Prijeđi na sadržaj

Rio de Janeiro

Izvor: Wikipedija
Za ostale upotrebe, v. Rio de Janeiro (razvrstavanje).
Rio de Janeiro
Município do Rio de Janeiro
Panorama grada sa brda Corcovado
Panorama grada sa brda Corcovado
Panorama grada sa brda Corcovado
Koordinate: 22°54′S 43°12′W / 22.900°S 43.200°W / -22.900; -43.200
Država  Brazil
Savezna država Rio de Janeiro
Osnovan 1565.[1]
Vlast
 - Prefeito Eduardo Paes
Površina
 - Ukupna 1,200 km²[1]
Visina 31[1]
Stanovništvo (2022.)
 - Urbano područje 6,775,560[2]
 - Područje utjecaja 6,775,561[1]
 - Gustoća područja utjecaja 5,645 stan/km²[1]
Vremenska zona VST (UTC-4:30)
Poštanski broj 20000-000
Pozivni broj 21[1]
Karta
Rio de Janeiro na mapi Brazila
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro
Pozicija grada u Brazilu

Sao Sebastiao de Rio de Janeiro, poznatiji kao Rio de Janeiro (Januarska reka na portugalskom) ili jednostavno Rio, je najveća luka u Brazilu i administrativni centar Saveznoj državi Rio de Janeiro. Sam grad ima 6,775,560 [2] a općina 6,775,561 stanovnika.[1], dok metropolitanski Rio de Janeiro ima 11,760,550 stanovnika[3], i drugi je po veličini grad u Brazilu nakon São Paula.

Geografske karakteristike

[uredi | uredi kod]

Nalazi se na obali Zaljeva Guanabara.,[4][5]

Poslovni centar grada

Ime je dobio po datumu - 1. januar 1502. godine - kada su zaljev otkrili portugalski istraživači. Prvi naseljenici su bili francuski hugenoti koje su godine 1567. protjerali Portugalci. Od godine 1763. bio je glavni grad portugalske kolonije, a potom nezavisne države Brazil sve dok godine 1960. prijestolnica nije premještena u Braziliju.[6]

Krajem 19. početkom 20. vijeka su u okolini grada isušene močvare i sagrađen veliki broj zgrada po modernim urbanističkim principima, zbog čega je Rio de Janeiro postao jedno od najugodnijih mjesta za život u tropskom pojasu. Zbog toga je postao i jedan od prvih gradova koji je dobivao prihod kao popularna turistička atrakcija.

Poznat je po velikom broju kulturnih i historijskih spomenika, ali su od njih mnogo poznatije i popularnije plaže.[7] Spektakularno prirodno okruženje, karnevali, samba i plaže kao što su Copacabana, Ipanema i Leblon su ono po čemu se prepoznaje Rio. Ipak, najpoznatija atrakcija i zaštitni znak grada je sigurno statua Isusa, poznata kao Cristo Redentor na brdu Corcovado. Međutim, tu su i brdo Šećerna Glava sa žičarom koja ide do njegovog vrha, zatim Sambodrom za vrijeme karnevala, kao i stadion Maracanã, jedan od najvećih na svijetu. Rio također posjeduje i dvije najveće šume u urbanom području, Floresta da Pedra Branca i Floresta da Tijuca.

Procjena broja stanovnika u gradu za 2005. godinu je 6.094.183, a u širem krugu grada je procijenjeno da živi između 11 i 12 milijuna stanovnika. Ipak, Rio nije najveći grad u Brazilu, ali je odmah iza São Paula. Ljude iz Rio de Janeira zovu Carioce, a neslužbena himna grada je Cidade Maravilhosa - Čudesan Grad.

Historija

[uredi | uredi kod]
Rio de Janeiro 1919. godine. Fotografiju je snimila Harriet Chalmers Adams.

Zaljev Guanabara, mjesto budućeg grada, prvi put su vidjeli portugalski istraživači u ekspediciji koju je vodio Gaspar de Lemos, 20. januara, 1502. godine, odakle i potiče naziv Rio de Janeiro (Januarska rijeka). Legenda kaže da su moreplovci ovaj zaljev nazvali rijekom zato što su i mislili da je u pitanju rijeka, međutim, to se teško može dogoditi iskusnim moreplovcima. Istina je da se u to vrijeme riječ rijeka koristila za sve veće vodene površine koje ulaze u kopno.

