Južnoslavenski jezici

Južnoslovenski/južnoslavenski
Geografska; distribucija:	Jugoistočna Evropa -
Genetska; klasifikacija:	Indoevropski; Balto-slavenski; Slavenski; Južnoslovenski/južnoslavenski
Podjele:	Istočni južnoslavenski: (bugarski, makedonski). Zapadni južnoslavenski: (slovenski, srpskohrvatski).
ISO 639-5:	zls
	Južnoslavenski jezici Ostali slavenski jezici

Južnoslovenski jezici su jedna od tri grane slavenskih jezika (uz zapadnoslavenske i istočnoslavenske) koja je geografski razdvojena od govornika ostalih slavenskih jezika pojasom gdje se govori njemački, mađarski i rumunjski jezik. Južnoslavenskim jezicima govori preko 30 miliona ljudi u Jugoistočnoj Evropi. Sami južnoslavenski jezici se dijele na istočnu i zapadnu grupu.

Klasifikacija

Južnoslavenski standardni jezici

Istočna grupa
- Bugarski jezik
- Makedonski jezik
Zapadna grupa
- Slovenski jezik
- Srpskohrvatski jezik

S obzirom na diskusije u vezi klasifikacije južnoslavenskih jezika potrebno je skrenuti pažnju na to da se slovenski, bugarski i makedonski temelje na različitim dijalektima i zato se u njihovom slučaju radi o tri zasebna standardna jezika.^[1] Nasuprot njima, standardni jezik Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore temelji se na istom dijalektu (štokavskom),^[2] pa se zato ne radi o četiri standardna jezika nego o četiri varijante^[3] jednog policentričnog srpskohrvstskog standardnog jezika.^[4] Kriterij za klasifikaciju u varijante istog policentričnog standardnog jezika je od samih početaka teorije policentričnosti zajednička dijalektalna osnovica.^[5]

Osamostaljenji dijalekti

bugarski: banatskobugarski dijalekt
srpskohrvatski: moliškoslavenski govor, gradišćanskohrvatski govor
slovenski: prekmurski jezik, rezijanski jezik

Leksička usporedba

Brojevi u različitim južnoslavenskim jezicima:

broj	zapadni		istočni			prajužno- slavenski
broj	srpskohrvatski	slovenski	bugarski	makedonski	crkveno- slavenski	prajužno- slavenski
1	jedan ˈjedan	ena ˈena	edin eˈdin	eden ˈeden	jedinŭ	*jedinŭ
2	dva dvaː	dva dˈvaː	dva dva	dva dva	diva	*dŭva
3	tři triː	tri tˈrìː	tri tri	tri tri	trije	*trĭje
4	četiri ˈʧetri	štiri ʃˈtíːri	četiri ˈʧetiri	četiri ˈʧetiri	četyre	*četɨre
5	pet peːt	pet ˈpèːt	pet pet	pet pet	pętĭ	*pętĭ
6	šest ʃeːst	šest ʃèːst	šest ʃest	šest ʃest	šestĭ	*šestĭ
7	sedam ˈsedam	sedem ˈséːdəm	sedem ˈsedem	sedum ˈsedum	sedmĭ	*sedmĭ
8	osam ˈosam	osem ˈóːsəm	osem ˈosem	osum ˈosum	osmĭ	*osmĭ
9	devet ˈdevet	devet dɛˈvèːt	devet ˈdevet	devet ˈdevet	devętĭ	*devętĭ
10	deset ˈdeset	deset dɛˈsèːt	deset ˈdeset	deset ˈdeset	desętĭ	*desętĭ

