Glavna strana
Multipla skleroza
Multipla skleroza (lat. Sclerosis multiplex), poznata i pod skaćenicom MS, jeste neurodegenerativno oboljenje i autoimuna bolest koja prvenstveno „napada“ belu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugačke produžetke nervne ćelije, na kojima pojedini delovi mijelinskog omotača zapaljenski reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra zapaljenskom, demijelinizirajućom bolešću izazvanom imunološkim promenama nepoznate etiologije. Kad je određeni deo mijelinskog omotača zapaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno ili isprekidano, zbog čega poruke iz mozga dolaze na „cilj“ sa zakašnjenjem, „greškama“ ili ih uopšte nema (izostaju). Bolest je vrlo promenljivog toka, ispoljava se neurološkim simptomima i znacima i karakterišu je česta pogoršanja različitog stepena, koja se smenjuju sa naglim poboljšanjim kliničke slike (remisija bolesti). Nastanak multiple skleroze prate mnogi poremećaji različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja, do potpune oduzetosti, slepila, itd.
U svetu od multiple skleroze boluje oko milion ljudi i to uglavnom u razvijenim zemljama sveta. Bolest je nešto češća kod žena nego kod muškaraca (3:2).
Milan Lučić
Milan Lučić (engl. Milan Lucic; Vankuver, 7. jun 1988) je kanadski profesionalni hokejaš srpskog porekla koji trenutno igra za NHL ekipu Boston bruinsa. Igra na poziciji levog krila. Bio je kapiten juniorske reprezentacije Kanade. Igra Milana Lučića opisana je kao čvrsta i jaka igra sa velikom pokretljivošću.
Igračku karijeru Lučić je započeo u ekipi Vankuver džajantsa, sa kojima je tokom tri sezone osvojio Memorijalni kup i titulu najkorisnijeg igrača turnira 2007. godine. Izabran je kao 50. pik na draftu 2006. godine od strane Boston bruinsa. Sa 19 godina ušao je u prvi tim Bruinsa u sezoni 2007/2008. Tri godine kasnije sa istom ekipom osvojio je trofej Stenli kupa. Sa devetnaest godina ušao je u prvi tim Bruinsa u sezoni 2007/08. Tri godine kasnije sa istom ekipom osvojio je trofej Stenli kupa. Sezonu 2015/16 proveo je u Los Anđeles kingsima, a od 2016. do 2019. godine nastupao je u Edmonton ojlersima. Od 2019. godine nastupa u Kalgari flejmsima.
Diskografija Alije
Američka pevačica, glumica i manekenka Alija izdala je tri studijska albuma, dva kompilacijska albuma i dvadeset i šest singlova. Rođena je u Bruklinu u Njujorku, a odrasla u Detroitu. Sa deset godina pojavila se u američkom televizijskom šouu Star Search, zajedno sa Gledis Najt. Kada je imala dvanaest godina potpisala je ugovor sa izdavačkim kućama Jive Records i Blackground Records.
Preko ujaka Berija Hakersona, muzičkog producenta, stupila je u kontakt sa R. Kelijem, koji je kasnije bio njen mentor, glavni kompozitor i producent njenog prvog albuma. Album Age Ain't Nothing but a Number objavljen je 24. maja 1994. godine, a izašao je na CD i vinil izdanju, kao i za virtuelno preuzimanje. Album je prodat u tri miliona primeraka u Sjedinjenim Državama, a Američko udruženje diskografskih kuća dodelilo je albumu dvostruki platinumski sertifikat. Nakon toga, Alija je potpisala ugovor sa Atlantis rekordsom. Tokom kratke karijere, njeni singlovi našli su se na muzičkim listama u Sjedinjenim Državama i u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Vesti
- 30. avgust — Za vreme državne posete francuskog predsednika Makrona Srbiji potpisan je ugovor o isporuci 12 borbenih aviona Rafal srpskom ratnom vazduhoplovstvu.
- 30. avgust — Predstavnici paralelnih struktura vlasti u Prištini su u pratnji policajaca naoružanih dugim cevima upali u zgrade opština Republike Srbije na severu AP Kosova i Metohije.
- 11. avgust — Vaterpolo reprezentacija Srbije pobedom nad Hrvatskom s rezultatom 13 : 11 osvojila je zlatnu medalju na vaterpolo turniru na LOI ’24.
- 10. avgust — Košarkaška reprezentacija Srbije pobedom nad Nemačkom s rezultatom 93 : 83 osvojila je bronzanu medalju na košarkaškom turniru na LOI ’24.
