Odin
Za ostala značenja, vidi Odin (razvrstavanje). „Voden” preusmjerava ovdje. Za ostala značenja, v. Voden (razvrstavanje).
.jpg)
Odin (Odhinn, Woden — Voden, Wodan — Vodan, Wotan — Votan) je glavni i najstariji bog u nordijskoj mitologiji, bog mudrosti, pjesništva, magije, runa, okultnog i rata.
Pripadao je aesirskim bogovima. Njegov otac je Bor, majka Bestla, ima braću Vilia i Vea.
Nazivali su ga i Sve- otac jer je on otac svih bogova.
Suprug Frigge sa kojom je imao sinove Baldura, Hodura i Hermoda. Sa Rind je ima sinove Valia i Vidara, sa Jord Thora.
Postoji priča kako je Odin stekao mudrost. Objesio se na veliko svjetsko drvo Yggdrasil na devet dana i noći i proboden je kopljem. To je bila duhovna smrt u kojoj je žrtvovao sebe sebi. Obješen na drvo shvatio je značenje runa koje su kasnije Vikinzi koristili kao abecedu, a koristile su se i u magiji i proricanju. Određenim obredima, runama se moglo vratiti mrtve u svijet živih.
U drugoj priči žrtvovao je jedno oko kako bi pio iz Mimirovog zdenca mudrosti. Odin je sa svog prijestolja (Hlidskialf) mogao vidjeti sve. Imao je dva gavrana Huginna ili Huninna (Misao) i Muninna (Sjećanje) koji su svaki dan odlazili iz Odinove utvrde kako bi skupljali novosti po svijetu i donosili vijesti Odinu. Osim gavrana imao je i dva vuka: Frekija i Gerija.
Njegova najveća blaga su Sleipnir (osmonogi konj), Gunger (koplje koje nikad ne promaši) i Draupnir (prsten koji stvara osam novih identičnih prstenova svaku osmu noć. Odinova dvorana je Gladsheim (Valhalla se nalazi u Gladsheimu).