Ferdinand Magellan je 1519. godine, u zaljevu dopunjavao zalihe, a francuski krijumčari su ga koristili za šverc drveta pernambuco. Kada je francuski vitez Nicolas Durand de Villegaignon došao u zaljev sa 600 vojnika i kolonista, osnovao je prvo europsko naselje u ovom dijelu Brazila, pod nazivom Francuski Antarktik (France Antarctique). Kolonisti su uglavnom bili Francuzi i Švicarci.

Službeno, grad je osnovan 1. marta 1565. godine, portugalski vitez, bratić tadašnjeg generalnog guvernera Brazila, Estácio de Sá. Prvobitni naziv grada je bio São Sebastião do Rio de Janeiro (Sveti Sebastijan Januarske Rijeke), u čast portugalskog kralja Sebastiãa I Osnovni razlog osnivanja grada je bilo protjerivanje Francuza iz Brazila. U godinama koje slijede Rio će biti meta gusara, naročito onih čije su zemlje bili protivnici Portugala u ovom dijelu svijeta, Nizozemske i Francuske.

Rio je osnovan na vrhu brda Šećerna Glava. Kasnije je čitav jedan grad izrastao na vrhu ovog brda, oponašajući dotadašnje srednjovjekovne eiropske gradove i njihovu strategiju odbrane. Kako je Šećerna Glava bila centar grada, postala je i centar širenja grada, na jug i zapad.

Krajem 16. vijeka portugalska kruna je više pažnje posvetila brazilskim mjestima na Atlantiku. Mjesta su postala vrlo bitne strateške točke u brodskom prometu južnog Atlantika, između portugalskih kolonija u Africi i Americi, kao i u prometu ka Europi. Portugal gradi tvrđavu u Riju i sklapa saveze sa domorodcima kako bi branili grad od gusara. Uskoro je počeo i industrijski razvoj, u pitanju je bila proizvodnja i prerada šećerne trske, međutim, kako je sjeverni Brazil proizvodio kvalitetniji šećer, ova grana industrije je polako počela odumirati.

Rio de Janeiro, pogled iz helikoptera

Do početka 18. vijekaa je napadan uglavnom od strane francuskih gusara. Poslije 1720. godine, kada su portugalski istraživači u planinama današnjeg Minas Geraisa pronašli zlato i dijamante, Rio je postao mnogo pogodnija luka za izvoz od dotadašnje najveće Brazilske luke Salvadora u Bahiji. 1763 godine, Rio postaje i službeno administrativni centar Portugalske Amerike.

Kada je 1808. godine, portugalska kraljevska porodica, bježeći pred Napoleonom, stigla u Rio de Janeiro, Rio je postao glavni grad čitavog portugalskog carstva, čime je postao jedina europska prijestonica izvan Europe. Mnogi stanovnici Rija su ovom prilikom istjerani iz svojih kuća kako bi plemići iz Portugala imali dovoljno komotan smještaj.

Kada je Pedro I. od Brazila proglasio nezavisnost Brazila, 1822. godine, odlučio je zadržati Rio kao prijestonicu njegovog novog carstva, ali je već tada grad počeo gubiti na značaju kako ekonomskom tako i političkom. Novi grad se uzdizao čak i iznad Rija, bio je to Sao Paulo.

Hotel Copacabana Palace na Copacabana plaži. Jedan od najpoznatijih i najluksuznijih hotela u Riju. Sagrađen je dvadesetih godina dvadesetog stoljeća.

Početkom 20. stoljeća, grad je bio uglavnom ograničen na područje današnjeg historijskog centra (opisano dolje) na samim ustima zaljeva Guanabara. Tada se težište gradskog života polako počinje pomjerati intenzivnije ka jugu i zapadu u današnju Južnu Zonu (Zona Sul), a prekretnica je bilo bušenje tunela koji povezuje kvartove Botafogo i Copacabana. Prirodne ljepote plaže u kombinaciji sa luksuzom i stilom Copacabana Palace hotela, pomogao je Riju da stekne reputaciju grada zabave na plaži, primamljivog za turiste (iako je ova reputacija malo poljuljana u zadnje vrijeme, stvaranjem favela i nasiljem vezanim za trgovinu drogama).