Povezano

Izvori

↑ Friedman, Victor (2003). „Language in Macedonia as an Identity Construction Site” [Jezik u Makedoniji s gledišta konstrukcije identiteta]. u: Brian, D. Joseph, ur. (engleski). When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence. Columbus: Ohio State University Press. str. 261–262. OCLC 50123480.
↑ Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 265. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL 15295665W. (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.
↑ Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 77–90. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL 15270636W. SSRN 3467646. CROSBI 475567. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 21.8.2016. (CROLIB). (COBISS-Sr).
↑ Bunčić, Daniel (2008). „Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards” [(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda]. u: Kempgen, Sebastian, ur. (njemački). Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008. Welt der Slaven. München: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822.
↑ Kloss, Heinz (1976). „Abstandsprachen und Ausbausprachen” [Abstand-jezik i Ausbau-jezik]. u: Göschel, Joachim; Nail, Norbert; van der Els, Gaston, ur. (njemački). Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung. Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16. Wiesbaden: F. Steiner. str. 310, 312. ISBN 3-515-02305-4. OCLC 2598722.

Eksterni linkovi

[1] Friedman, Victor (2003). „Language in Macedonia as an Identity Construction Site” [Jezik u Makedoniji s gledišta konstrukcije identiteta]. u: Brian, D. Joseph, ur. (engleski). When Languages Collide: Perspectives on Language Conflict, Language Competition, and Language Coexistence. Columbus: Ohio State University Press. str. 261–262. OCLC 50123480.

[2] Gröschel, Bernhard (2009) (njemački). Das Serbokroatische zwischen Linguistik und Politik [Srpskohrvatski jezik između lingvistike i politike]. Lincom Studies in Slavic Linguistics ; vol 34. München: Lincom Europa. str. 265. ISBN 978-3-929075-79-3. LCCN 2009473660. OCLC 428012015. OL 15295665W. (COBISS-Sr). (COBISS-Sl). Inhaltsverzeichnis.

[3] Kordić, Snježana (2010). Jezik i nacionalizam. Rotulus Universitas. Zagreb: Durieux. str. 77–90. ISBN 978-953-188-311-5. LCCN 2011520778. OCLC 729837512. OL 15270636W. SSRN 3467646. CROSBI 475567. Arhivirano iz originala na datum 2012-07-08. Pristupljeno 21.8.2016. (CROLIB). (COBISS-Sr).

[4] Bunčić, Daniel (2008). „Die (Re-)Nationalisierung der serbokroatischen Standards” [(Re)nacionaliziranje srpskohrvatskog standarda]. u: Kempgen, Sebastian, ur. (njemački). Deutsche Beiträge zum 14. Internationalen Slavistenkongress, Ohrid, 2008. Welt der Slaven. München: Otto Sagner. str. 93. OCLC 238795822.

[5] Kloss, Heinz (1976). „Abstandsprachen und Ausbausprachen” [Abstand-jezik i Ausbau-jezik]. u: Göschel, Joachim; Nail, Norbert; van der Els, Gaston, ur. (njemački). Zur Theorie des Dialekts: Aufsätze aus 100 Jahren Forschung. Zeitschrift fur Dialektologie and Linguistik, Beihefte, n.F., Heft 16. Wiesbaden: F. Steiner. str. 310, 312. ISBN 3-515-02305-4. OCLC 2598722.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

p r u Slavenski jezici
Praslavenski jezik
Istočnoslavenski	beloruski istočnorusinski ruski starobeloruski † staronovgorodski dijalekt † staroruski † ukrajinski
Zapadnoslavenski	češki kašupski knaanski † lužičkosrpski (gornjolužičkosrpski · donjolužičkosrpski) polapski † poljski pomoranski † slovački slovinski † šleski zapadnorusinski
Južnoslavenski	bugarski crkvenoslavenski makedonski slovenski srpskohrvatski (bosanski / crnogorski / hrvatski / srpski) staroslavenski †
Mikrojezici i dijalekti	banatskobugarski bunjevački čakavski gradišćanskohrvatski kajkavski moliškoslavenski prekmurski rezijanski slavenosrpski † slavenski (Grčka) torlački
Umjetni jezici	Jazičije † međuslavenski russenorsk † Slovio
^†izumrli jezici