- 4. avgust — U finalu teniskog turnira na LOI ’24, pobedom od 7 : 6, 7 : 6 nad Karlosom Alkarazom, Novak Đoković, osvojio je zlatnu medalju i kompletirao zlatni slem karijere.
- 31. jul — U napadu Izraela na zgradu u Teheranu, Iran, ubijen je Ismail Hanije, jedan od vođa Hamasa.
- 26. jul — Defileom brodova na Seni, sa sportskim delegacijama zemalja učesnica, u Parizu su otvorene Letnje olimpijske igre 2024. godine.
17. septembar
- 1787 — Delegati 12 od 13 država SAD su na Filadelfijskoj konvenciji potpisali Ustav SAD.
- 1809 — Mirom u Fredrikshamu završen je Finski rat u kom je Rusija osvojila Finsku.
- 1918 — Srpska i francuska vojska izvela proboj Solunskog fronta.
- 1939 — Sovjetska Crvena armija ušla u Poljsku sa istoka, zaposela krajeve zapadne Belorusije i Ukrajine i zarobila 217.000 Poljaka.
- 1944 — Spuštanjem angloameričkih padobranaca kod gradova Arnema, Najmegena i Gravea u Holandiji počela je operacija Market Garden u Drugom svetskom ratu.
- 1978 — Potpisivanjem okvirnog plana za mir na Bliskom istoku u Kemp Dejvidu završeni razgovori predsednika Egipta Anvara el Sadata, premijera Izraela Menahema Begina i predsednika SAD Džimija Kartera.
- 2006 — U Mađarskoj su izbili masovni protesti pošto je u javnost procureo govor premijera Ferenca Đurčanja, u kom je priznao da je Mađarska socijalistička partija lagala pred izbore 2006.
Da li ste znali
- … da je bitka kod Solferina podstakla Anrija Dinana (na slici) da osnuje Crveni krst?
- … da je baba ruskog cara Ivana IV Groznog bila Srpkinja iz porodice Jakšića?
- … da Španija u bukvalnom prevodu znači „zemlja zečeva”?
- … da je najstarija skupština na svetu islandski Alting koji je osnovan 930. godine?
- … da je trenutak stvarna jedinica vremena i iznosi 1/100 sekunde?
- … da Japan ima preko 200 ukusa Kit ket čokoladice?
- … da je prva konferencija Pokreta nesvrstanih održana od 1. do 6. septembra 1961. godine u Beogradu?
Vikipedija
Vikipedija je enciklopedijski projekat slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju i održavaju dobrovoljci pomoću vikisoftvera. Članke na Vikipediji možete menjati bez obavezne registracije.
Prvobitna verzija Vikipedije započeta je 15. januara 2001, dok je izdanje na srpskom jeziku započeto 16. februara 2003. godine u 21:52. Vikipedija trenutno sadrži više od 63,6 miliona članaka napisanih na 309 jezika, od kojih je preko 694.000 na srpskom.
Doprinosi
Članke na Vikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom sveta, a većinu stranica može da uređuje svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno poštovati usvojena pravila i smernice.
Postoje stranice pomoći u kojima je objašnjeno kako se izrađuju novi ili uređuju postojeći članci, kako se otpremaju ili koriste slike i drugo. U bilo kojem trenutku možete da zatražite pomoć drugih urednika ili da se obratite svom izabranom mentoru.
Zajednica
Do sada su na Vikipediji na srpskom jeziku 383.472 korisnika otvorila nalog, a od toga su 774 aktivna. Svi urednici su dobrovoljci koji ulažu radne napore u okviru različitih tematskih celina.
Posetite našu Radionicu i Portale i saznajte kako vi možete pomoći. Konstruktivne diskusije i suvisli komentari o sadržaju članaka su uvek dobrodošli. Stranice za razgovor koristite za razmenu mišljenja i ukazivanje na manjkavosti u sadržaju članaka.
Vikipedijom rukovodi Zadužbina Vikimedija, nekomercijalna organizacija koja upravlja i nizom drugih projekata:
- Vikirečnik slobodni rečnik
- Vikicitat slobodni citati
- Vikiknjige slobodne knjige
- Vikizvornik slobodna biblioteka
- Vikinovosti slobodne vesti
- Vikiverzitet slobodni materijali za učenje
- Vikivrste direktorijum vrsta
- Medijaviki razvoj viki softvera
- Vikipodaci slobodna baza znanja
- Vikiostava slobodno skladište medija
- Vikiputovanje slobodni vodič za putovanja
- Metaviki koordinacija zajednice