Lista careva Bizanta

Ovo je spisak careva Istočnog rimskog carstva koje se u modernoj istoriografiji naziva Vizantijsko carstvo ili jednostavno Vizantija. Ova lista ne obuhvata brojne savladare koji nikada nisu postali samostalni vladari ili pak nisu stekli položaj starijih vladara unutar carskog kolegijuma.

Svi carevi pre Iraklija (610.-641.) zvanično su nosili titulu avgusta, mada su i druge titule poput titule gospodara (dominus) povremeno korišćene. U zvaničnim dokumentima carevom imenu je prethodio naziv Imperator Caesar Flavius, a nakon imena išla bi i titula Augustus. Od Iraklija zvanična titula postaje vasilevs (grčki: Βασιλεύς), što je u antička vremena bila generalna oznaka za vladara ili kralja (npr. kralja Persijanaca). Vasilevs je tako postao termin koji je označavao rimskog (vizantijskog) cara, dok su vladari drugih naroda tj "kraljevi" označavani titulom regas (grčki Ρήγας od latinskog rex) ili prosto arhont (Άρχων) tj "vladar" (npr. srpski vladari prednemanjićkog perioda). Vizantijski carevi su neretko svojoj vladarskoj tituli dodavali i druge počasne nazive koji su trebali da podvuku njihovu jedinstvenu ulogu prvih među zemaljskim vladarima i jedinim carevima Hrišćanskog sveta. Takve su titule samodržac tj autokrator (Αυτοκράτωρ) ili vladar vaseljene tj kosmokrator (Κοσμοκράτωρ). Kao što je dobro poznato, Vizantija je moderan termin koji je ušao u upotrebu tokom 16. veka. Sami Vizantijci su se zvali Romeji, a njihov vladar je nosio tituli rimskog cara (vasilevsa Romeja). Međutim, tokom 15. veka carevi se ponekad nazivaju i "helenskim carevima".

Vladari Konstantinove dinastije

Konstantin I Veliki (Constantinus Pius Felix Invictus Augustus Pontifex Maximus Pater Patriae Proconsul) (AD 272 - 337, vladao 306 - 337) – sin Konstancija I Hlora; prvi hrišćanski car i osnivač Konstantinopolja, naložio da se Carstvo podeli među njegovim sinovima; proglašen za sveca od strane pravoslavne crkve;
Konstancije II (Flavius Iulius Constantius) (317 - 361, vladao 337 - 361) – sin Konstantina I;
Julijan Otpadnik (Flavius Claudius Iulianus) (331 - 363, vladao 361 - 363) – sinovac Konstantina I, brat od strica i zet Konstancija II, neuspešno pokušao da obnovi drevne paganske kultove;

Nedinastički vladari

Jovijan (Iovianus) (332 - 364, vladao 363 - 364) – carski gardista, obnovio primat hrišćanstva u Carstvu;

Valentinijanova i Teodosijeva dinastija

Valentinijan I (Valentinianus) (321 - 375, vladao 364) – vojnik, podelio Carstvo preuzevši zapadni deo (kojim je vladao do 375)
Valens (Iulius Valens) (328 - 378, vladao 364 - 378) – brat Valentinijana I; upravljao istočnim delom Carstva
Gracijan (Gratianus)(359 - 383, vladao 378 - 379) – sin Valentinijana I; 379 poverio istočni deo Carstva Teodosiju I, vladao zapadnim delom do 383
Teodosije I Veliki (346 - 395, vladao 379 - 395) – vojnik; oženio se ćerkom Valentijana I Galom
Arkadije (Arcadius) (377 - 408, vladao 395 - 408) – sin Teodosija I
Teodosije II Mlađi (401 - 450, vladao 408 - 450) – Arkadijev sin. Vlast kontrolia njegova sestra Pulherija (399 – 453, koja je potom proglašena za sveticu
Markijan (Marcianus) (392 - 457, vladao 450 - 457) – vojnik; oženio se Pulherijom nakon smrti Teodosija II, pravoslavna crkva ga je proglasila za sveca;

Lavova dinastija (457 - 518)

Lav I Tračanin (Valerius Leo) (401-474, vladao 457 - 474) – vojnik
Lav II (467 - 474, vladao 474) – unuk Lava I i sin Zenona Isavrijanca
Zenon Isavrijanac (425 - 491, vladao 474 - 475) – zet Lava I; pravo ime Tarasikodisa, Isavrijanac
međuvlada uzurpatora Vasiliska 475. - 476, šuraka Lava I;
Zenon Isavrijanac (vladao 476 - 491) – (druga vlada)
Anastasije I (430 - 518, vladao 491 - 518) – dvorski velikodostojnik (silentarije); zet Lava I, izabran na predlog Zenonove udovice Arijadne;

Justinijanova dinastija (518 - 602)

Justin I (Iustinius)(450 - 527, vladao 518 - 527) – zapovednik garde;
Justinijan I (Petrus Sabbatius Iustinianus)(482 - 565, vladao 527 - 565) – sestrić i usvojeni sin Justina I; pravoslavna crkva ga je kasnije kanonizovala, veliko graditelj (npr. saborna crkva Aja Sofija u Carigradu), kodifikator rimskog prava i osvajač ("obnova" rimske vlasti na Zapadu: Italija, Afrika, deo Španije...);
Justin II (Iustinius Iunior) (520 - 578, vladao 565 - 578) – sestrić Justinijana I;
Tiberije II Konstantin (Tiberius Constantinus) (540 - 582, vladao 574, 578 - 582) – zapovednik garde; usvojenik Justina II
Mavrikije (Mauricius Tiberius) (539 - 602, vladao 582 - 602) – zet Tiberija II;

Nedinastički vladari

Foka ( ? - 610, vladao 602 - 610) – niži oficir vojske na Balkanu; zbacivanjem Mavrikija izazvao rat sa persijskim kraljem Hozrojem II;

Iraklijeva dinastija (610 - 711)

Iraklije (Ηράκλειος) (575 - 641, vladao 610 - 641. godine), sin jermenskog egzarha Afrike, potpuno porazio Hozroja II u poslednjem sasanidsko-vizantijskom ratu, izgubio sve azijske provincije van Male Azije pred naletom muslimanskih Arapa, posle 626. god naselio Srbe na Balkan;
Konstantin III Iraklije (Κωνσταντίνος Γ' Ηράκλειος) (612 - 641, vladao 641) – Iraklijev sin iz prvog braka; savladar sa Iraklonom; umro od tuberkuloze
Iraklona Konstantin (Iraklije II) (Ηρακλεωνάς) (626 - 641?, vladao 641) – Iraklijev sin iz drugog braka; osakaćen i zbačen;
Konstans II Pogonat (Bradati) (Κώνστας Β' Ηράκλειος) (630 - 668, vladao 641 - 668) – sin Konstantina III;
Konstantin IV (Κωνσταντίνος Δ' ο Πωγώνατος ) (649 - 685, vladao 668 - 685) – sin Konstansa II
Justinijan II Rinotmet (Ιουστινιανός Β' ο Ρινότμητος) (668 - 711, vladao 685 - 695) – sin Konstantina IV; zbačen,mučen(nos mu je otsečen) i proteran, ipak, kasnije ženi hazarsku princezu i ponovo se vraća na presto, od kada se prestaje sa praksom sečenja nosa.

Nedinastički vladari

Leontije (Λεόντιος) (vladao 695 - 698) – Vizantijski strateg; mučen, zbačen, utamničen i na kraju pogubljen
Tiberije III (Τιβέριος Γ' ο Αψίμαρος) (vladao 698 - 705) – germanskog porekla; zbačen i pogubljen

Iraklijeva dinastija (ponovo) (705 - 711)

Justinijan II Rinotmet (vladao 705 - 711) – (druga vlada); zbačen i pogubljen

Nedinastički vladari

Filipik Vardan (Φιλιππικός Βαρδάνης) (vladao 711 - 713) – jermenski vojnik; zbačen i oslepljen
Anastasije II (Αναστάσιος Β') ( ? - 721, vladao 713 - 715) – pravo ime Artemije; Filipikov protoasekrit; zbačen i zamonašen, pobunio se i bio pogubljen
Teodosije III (Θεοδόσιος Γ' ο Αδραμμυττηνός) (vladao 715 - 717) – skupljač poreza u temi Opsikija; napustio presto i zamonašio se

Sirijska dinastija (717 - 802)