Rio je ostao brazilska prijestonica i nakon 1889. godine, kada je vojska zbacila monarhiju i uspostavila republiku. Ipak, planovi o preseljavanju prijestonice u središnje dijelove zemlje, kako bi bila jednako udaljena od svih brazilskih krajeva, su postojali i u to vrijeme. Napokon je 1955. godine, tadašnji predsjednik Juscelino Kubitschek, odmah po svom izboru na ovo mjesto obećao izgradnju nove brazilske prijestonice. Iako su mnogi držali da je u pitanju politička retorika, Kubitschek je uspio stvoriti novi grad Brasiliju do 1960. godine. Iste godine, 21. aprila, prijestonica je i službeno prebačena iz Rio de Janeira u Brasiliju.

Slijedećih 15 godina, do 1975. godine Rio je bio grad-država (kao što su Hamburg i Bremen u Njemačkoj) pod nazivom Guanabara, po zaljevu koji ga okružuje. 1975. godine, predsjedničkim dekretom poznatim kao A Fusão (fuzija - spajanje), grad je izgubio federalni status i utopio se u državu Rio de Janeiro. I danas Carioce, traže da im se vrati općinska autonomija.

Dijelovi grada

[uredi | uredi kod]
Nekadašnja opera, a danas Gradsko Kazalište, izgrađeno u klasičnom europskom stilu, početkom 20. stoljeća u centru Ria.

Grad je podijeljen na:

  • Povijesni centar (Centro);
  • Južna zona - turistička zona, sa poznatim plažama;
  • Sjeverna zona - industrijska zona;
  • Zapadna zona sa novim distriktom Barra da Tijuca.

Centar

[uredi | uredi kod]

Centro predstavlja povijesni centar grada. Ovdje se nalazi kolonijalna zgrada 'Paço Imperial', koja je služila kao rezidencija portugalskim guvernerima kolonijalnog Brazila. Tu su također mnoge povijesne crkve, uključujući i katedralu Candelária. Gradsko Kazalište i nekoliko muzeja se također nalaze u centru. Centar je i dalje poslovno srce grada. Jedna od poznatih atrakcija grada je i tramvaj Bondinho, koji kruži po centru preko akvadukta Arcos da Lapa (sagrađenog 1750. godine, pretvorenog u most 1896.) i obližnje kvarta Santa Teresa, nazad u centar.

Južna zona

[uredi | uredi kod]
Pogled na Ipanemu sa Corcovadoa.

Južna zona Rio de Janeira se sastoji od nekoliko kvarstova, među kojima su São Conrado, Leblon, Ipanema, Arpoador, Copacabana i Leme, koji čine najpoznatiju obalnu liniju u Riju. Ostali kvartovi u Južnoj zoni su Botafogo, Flamengo, Urca, Lagoa, Gávea, Jardim Botânico i Laranjeiras.

Copacabana je osim plaže poznata i po najspektakularnijem dočeku Nove godine, gdje više od dva milijuna ljudi slavi Novu godinu na pijesku i gleda novogodišnji vatromet. Od 2001. vatromet se ispaljuje iz čamaca radi sigurnosti sudjelovatelja i cijele kvarta.

Plaža Ipanema, u južnoj zoni.

Sjeverno od Lemea, na ulazu u zaljev Guanabara, nalazi se kvart Urca i brdo Šećerna Glava ('Pão de Açúcar'), poznata grba na krajoliku Rija, druga po visini u gradu, odmah iza Pedra da Gávea. Do njenog vrha se može doći žičarom sa plaže Praia Vermelha, sa zaustavljanjem na brdu Urca. Pogled koji se nudi sa ovog vrha se još jedino može vidjeti na vrhu brda Corcovado. Na obližnjem vrhu, Pedra Bonita, se upražnjava zmajarstvo. Zmajevi, let završavaju na plaži Praia do Pepino u kvartu Sao Conrado.

Šuma Tijuca ("Floresta da Tijuca"), koja se nalazi u južnoj zoni Rija, je druga po veličini, šuma u urbanoj sredini. Najveća šuma u urbanoj sredini se takođe nalazi u Riju, i u pitanju je Floresta da Pedra Branca. Film Za sve je kriv Rio iz 1984. godine je snimljen u blizini šume Tijuca, a kuće za iznajmljivanje, koje su i likovi u filmu iznajmili, sa ruba šume pružaju nevjerovatan pogled na poznate plaže.

Sjeverna zona

[uredi | uredi kod]

U sjevernoj zoni Rija se nalazi stadion Maracanã, nekada najveći nogometni stadion, a danas poslije preuređenja može primiti oko 80 000 gledaoca (najveći stadion je Stadion Prvog svibnja u Pjongjangu, Sjeverna Koreja). Kapacitet stadiona je smanjen zbog sigurnosnih pravila. Poslije renoviranja Maracanã će moći primiti 120 000 gledaoca. Otvaranje i zatvaranje Panameričkih igara 2007. će biti održano na ovom stadionu.

