Vlastelinski, obiteljski i osobni arhivski fondovi

Hrvatski državni arhiv čuva arhive velikaških i plemićkih obitelji te gradivo vlastelinstava. Obilježje je toga gradiva da ono nije samo izvor za povijest tih obitelji i njihovih članova koji su nerijetko obavljali važne dužnosti u javnome životu, nego i dragocjen izvor podataka za povijest prostora na kojemu je ta obitelj djelovala. Osim toga, u obiteljskim su arhivima sačuvane vrijedne jedinice arhivskoga gradiva koje su nastale osobnim afinitetom pojedinaca (npr. Orijentalistička zbirka Franje Ottenfelsa unutar koje se ističe Firdusijeva Šāhnāma ili portulanski atlas Diega Homena preuzet s arhivom obitelji Fanfogna – Garagnin, danas u Kartografskoj zbirci).

Hrvatski državni arhiv čuva i više od 200 fondova osoba zaslužnih i istaknutih u hrvatskoj povijesti i sadašnjosti, bez obzira na to jesu li živjeli i djelovali u Hrvatskoj ili izvan nje. Iako čine manji segment gradiva koje se čuva u jednome arhivu, osobni su fondovi zanimljiv i vrijedan izvor za razna istraživanja. U HDA se između ostaloga čuvaju osobni fondovi povjesničara (Bogdan Krizman, Vinko Foretić, Ferdo Šišić), arhivista (Emilij Laszowski, Josip Matasović, Bernard Stulli), liječnika (Andrija Štampar, Zlatan Sremec, Savo Zlatić), pisaca (Vesna Parun, Milan Begović, Ratko Zvrko), političara (Ante Starčević, Vjekoslav Spinčić, Vladimir Bakarić), ekonomista (Branko Horvat), sociologa (Rudi Supek), skladatelja (Vatroslav Lisinski, Ivan Zajc, Silvije Bombardelli), generala i vojnika (Maksimilijan Čićerić, Stjepan Sarkotić, Stjepan Steiner), arhitekata (Božidar Rašica, Zvonimir Požgaj, Martin Pilar), fotografa (Milan Pavić), slikara i povjesničara umjetnosti (Iso Kršnjavi, Radovan Ivančević, Žarko Šimat) te opernih pjevača (Milka Trnina, Milan Pihler), odnosno ljudi gotovo svih struka koje su činile jedno društvo.