Lav III Isavrijanac (Λέων Γ' ο Ίσαυρος) (675 - 741, vladao 717 - 741) – Vizantijski strateg
Konstantin V Kopronim (Κωνσταντίνος Ε' ο Κοπρώνυμος ή Καβαλίνος) (718 - 745, vladao 741) – sin Lava III;
Artavazd Ikonoljub (Αρτάβασδος ο Εικονόφιλος) (vladao 741 - 743) – dvoranin i zet Lava III
Konstantin V Kopronim (vladao 743 - 775) – (druga vlada)
Lav IV Hazar (Λέων Δ' Χάζαρος) (750 - 780, vladao 775 - 780) – sin Konstantina V
Konstantin VI Slepi (Κωνσταντίνος ΣΤ') (771 - 797, vladao 780 - 797) – sin Lava IV; zbačen i oslepljen po majčinom nalogu
Irina I Atinjanka (Ειρήνη η Αθηναία) (755 - 803, vladala 797 - 802) – žena Lava IV, majka Konstantina VI; proglašena za sveticu;zbačena i proterana na Prinčevska ostrva

Nedinastički vladari

Nićifor I (Νικηφόρος Α') ( ? - 811, vladao 802 - 811) – Veliki logotet; poginuo u bici protiv Bugara, kan Krum od njegove lobanje napravio vinski pehar
Stavrikije (Σταυράκιος) ( ? - 812, vladao 811) – sin Nićifora I; paralizovan
Mihajlo I Rangabe (Μιχαήλ Α' ο Ραγκαβέ) (vladao 811 - 813) – zet Nićifora I i upravnik dvorca; zbačen i zamonašen
Lav V Jermenin (Λέων Ε' ο Αρμένιος) (775 - 820, vladao 813 - 820) – Vizantijski strateg; ubijen

Amorijska dinastija (820 - 867)

Mihajlo II Amorijac (Μιχαήλ Β' ο Τραυλός η Ψηλλος) (770 - 829, vladao 820 - 829) – Vizantijski strateg, zet Konstantina VI
Teofil (Θεόφιλος) (813 - 842, vladao 829 - 842) – sin Mihajla II
Teodora (Θεοδώρα) (vladala 842 - 855) – Teofilova žena; carica vladala u ime svog sina Mihajlo III; proglašena je za sveticu; zbačena sa vlasti i zamonašena
Mihajlo III Pijanica (Μιχαήλ Γ' ο Μέθυσος) (840 - 867, vladao 842 - 867) – Teofilov sin; ubijen

Makedonska dinastija (867 - 1056)

Vasilije I Makedonac (Βασίλειος Α') (811 - 886, vladao 867 - 886) - oženio se udovicom Mihajla III; poginuo u lovu
Lav VI Mudri (Λέων ΣΤ' ο Σοφός) (866 - 912, vladao 886 - 912) – najverovatnije sin Vasilija I ili Mihajla III;
Aleksandar (Αλέξανδρος Γ' του Βυζαντίου) (870 - 913, vladao 912 - 913) – sin Vasilija I, regent svog sinovca Konstantina VII
Konstantin VII Porfirogenit (Κωνσταντίνος Ζ' ο Πορφυρογέννητος) (905-959, vladao 913 - 959) – sin Lava VI
Roman I Lekapen (Ρωμανός Α' ο Λεκαπηνός) (870 - 948, vladao 919 - 944) – tast Konstantina VII; savladar, zbačen od strane njegovih sinova i zamonašen
Konstantin Lakapin - vladao 16.12. 944. - 27.1. 945.sin Romana I. kojeg je srušio s vlasti. U protupuču sam je ubrzo oboren, a u 20 veku je od strane istoričara pobrisan s liste careva.
Konstantin VII Porfirogenit (905-959, vladao de facto i de jure 945 - 959.
Roman II Porfirogenit (Ρωμανός Β' ο Πορφυρογέννητος) (939 - 963, vladao 959 - 963) – sin Konstantina VII
Nićifor II Foka (Νικηφόρος Β' Φωκάς ή Νικηφόρος Β' ο Φωκάς) (912 - 969, vladao 963 - 969) – Bizantijski strateg; oženio se udovicom Romana II, regent za Vasilija II i Konstantina VIII; ubijen u spavaćoj sobi
Jovan I Cimiskije (Ιωάννης Α' Κουρκούας ο Τσιμισκής) (925 - 976, vladao 969 - 976) – šurak Romana II, ljubavnik Nićiforove žene,ali mu je zabranjen brak sa njom, regent Vasilija II i Konstantina VIII
Vasilije II Bugaroubica (Βασίλειος Β' ο Βουλγαροκτόνος) (958 - 1025, vladao 976 - 1025) – sin Romana II
Konstantin VIII (Κωνσταντίνος Η')(960-1028, vladao samostalno 1025 - 1028) – sin Romana II; prećutni savladar Vasilija II
Zoja I (Ζωή Α') ((c. 978 - 1050, vladala 1028 - 1050) – ćerka Konstantina VIII
Roman III Argir (Ρωμανός Γ' ο Αργυρός) (968 - 1034, vladao 1028 - 1034) – Carigradski eparh; prvi muž Zoje, po želji Konstantina VIII; ubijen
Mihajlo IV Paflagonac (Μιχαήλ Δ' ο Παφλαγών) (1010 - 1041, vladao 1034 - 1041) – Zojin drugi muž; patio od epilepsije
Mihajlo V Kalafat (Μιχαήλ Ε' ο Καλαφάτης) (1015 - 1042, vladao 1041 - 1042) – nećak Mihajla IV, Zojin usvojeni sin
Teodora (Θεοδώρα) (980 - 1056, vladala 1042) – ćerka Konstantina VIII, savladarka Zoje
Konstantin IX Monomah (Κωνσταντίνος Θ' ο Μονομάχος) (1000 - 1055, vladao 1042 - 1055) – treći muž Zoje
Teodora (Θεοδώρα) (vladala 1055 - 1056) – vraćena na presto

Nedinastički vladari

Mihajlo VI Stratiotik (Μιχαήλ ΣΤ' ο Στρατιωτικός) (vladao 1056 - 1057) – Teodora ga je izabrala za cara na samrtnom odru; zbačen i zamonašen

Dinstija Komnina (1057 - 1059)

Isak I Komnin (Ισαάκιος Α' Κομνηνός) (c. 1007 - 1060, vladao 1057 - 1059) – vojnik; zbog bolesti napustio presto i zamonašio se

Dinastija Duka (1059 - 1078)

Konstantin X Duka (Κωνσταντίνος Ι' Δούκας) (1006 - 1067, vladao 1059 - 1067) –
Mihajlo VII Duka Parapinak (Μιχαήλ Ζ' Δούκας Παραπινάκης) (1050 - 1090, vladao 1067 - 1078) – sin Konstantina X, prvobitno savladar sa braćom i Romanom IV; zbačen sa vlasti nakon čega se zamonašio
Roman IV Diogen (Ρωμανός Δ' Διογένης) (1032 - 1072, vladao 1068 - 1071) – oženio se udovicom Konstantina X; vladao kao savladar, zbačen i mučen do smrti
Nićifor III Votanijat (Νικηφόρος Γ' Βοτανειάτης) (1001 - 1081, vladao 1078 - 1081) – strateg Anadolijske teme i navodni potomak porodice Foka, bigamistički je oženio ženu Mihajla VII; zbačen sa vlasti i primoran na povlačenje u manastir

Dinastija Komnina (ponovo) (1081 - 1185)

Aleksije I Komnin (Αλέξιος Α' Κομνηνός) (1057 - 1118, vladao 1081 - 1118) – sinovac Isaka I, oženjen pranećakom Konstantina X
Jovan II Komnin Lepi (Ιωάννης Β' Κομνηνός o Καλος) (1087 - 1143, vladao 1118 - 1143) – sin Aleksija I, poginuo u lovu
Manojlo I Komnin Veliki (Μανουήλ Α' Κομνηνός ο Μέγας) (1118 - 1180, vladao 1143 - 1180) – sin Jovana II
Aleksije II Komnin (Αλέξιος B' Κομνηνός) (1169 - 1183, vladao 1180 - 1183) – sin Manojla I; ubijen garotom
Andronik I Komnin (Ανδρόνικος Α' Κομνηνός) (1118 - 1185, vladao 1183 - 1185) – sinovac Jovana II; oženjen udovicom Aleksija II; zbačen, mučen i ubijen; njegovi potomci su stvorili Trapezuntsko carstvo

Dinastija Anđela (1185 - 1204)

Isak II Anđeo (Ισαάκιος Β' Άγγελος) (1156 - 1204, vladao 1185 - 1195) – praunuk Aleksija I, svrgnut i utamničen
Aleksije III Anđeo (Αλέξιος Γ' Άγγελος) (1153 - 1211, vladao 1195 - 1203) – brat Isaka II, svrgnut od strane krstaša, zamonašio se
Aleksije IV Anđeo (Αλέξιος Δ' Άγγελος) (1182 - 1204, vladao 1203 - 1204) – sin Isaka II, svrgnut i ubijen
Isak II Anđeo (vladao 1203 - 1204) – vratio se na vlast uz pomoć križara. Sada je suvladar Aleksija IV.
Aleksije V Duka Murzufl (Αλέξιος Ε' Δούκας ο Μούρτζουφλος) (1140 - 1204, vladao 1204) – zakoniti naslednik i zet Aleksija III, pogubljen od strane krstaša
Konstantin (XI) Laskaris - vladao nekoliko dana 1204. U 20 veku je pobrisan od istoričara s liste vladara