Osim Maracane, u sjevernoj zoni Rija se nalaze i druge turističke i povijesne atrakcije, kao što je Manguinhos - biomedicinski institut u obliku mavarskog dvorca, objekt Quinta da Boa Vista i stara imperijalna palaća Paso u kojoj se sada nalazi Brazilski Nacionalni Muzej.

U sjevernoj zoni se nalazi i međunarodni aerodrom Antônio Carlos Jobim (koji je dobio ime po poznatom brazilskom glazbeniku), kao i glavni studentski kampus Federalnog Sveučilišta Rio de Janeiro, na otoku Fundão. Osim otoka Fundão, i otok Governador se nalazi u sjevernoj zoni.

Zapadna zona

[uredi | uredi kod]

Zapadna zona je najudaljeniji od centra grada. Uključuje kvartove Barra da Tijuca, Jacarepaguá, Recreio dos Bandeirantes, Vargem Grande, Campo Grande, Santa Cruz i Bangu. kvartovi u ovoj zoni najbolje otkrivaju međusobne socijalne razlike klasa građana u Brazulu. U ovoj se regiji nalaze i industrijske zone, ali i nekoliko manjih područja koja su i dalje okrenute poljoprivredi.

Zapadno od starih kvartova ove zone je Barra da Tijuca, koja je trenutno dio koji se najviše gradi, zbog činjenice da su troškovi zemlje i gradnje najniži u čitavom Riju, a nije zanemarljiva ni činjenica da je kvart na obali. Ovo privlači ne samo srednju, nego i višu klasu koja za sobom povlači i luksuz, shopping centre i jednu dozu ležernosti. Urbanistički planovi za ovo područje su rađenie u kasnim šestdesetim godinama dvadesetog stoljeća, miješajući predgrađa u SAD (kuće sa dvorištem) i nebodere. Plaže Bara da Tijuce postaju sve popularnije, a u tom kvartu će biti i sportsko selo za pan-američke igre 2007. Sve ovo predstavlja Baru u budućnosti, kao poseban grad.

Osim Bare i Jacarepaguá i Campo Grande, također doživljavaju preporod i značajan gospodarski rast.

Panorama Rija sa Corcovadoa

Klima

[uredi | uredi kod]

Rio ima tipičnu tropsku klimu sa visokim temperaturama i vlažnošću tokom čitave godine. Ljetne vrućine dostižu i preko 40 °C. Ipak, veliki broj vodenih površina i blizina brda i planina čine ljeto u Riju podnošljivim. Padaline su česte, naročito u ljetnjim mjesecima, kada su moguće i oluje, ali ne i tropski cikloni.

  siječanj veljača ožujak travanj svibanj lipanj srpanj kolovoz rujan listopad studeni prosinac godišnje
maksimalna temperatura u °C/°F 33/91 33/93 32/90 31/87 28/82 27/81 27/81 28/82 27/81 29/84 31/87 32/89 30/86
minimalna temperatura u °C/°F 23/74 24/75 23/74 22/71 19/67 18/65 18/64 18/65 19/66 20/68 22/71 22/72 21/69

padaline

135/5.3 124/4.9 134/5.3 109/4.3 78/3.1 52/2.1 45/1.8 46/1.8 62/2.4 82/3.2 100/4.0 137/5.4 1104/43.5


Administrativne regije Rio de Janeira

[uredi | uredi kod]
Zona Central
[uredi | uredi kod]
  • Centro
  • Praça da Bandeira
  • Rio Comprido
  • Praça Mauá
  • Gamboa
  • Santo Cristo
  • Santa Teresa
  • Praça Quinze
  • Estácio
  • Catumbi
  • Saúde
  • Cidade Nova
Zona Sul
[uredi | uredi kod]
  • Botafogo
  • Copacabana
  • Lagoa
  • Rocinha
  • Flamengo
  • Glória
  • Catete
  • São Conrado
  • Humaitá
  • Jardim Botânico
  • Gávea
  • Ipanema
  • Leblon
  • Joá
  • Urca

