Prijeđi na sadržaj

Policija

Izvor: Wikipedija
Oficir njemačke Zemaljske policije u Hamburgu s činom Polizeihauptmeister mit Zulage.

Policija (srlat. policia < klat. politia < grč. πολιτεία: građansko pravo; državna uprava; građanstvo), sistem državnih organa upravne vlasti i njima podčinjenih oružanih ljudi, kojima je zadaća izravno održavanje javnoga mira i poretka u državi.

Policija je riječ koja dolazi iz francuskog jezika, i manje direktno iz grčkog politei, što upućuje na vladu ili administraciju; riječ police je skovana u Francuskoj u 18. vijeku. Policija može također biti poznata i kao stražarska služba, po stražarima koji su bili rani vid policijskih službenika. U većini zapadnih pravnih sistema, glavna uloga policije je da obeshrabri i istraži kriminal, sa posebnim naglaskom na kriminal protiv osoba ili vlasništva i odavanja javnog reda, i ako je moguće da uhapsi osumnjičene, zadrži ih u pritvoru i obavijeste odgovarajuće autoritete.

Policije se redovno koriste kao službe kod raznih iznenadnih ozbiljnih situacija, hitnih slučajeva, iznimnih stanja, pomoći u nuždi, intervencija u neočekivanim situacijama koje traže hitnu akciju, uzbune, sinhronizacije medicinskih i vatrogasnih službi, usluga hitnih poziva.

U mnogim zemljama postoje zajednički telefonski brojevi hitnih službi koji dozvoljavaju da policija, vatrogasci i medicinske službe budu objedinjene u hitnim akcijama.

Policija je također odgovorna za izvještavanje o manjim prekršajima, koji tipično imaju za rezultat plaćanje kazne za, na primjer, prekršaje zakona o saobraćaju.

Policijske strukture

[uredi | uredi kod]

Većina policija ima podgrupe čiji je posao istraživanje pojedinih vrsta kriminala. U većini Zapadnih policijskih snaga, možda je najznačajnija podjela između uniformisane policije i "detektiva". Kao što i samo ime kaže, uniformisani policajci nose odgovarajuće uniforme i njihov posao uključuje vidljive operacije i zadatke, kontrolu saobraćaja, prevenciju i aktivni odgovor na činjenje kriminala. Za razliku od detektiva koji nose "poslovnu odjeću" i njihov posao je da na većem profesionalnom nivou istraže kriminal, obično u dužem vremenskom periodu. Također, pojedini detektivi su obučeni u civilnu odjeću, dok su na dužnosti, da izbjegnu sopstveno prepoznavanje kao policijskih službenika.

U pojedinim slučajevima policiji se propisuje "skriveno" djelovanje, kada se ne identifikuju kao policajci, nekada i u dužem periodu, da istraže kriminal, posebno organizovani kriminal, koji se ne može drugačije riješiti. Ovaj tip policijskih zadataka dijeli mnogo zajedničkog sa špijunažom.

Specijalizirani odjeli

[uredi | uredi kod]

postoje u sektorima za rad protiv pojedinačnih vrsta kriminala: saobraćaj, ubistva, prevare; ili zato što su specijalno izvježbani: ronjenje, helikopterske jedinice, deminiranje, i tako dalje.

Postoje specijalno istrenirani odjeli kvazi-vojnih jedinica, opremljenih oružjem manjeg kalibra, za djelovanje u izuzetno nasilnim situacijama; jedinice su opremljene između ostalog: dodatnim arsenalom neubojitih taktičkih alata kao što su gasovi suzavci, šok-bombe, gumeni meci... Sve u cilju da u okviru svog mandata, sa lica mjesta uklone zatečene nedužne osobe od opasnih i nasilnih osoba u opasnoj situaciji, i sve to po mogućnosti uz što manju primjenu sile. Vidi: terorizam

Ove jedinice se ponekad nazivaju SWAT (Special Weapons And Tactics) teams.: timovi za rad sa posebnim oružjima i taktikama.

Najzad, u cilju provedbe zakona, zapadno zakonodavstvo upošljava u okviru policije i policiju za "unutrašnje poslove", kojoj je zadatak da nadgleda i istražuje rad samih policajaca, unutrašnja kontrola. Oni, tipično, ne nose oružje i njihov zadatak je da se bore protiv podmićivanja, ucjena, i drugih oblika interne iskvarenosti.

Povezano

[uredi | uredi kod]