Dinastija Laskarisa (Nikejsko carstvo) (1204 - 1261)

Teodor I Laskaris (Θεόδωρος Α' Λάσκαρης) (1174 - 1222, vladao 1204 - 1222) – zet Aleksija III
Jovan III Duka Vatac (Ιωάννης Γ' Δούκας Βατάτζης) (1192 - 1254, vladao 1222 - 1254) – zet Teodora I; patio od epilepsije
Teodor II Laskaris (Θεόδωρος Β' Λάσκαρης) (1221 - 1258, vladao 1254 - 1258) – sin Jovana III
Jovan IV Laskaris (Ιωάννης Δ' Λάσκαρης) (1250 - 1305, vladao 1258 - 1261) – sin Teodora II, Mihajlo VIII ga je zbacio sa trona, oslepeo i utamničio

Dinastija Paleologa (obnovljena Vizantija) (1261 - 1453)

Mihajlo VIII Paleolog (Μιχαήλ Η' Παλαιολόγος) (1224 - 1282, vladao 1259 - 1282) – Vizantijski strateg i regent Jovana IV Laskarisa, praunuk Aleksija III Anđela;
Andronik II Paleolog Stariji (Ανδρόνικος Β' ο Γέρος) (1258 - 1332, vladao 1282 - 1328) – sin Mihajla VIII; prepustio presto
Andronik III Paleolog Mlađi (Ανδρόνικος Γ' Παλαιολόγος ο Νέος) (1297 - 1341, vladao 1328 - 1341) – unuk Andronika II
Jovan V Paleolog (Ιωάννης Ε' Παλαιολόγος) (1332 - 1391, vladao 1341 - 1347) – sin Andronika III, zbačen od strane Jovana VI
Jovan VI Kantakuzin (Ιωάννης Στ' Καντακουζηνός) (1295 - 1383, vladao potpuno 1347 - 1354) – tast Jovana V; zbačen i zamonašio se kao Josif Hristodulu
Jovan V Paleolog (vladao 1354 - 1376) – druga vlada, zbačen od strane Andronika IV
Andronik IV Paleolog (Ανδρόνικος Δ' Παλαιολόγος) (1348 - 1385, vladao 1376 - 1379) – sin Jovana V, poluoslepljen zbog pobune,kasnije nasledio presto,ponovo se pobunio
Jovan V Paleolog (vladao 1379 - 1390) – treća vlada, zbačen
Jovan VII Paleolog (Ιωάννης Ζ' Παλαιολόγος) (1370 - 1408, vladao 1390) – sin Andronika IV
Jovan V Paleolog (vladao 1390 - 1391) – četvrta vlada
Manojlo II Paleolog (Μανουήλ Β' Παλαιολόγος) (1350 - 1425, vladao 1391 - 1425) – sin Jovana V
Jovan VII Paleolog (vladao 1399 - 1402) – vladao kao savladar
Jovan VIII Paleolog (Ιωάννης Η' Παλαιολόγος) (1392 - 1448, vladao 1425 - 1448) – sin Manojla II
Konstantin XI Paleolog Dragaš (Κωνσταντίνος ΙΑ' Παλαιολόγος Δραγάτσης) (1405 - 1453, vladao 1449 - 1453) – sin Manojla II, poginuo u odbrani Carigrada 1453 godine

Pad Carigrada 1453

Mehmed II osvaja Carigrad 1453 godine i praktično uništava Vizantijsko carstvo prisvojivši za sebe titulu cezara tj. cara koju su nosili i njegovi naslednici.(Pogledaj Turski sultani). Nakon pada Carigrada Toma i Dimitrije Paleolog su nastavili vladati u bizantskoj Moreji do turskog osvajanja 1460. godine

Dinastija Paleologa (u egzilu)

Toma Paleolog (Θωμάς Παλαιολόγος) (1409 ili 10 - 1465) – brat Konstantina Dragaša; vladao u bizantskoj pokrajini Moreji 1428 - 1460. Umro u rimskom izbjeglištvu nakon turskog osvajanja Moreje. Njegov brat Dimitrije je prešao na stranu turaka, abdicirao i potom živio u "zlatnom kavezu" do smrti 1470. godine
Andrej Paleolog (Ανδρέας Παλαιολόγος) (1453 - 1502) – Tomin sin; prodao i predao svoje titule;

Povezano

Popis rimskih careva