Našinski
srpskohrvatske standardne varijante, dijalekti i govori |
---|
policentrični srpskohrvatski standardni jezik usporedba srpskohrvatskih standardnih varijanti srpska varijanta · hrvatska varijanta · bosanska varijanta · crnogorska varijanta štokavski (ekavski · ijekavski · ikavski) kajkavski (ekavski · ikavski) čakavski (ikavski · ekavski · ijekavski) torlački (ekavski · našinski) užički · romanosrpski · bunjevački gradišćanskohrvatski · moliškoslavenski slavenosrpski |
Našinski (što u literaturi znači „naš jezik“) ili goranski naziv je torlačkog govora[1] Goranaca, pripadnika etničke grupe goranske oblasti na tromeđi između Kosova, Severne Makedonije i Albanije.
Dijalekt se govori širom goranske oblasti. Koristi se u 19 kosovskih, 11 albanskih i u 4 makedonska sela. Na Kosovu i u Severnoj Makedoniji goranski se piše srpskim ili makedonskim ćiriličnim ili latiničnim pismom, dok u Albaniji se koristi albansko latinično pismo. U jugoslovenskim popisima iz 1991. godine 54% stanovništva koji sebe smatraju etničkim Gorancima je reklo da govori goranskim jezikom u odnosu na ostatak stanovnika Gore koji su svoj jezik opisali kao srpski.[2]
Goranski dijalekt je sličan sa susednim prizrensko–južnomoravskim dijalektom koji su na severoistočnoj strani, koji podrazumeva srpsko–torlačku govornu vrstu koji se govori na južnoj polovini Kosova i na jugoistoku Srbije, kao i sa dijalektima na najsevernijim delovima Makedonije. U kontekstu makedonske dijalektologije, goranski je opisan kao da ima bliske veze sa donjo pologskim dijalektom koji se govori u pologskoj i tetovskoj oblasti,[3] koje se nalaze na drugoj strani goranske oblasti na Šar planini.
Goranski je isto klasifikovan kao vrsta bugarskog dijalekta[4] od strane nekih inostranih antopologa.[5] U 2007. godini Bugarska akademija nauka je sponzorisala i odštampala prvi našinsko–albanski rečnik (sa 43.000 reči i fraza) goranskog istraživača Nazifa Dokle koji smatra da je goranski vrsta bugarskog dijalekta.[6]
Na drugoj strani, bivši jugoslovenski lingvisti Vidoeski , Brozović i Ivić klasifikuju slovenski dijalekt goranske oblasti kao makedonski jezik.[7] Prema nekim izvorima 2003. godine kosovska je vlada pripremila makedonski jezik i gramatičke knjige da se predaje u goranskim školama.[nedostaje referenca]
Goranski dijalekt se deli na standardni srpski, najseverniji dijalekt makedonskog jezika i zapadni dijalekt bugarskog jezika na osnovu vokalizacije ranijih slogova /l/ i reči kao što je vuk (na makedonskom volk, na bugarskom vălk). Sa srpskohrvatskim jezikom goranski isto deli refleks /tj/dj/ kao / tɕ /, za razliku od makedonskog /c/ kao / ќ /.[8] Sa najzapadnijim dijalektom makedonskog jezika, kao i sa većinom dijalekata bugarskog jezika, goranski deli reflekse „velikog Yus“ / ɔ̃ / kao /ə/ (ӑ) u reči kao što je păt (na makedonskom pat, na srpskom put). Goranski sa standardnim makedonskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika deli reflekse /ĭ, ŭ/ kao /e, o/ u reči kao što je den i son. Sa standardnim makedonskim, standardnim srpskim i pojedinim dijalektima bugarskog jezika goranski deli zadržavanje slogova /r/ u reči kao što je krv.[7]
- Ja som od Košarišt.
- Srećen rodni den!
- Ja zborim Našinski jezik.
Ove pesme su otpevane tipičnim goranskim dijalektom (prva je iz Šištaveca):
|
|
|
- Projekat Rastko - Gora Arhivirano 2006-06-16 na Wayback Machine-u
- Naša Gora Arhivirano 2018-12-25 na Wayback Machine-u
- ↑ Comrie, Bernard; G. Corbett, Greville, ur. (2002). „6. Macedonian”. The Slavonic Languages.. London: Taylor & Francis. str. 383. ISBN 1136861378.
- ↑ Radivoje Mladenović. „Горански говор (Goranski govor)”. Arhivirano iz originala na datum 2014-02-22.
- ↑ Blaže Koneski (1983). A Historical Phonology of the Macedonian Language. ISBN 3533031209.
- ↑ Mladenov, Stefan (1993). Пътешествие из Македония и Поморавия, в: Научна експедиция в Македония и Поморавието 1916 [Putovanje po Makedoniji i Pomoravlju, u: Znanstvena ekspedicija u Makedoniji i Pomoravlju 1916]. Sofija. str. 184. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-11. Pristupljeno 2022-03-20. »Асенова, Петя. Архаизми и балканизми в един изолиран български говор (Кукъска Гора, Албания), Балканистични четения, посветени на десетата годишнина на специалност "Балканистика" в СУ "Св. Климент Охридски", ФСлФ, София, 17-19 май 2004 (Arhaizmi i balkanizmi na izoliranom bugarskom dijalektu (Kukaska Gora, Albanija), Balkanska čitanja posvećena desetoj godišnjici studija balkanistike na Sofijskom univerzitetu "Sv. Kliment Ohridski", FSlF, Sofija, 17.–19. maja 2004.)«
- ↑ Vickers, Miranda; Pettifer, James (1997). Albania: from anarchy to a Balkan identity. C. Hurst & Co. Publishers. str. 205. ISBN 1-85065-279-1.
- ↑ Dokle, Nazif (2007). Reçnik Goransko (Nashinski) - Albanski. Sofija: Bugarska akademija nauka, "Prof. Marin Drinov". str. 5, 11, 19. ISBN 9543222002.
- ↑ 7,0 7,1 Friedman, Victor. „Macedonian”. str. 4 (fusnota), 7.
- ↑ Vidoeski, Božidar (1999). Dijalektite na Makedonskiot jazik. MANU. ISBN 0893573159.