[bg:Централна банка]] |
|||
[[bs:Centralna banka]] |
|||
[[ca:Banc central]] |
|||
[[cs:Centrální banka]] |
|||
[[cy:Banc canolog]] |
|||
[[da:Centralbank]] |
|||
[[de:Zentralbank]] |
|||
[[el:Κεντρική Τράπεζα]] |
|||
[[en:Central bank]] |
|||
[[eo:Centra banko]] |
|||
[[es:Banco central]] |
|||
[[et:Keskpank]] |
|||
[[eu:Banku zentral]] |
|||
[[fa:بانک مرکزی]] |
|||
[[fi:Keskuspankki]] |
|||
[[fr:Banque centrale]] |
|||
[[ga:Banc ceannais]] |
|||
[[he:בנק מרכזי]] |
|||
[[hr:Središnja banka]] |
|||
[[hu:Központi bank]] |
|||
[[hy:Կենտրոնական բանկ]] |
|||
[[id:Bank sentral]] |
|||
[[is:Seðlabanki]] |
|||
[[it:Banca centrale]] |
|||
[[ja:中央銀行]] |
|||
[[km:ធនាគារកណ្ដាល]] |
|||
[[ko:중앙은행]] |
|||
[[la:Argentaria centralis]] |
|||
[[lb:Zentralbank]] |
|||
[[lo:ທະນາຄານກາງ]] |
|||
[[lt:Centrinis bankas]] |
|||
[[mk:Централна банка]] |
|||
[[ms:Bank pusat]] |
|||
[[nl:Centrale bank]] |
|||
[[nn:Sentralbank]] |
|||
[[no:Sentralbank]] |
|||
[[pl:Bank centralny]] |
|||
[[ps:مرکزي بانک]] |
|||
[[pt:Banco central]] |
|||
[[ro:Bancă centrală]] |
|||
[[ru:Центральный банк]] |
|||
[[sah:Киин баан]] |
|||
[[sk:Centrálna banka]] |
|||
[[sl:Centralna banka]] |
|||
[[sq:Banka qendrore]] |
|||
[[sr:Централна банка]] |
|||
[[sv:Centralbank]] |
|||
[[th:ธนาคารกลาง]] |
|||
[[tr:Merkez bankası]] |
|||
[[uk:Центральний банк]] |
|||
[[ur:مرکزی بینک]] |
|||
[[vi:Ngân hàng trung ương]] |
|||
[[zh:中央银行]] |
|||
[[zh-classical:央行]] |
|||
[[zh-yue:中央銀行]] |
Aktualna verzija na datum 10. marta 2015. u 17:40
Centralna banka je definisana kao emisiona ustanova monetarnog sistema, odgovorna za monetarnu politiku. Historijski centralna banka i svi njeni poslovi su bili pod potpunom kontrolom države,ali u skladu s neoliberalnom ideologijom pojavila se tendencija davanja ovoj ustanovi sve veće i veće samostalnosti od države. Osnovni uspeh ta ideologija uz punu podršku Svetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda će ostvariti krajem 20 veka kada centralne banke u zapadnoj evropi (primjer:u Velikoj Britanije tek 1997. godine) i SADu dobivaju samostalnost u odnosu na državni aparat.
Centralna banka može da obezbedi ostvarivanje svojih funkcija uz pomoć instrumenata monetarno-kreditnog regulisanja, u koje spadaju: eskontna stopa, obavezna rezerva, utvrđivanje minimalne rezerve likvidnosti, kupovina i prodaja hartija od vrednosti, učešće u deviznim transakcijama, ograničenje plasmana, i slično.
Centralna banka vrši emisionu funkciju. Ona preko svojih specijalizovanih institucija emituje gotov novac. Centralna banka emituje i primarni novac tako što odobrava kredite poslovnim bankama ili od njih kupuje nedospela potraživanja. Na ovaj način Centralna banka održava potrebnu količinu novca u opticaju i reguliše visinu kamatnih stopa na finansijskim tržištima.
Monetarnom politikom obezbeđuje se optimalan odnos količine novca u opticaju i kvantitativnog karaktera društvenog proizvoda u okviru jedne nacionalne privrede. Ona se svodi na aktivnosti centralne banke koje se odnose na emisiju i povlačenje novca iz opticaja u cilju obezbeđenja adekvatne količine novca u nekoj nacionalnoj privredi. U okviru ostvarivanja mera kreditno-monetarne politike, centralna banka ima nekoliko instrumenata:
- ekontna politika, koja se sastoji u određivanju visine eskontnih stopa i uslova za odobravanje kredita (visina kredita, rok trajanja i slično);
- operacije na otvorenom tržištu, koje se sastoje u kupovini ili prodaji različitih hartija od vrednosti, čime se ostvaruju određeni ciljevi kreditno-monetarne politike. Centralna banka vrši kupovinu hartiju od vrednosti, kada želi da poveća likvidnost banaka i njihov kreditni potencijal. Ovo se dešava u slučaju realizacije kreditno-monetarne politike, kada je cilj da se poveća nivo novčane mase. U slučaju restriktivne kreditno-monetarne politike, centralna banka vrši prodaju hartija od vrednosti, čime smanjuje količinu novca u opticaju i kreditni potencijal poslovnih banaka;
- politika obaveznih rezervi, kojom centralna banka ostvaruje ciljeve kreditno-monetarne politike preko kontrole visine kreditnog potencijala. Ova mera značajna je i za kontrolu bankarskog sistema i održavanje likvidnosti banaka. Suština ove mere sastoji se u utvrđivanju osnovice i stope izdvajanja banaka iz svog depozitnog potencijala u korist obaveznih rezervi kod centralne banke. U slučaju restriktivne kreditno-monetarne politike povećava se stopa obaveznih rezervi, čime se povlači deo novca i smanjuje kreditni potencijal banaka, i
- politika aktiviranja i deaktiviranja depozita, čime se takođe, reguliše nivo novčane mase. Aktiviranje depozita znači ukidanje ograničenja za njihovo slobodno korišćenje. Obrnuto, dezaktiviranje depozita znači njihovo povlačenje u smislu uvođenja različitih ograničenja u korišćenju slobodnih sredstava.
U okviru ove funkcije centralna banka se angažuje na ostvarenju ciljeva devizne politike, kao što su: obezbeđenje međunarodne likvidnosti zemlje, održavanje stabilnosti deviznog kursa, nesmetano obavljanje platnog prometa, održavanje ravnoteže platnog bilansa, otplata dugova, praćenje i kontrola obavljanja poslova sa inostranstvom, i slično.
Centralna banka za račun države obavlja različitne kreditne i fiskalne poslove, u kom smislu se zakonom propisuju njena ovlašćenja.
- kontrola rada banaka i drugih finansijskih institucija;
- pružanje pomoći pri održavanju likvidnosti ostalih učesnika na finansijskim tržištima;
- vođenje politike selektivnog kreditiranja određenih segmenata privredne aktivnosti;
- vođenje tzv. zlatne politike, odnosno vođenje poslova održavanja i kontrole rezervi plemenitih metala, itd.