Zona Norte

[uredi | uredi kod]
  • VIII Tijuca
  • IX Vila Isabel
  • X Engenho de Dentro

Zona da Leopoldina

[uredi | uredi kod]
  • Ramos
  • Penha
  • Bonsucesso
  • Olaria
  • Manguinhos
  • Brás de Pina
  • Vila da Penha
  • Higienopólis
  • Vila Kosmos
  • Engenho da Rainha
  • Complexo do Alemão
  • Complexo da Maré
  • Inhaúma
  • Del Castilho
  • Maria da Graça
  • Ilha do Governador (otok Governador)
  • Vicente de Carvalho
  • Vila Kosmos
  • Vista Alegre

Central

[uredi | uredi kod]
  • XIV Irajá
  • XV Madureira
  • XXII Anchieta
  • XXV Pavuna
  • XXXI Vigário Geral

Barra

[uredi | uredi kod]
  • XVI Jacarepaguá
  • XXIV Barra da Tijuca
  • XXXIV Cidade de Deus (CDD) (Božji grad)

Bangu

[uredi | uredi kod]
  • XVII Bangu
  • XXXIII Realengo

Campo Grande

[uredi | uredi kod]
  • XVIII Campo Grande
  • XIX Santa Cruz
  • XXVI Guaratiba
  • XXVI Quintino

Socijalno stanje

[uredi | uredi kod]
favela Rocinha u Rio de Janeiru

Rio je tipičan brazilski grad u pogledu velikih razlika između bogatih i siromašnih. Iako je u pitanju jedan od najvećih svjetskih gradova, značajan postotak populacije (oko 15%) živi u siromaštvu. Siromaštvo je najizraženije u neformalnim naseobinama, koje se ovdje nazivaju favelama, koje se najčešće nalaze na strminama na kojima nije ni moguće graditi neke trajnije i čvršće građevine, i gdje su i nesreće poput teških poplava u kišnom razdoblju najčešće. U favelama su najviše stope kriminala, zbog droga, borbi bandi i dugih kriminalnih oblika, najčešće prouzrokovanih siromaštvom.

Ono što je neobično za favele u Riju je njihova blizina bogatim kvartovima. Tako su bogati kvartovi poput Ipaneme i Copacabane, stiješnjene između plaža i brda, a na padinama ovih brda se nalaze siromašne favele.

Sport

[uredi | uredi kod]
Stadion Maracana sa brda Corcovado

.

Rio de Janeiro će biti domaćin pan-američkih igara 2007. godine. Finale Svjetskog prvenstva u odbojci na pijesku se održava u Rio de Janeiru. U čkvartu Jacarepaguá se održavala Velika Nagrada Brazila u Formuli 1 od 1978. do 1990. godine. Prvenstvo u surfanju se održavlao na plažama Rija 17 godina za redom, od 1985. do 2001. godine.

Pored samog hrama nogometa, stadiona Maracanã, se gradi novi stadion, kapaciteta 45 000 gledaoca. Stadion će nositi ime bivšeg predsjednika FIFA-e i građanina Rija, Joãa Avelanga. U sklopu kandidature za ljetnje Olimpijske igre 2012. godine, na Copacabani su izgrađena borilišta za triatlon, odbojku na pijesku i jahting.

Nogomet

[uredi | uredi kod]

Ipak, najpopularniji sport u Riju je nogomet. U Riju se nalaze neki od najvećih brazilskih nogometnih klubova:

Vrlo je popularan i nogomet na plaži.

Televizijske postaje u Riju

[uredi | uredi kod]

Poznati stanovnici

[uredi | uredi kod]

Gradovi partneri

[uredi | uredi kod]

Galerija slika

[uredi | uredi kod]

Reference

[uredi | uredi kod]
  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 „Rio de Janeiro Municipality in Rio de Janeiro” (engleski). City Population. Pristupljeno 23.12.2023. 
  2. 2,0 2,1 „Rio de Janeiro in Rio de Janeiro” (engleski). City Population. Pristupljeno 23.12.2023. 
  3. „Rio de Janeiro Urban Agglomeration in Brazil” (engleski). City Population. Pristupljeno 23.12.2023. 
  4. „Rio de Janeiro Travel Guide”. Arhivirano iz originala na datum 2014-04-10. Pristupljeno 2015-04-24. 
  5. „Rio de Janeiro: Carioca Landscapes between the Mountain and the Sea”. UNESCO. 1 July 2012. Pristupljeno 1 July 2012. 
  6. „History of Rio”. Paralumun.com. Pristupljeno 17 April 2010. 
  7. "Rio de Janeiro's Beach Culture" Tayfun King, Fast Track, BBC World News (11 September 2009)

Vanjske veze

[uredi | uredi kod]
Obrazovanje
Fotografije
Turizam