Pređi na sadržaj

Rečka

Koordinate: 44° 08′ 29″ S; 22° 28′ 17″ I / 44.141333° S; 22.471333° I / 44.141333; 22.471333
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Datum izmene: 12. februar 2010. u 16:03; autor: FelixBot (razgovor | doprinosi) (Ажурирање интернет адресе за сајт fallingrain)

Rečka je naselje u opštini Negotin u Borskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 469 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 649 stanovnika).

Rečka
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugBorski
OpštinaNegotin
Stanovništvo
 — 2011.469
Geografske karakteristike
Koordinate44° 08′ 29″ S; 22° 28′ 17″ I / 44.141333° S; 22.471333° I / 44.141333; 22.471333
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina197 m
Rečka na karti Srbije
Rečka
Rečka
Rečka na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj019
Registarska oznakaBO

Demografija

U naselju Rečka živi 424 punoletna stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 54,8 godina (53,1 kod muškaraca i 56,3 kod žena). U naselju ima 179 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,62.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[1]
Godina Stanovnika
1948. 1.235
1953. 1.250
1961. 1.194
1971. 1.054
1981. 828
1991. 649 619
2002. 469 520
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[2]
Srbi
  
461 98,29%
Bugari
  
3 0,63%
Rumuni
  
2 0,42%
Slovenci
  
1 0,21%
nepoznato
  
2 0,42%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Podaci iz Istorijskog arhiva

Rečka je vinogradarsko ratarsko-stočarsko seosko naselje zbijenog tipa udaljeno 13 km jugozapadno od Negotina. Smešteno je na prosečno 150 metara nadmorske visine, na dolinskim stranama Sikolske reka, leve pritoke Timoka. Severna geografska širina naselja je od 44o 08’ 48” istočna geografska dužina 22o 28’ 28”, a površina atara 2.664 hektara. Od Negotina se do ovog naselja može stići direktnim asfaltnim putem. Rečka je, po predanju, osnovana početkom 17. ili 18. veka. Ostaci starina u ataru naselja upućuju na raniju naseljenost (zidine starog utvrđenja na Gradištu, dva Selišta, staro groblje i drugo). Tokom svoje istorije beleži znatne promene u fizionomskoj i demografskoj veličini (1736. je imala 5 kuća, 1846 - 105 kuća, a 1866. godine 156 kuća). Današnje naselje obuhvata dva kraja: Donji i Gornji kraj. U njemu su izmeću dva svetska rata živele sledeće familije: Rašići ili Gagići (slava sv. Luka), Đurđevići (slava Mitrovdan), Ćutaci, Sretkovići, Nikolići ili Savčići (slava Đurđevdan), Perunikići (slava sv. Luka), Veselinovići (slava Đurđevdan), Margotići (slava sv. Jovan), Velovići (slava Đurđevdan), Radunci, Panići ili Lukići (slava sv. Jovan), Veličkovići (slava sv. Jovan), Božilovići (slava sv. Nikola), Vučići (slava sv. Jovan), Veljkovići (sv. Nikola), Ivanovići (slava sv. Jovan), Bankovci (slava Mitrovdan), Bosiljkići (slava Vidovdan), Zdravkovići (slava Đurđevdan), Karbulovci (slava sv. Luka), Tošići ili Vlašići (slava sv. Arhanđeo), Stanojevići (slava sv. Vrač), Busići (slava sv. Jovan), Džadžići (slava Đurđevdan), Jovanovići (slava sv. Petka), Purići (slava sv. Srđa), Bocići (slava sv. Jovan) i Barbulovići (slava sv. Paraskeva). Zavetina Rečke je Spasovdan. Pravoslavni hram posvećen Svetom Petru i Pavlu (crkvena slava Petrovdan) je podignut 1901. godine. Stanovništvo Rečke je srpsko starosedelačko i doseljeno. Godine 1921. Rečka je imala 245 kuća i 1.207 stanovnika, 1948. godine 295 kuća i 1.235 stanovnika, a 2002. godine 245 kuća i 464 stanovnika. U inostranstvu iz ovog naselja 2007. godine radi 22 stanovnika (u SAD, Austriji i Nemačkoj ). Osnovna škola, koja je u naselju počela sa radom 1847. godine, školske 2006/2007. godine je imala 14 učenika. Zemljoradnička zadruga u Rečkoj je osnovana 1920. godine (obnovljena 1947. godine kao Zemljoradnička nabavno-prodajna zadruga). Godine 1964. bila je pripojena PK "Krajina " u Negotinu, a danas radi samostalno. Rečka je Dom kulture dobila 1950. godine, elektrificirana je 1953. godine, a telefonske veze sa svetom dobila je 1981. godine.


Podatke o naseljima sakupio MIODRAG VELOJIĆ, dipl. geograf radnik Istorijskog arhiva Negotin


Reference

  1. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  2. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  3. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze